Objavljeno

Trening: Skrining poglavlja 23

Druga radionica makedonske Mreže 23 održana je od 11. do 14. decembra ove godine u Strugi, Makedonija, a naša Dina Bajramspahić podijelila je iskustvo civilnog društva u Crnoj Gori u praćenju pristupnih pregovora u poglavlju 23 i pravce za reformu specijalnog tužilaštva.

Tema radionice bila je “Iskustva, izazovi i mogući rizici u radu Mreže 23” a posebna pažnja je posvećena strukturi poglavlja 23 “Pravosuđe i temeljna prava” i nalazima iz skrininga ovog poglavlja u zemljama u regionu.

Učesnici treninga bili su predstavnici organizacija civilnog društva Mreže 23 čiji je zadatak praćenje stanja u oblasti poglavlja 23 u Makedoniji.

Projekat sprovode Institut za evropske politike, Helsinški komitet za ljudska prava i Centar za upravljanje promjenama uz podršku EU, a osim Instituta alternativa, saradnici iz regiona na projektu su Centar za evropske politike iz Beograda i Fondacija evropski institut iz Sofije.

Dina je na tokom trodnevne radionice imala dva izlaganja.

Prvo se odnosilo na to gdje je Crna Gora u ovom trenutku kada su u pitanju pregovori uopšte kao i na i najvažnija pitanja u vezi sa poglavljem 23. Ona je predstavila Izvještaj o screening-u za Crnu Goru za poglavlje 23, mjerila za otvaranje, Akcioni plan za ovo poglavlje, učešće organizacija civilnog društva u pripremi, monitoringu i evaluaciji sprovođenja Akcionog plana, učešće predstavnika IA u radnoj grupi za ovo poglavlje, ključne aktivnosti (mjere) u oblasti pravosuđa, korupcije i ljudskih prava, ključne izazove i nedostatke u sprovođenju ovih reformi, privremena mjerila, reviziju AP, te probleme u Crnoj Gori u oblasti poglavlja 23 na koje je Evropska komisija ukazala u ovogodišnjem Izvještaju o napretku.

Drugo izlaganje se odnosilo na jedan segment reformi u okviru poglavlja 23, a to je reforma specijalnog tužilaštva i uspostavljanje osnova za formiranje crnogorskog “Uskoka”. Ona je predstavila nacrt Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu, komentare Instituta alternativa na nacrt i ključna ograničenja, probleme u radu dosadašnjeg Odjeljenja specijalnog tužilaštva, te naučene lekcije iz uporedne prakse koje je IA predstavio u studiji “Institucionalni okvir za istrage korupcije i organizovanog kriminala – komparativni modeli”. Takođe je predstavila najvažnije nalaze izvještaja IA o saradnji policije i tužilaštva na “lokalnom nivou” i ostale aktivnosti IA vezane za jačanje međuinstitucionalne saradnje u sistemu krivičnog pravosuđa u Crnoj Gori.

Povezane vijesti:

Objavljeno

Da li nam je potreban Zakon o Skupštini?

Koja se pitanja uređuju Zakonom o Skupštini? Iz primjera zemalja koje imaju ovaj zakon može se vidjeti da su to, između ostalog, pitanja javnosti rada, nadležnosti, konstituisanja i organizacije parlamenta, prava i dužnosti poslanika, način rada, odnos parlamenta prema drugim granama vlasti. Kada je definisanje odnosa između grana vlasti u Crnoj Gori pitanju, prisutno je uporno odlaganje zaokruživanja zakonskog okvira koji bi omogućio precizan odnos između grana vlasti, kao i uređenje njihovih nadležnosti. Ovdje se prvenstveno misli na Zakon o Vladi. Uređivanjem poslova izvršne vlasti zakonom a ne uredbama i poslovnicima, kao što je to sada slučaj, uz donošenje Zakona o Skupštini, konačno bi se stvorili preduslovi za adekvatniju primjenu principa ”kontrole i ravnoteže” grana vlasti.

Bitna pitanja u vezi sa uređenjem rada parlamenta jesu i finansijska autonomija, kao i prava i obaveze poslanika i zaposlenih u stručnim službama. Prava i obaveze poslanika u crno- gorskom parlamentu se uređuju Poslovnikom, dok se na zaposlene u stručnim službama shodno primjenjuje Zakon o državnim službenicima i namještenicima. Slično uređenje postoji u većini evropskih zemalja. Parlamenti koji posjeduju finansijsku autonomiju su npr. oni u Belgiji, Bugarskoj, Rumuniji i Finskoj.

Skupština Crne Gore mora dalje raditi i na jačanju svoje kontrolne funkcije u odnosu na rad izvršne vlasti. Kada je ovaj segment njenog rada u pitanju, postoji prostor za dalje unapređenje regulisanja kontrolnih mehanizama. Postoje, dakle, suštinski problemi i kada je riječ o preciznom definisanju odnosa između grana vlasti, ali i u pogledu daljeg unapređenja nadzorne uloge parlamenta u odnosu na rad izvršne vlasti.

Upravo iz razloga pokretanja ovih važnih pitanja organizovali smo 23. oktobra 2014. godine okrugli sto pod nazivom Da li nam je potreban Zakon o Skupštini?. Namjera nam je bila da pokrenemo diskusiju o uređenju nadležnosti, organizaciji i načinu rada parlamenta, odnosno da zajedno sa predstavnicima poslaničkih krugova i parlamenata Srbije i Makedonije koje imaju ovaj zakon, razmotrimo šta bi suštinski novo u tom pravcu donio Zakon o Skupštini, te u kojoj bi mjeri unaprijedio poziciju parlamenta u crnogorskom političkom sistemu. Ova publikacija upravo obuhvata izlaganja gostiju iz regiona kao argument u pravcu usvajanja posebnog zakonskog okvira za uređenje nadležnosti parlamenta.

Organizovanje okruglog stola i priprema ove publikacije dio su projekta Analitički monitoring kontrolne funkcije Skupštine Crne Gore koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Fondacije Institut za otvoreno društvo iz Budimpešte.

Objavljeno

Press release: Procurements Without Oversight

Although they belong to one of the six high-risk areas for corruption in Montenegro and improving control over the implementation of concluded contracts is a crucial criterion for the progress in the negotiation process under Chapter 23, control of public procurement is still limited and worrying.

The share of public procurement in the total GDP in 2014 will be about 15%, as estimated by the Ministry of Finance, which is almost twice more than in 2013. The huge amount money that is allocated from the budget for the procurement of goods and services is inadequately controlled. The reasons for this should be sought in the limited capacity of relevant institutions, lack of transparency, and responsibility for repeated violations of the Law on Public Procurement. In addition to being late with the adoption of amendments to the Law, the proposed amendments are debatable. They do not impose an adequate solution to control the implementation of public procurement contracts, since the Administration for Inspection Affairs is not capable to control, even while working at full capacity, more 5000 contracts concluded annually. Direct agreements are not included in this number.

Annexes to the agreement are not being published in Montenegro although they alter the basic provisions and meaning of the contract. This, consequently, leaves a lot of space for a significant corruption. Also, data on procurement that were concluded by direct agreement between the contracting authority and bidders are inaccessible, although on several occasions, the State Audit Institution indicated that the use of this procedure is being abused. Activities of the State Audit Institution in the implementation phase of the contract are of a great importance for the improvement of public procurement.

The Law does not define all possible offenses in public procurement procedures. For example, the purchaser shall not be liable for submitting incorrect or incomplete information. Moreover, there is still no established criminal responsibility for irregularities in public procurement, since the final judgment of corruption in this area has not yet been made.

In order to improve control of public procurement, Institute Alternative, supported by the Embassy of the Kingdom of the Netherlands, started the implementation of the project “Civil society and citizens against corruption in public procurement.” The project will last 12 months, while the activities will aim at strengthening cooperation between non-state actors in joint efforts in identifying irregularities in public procurement as well as formulating recommendations for improvement.

Jovana Marović
Research Coordinator

Objavljeno

Saopštenje: Nabavke bez kontrole

Iako spadaju u šest visoko rizičnih oblasti za korupciju u Crnoj Gori, a unapređenje kontrole nad sprovođenjem zaključenih ugovora ključno mjerilo za napredovanje u procesu pregovora u okviru poglavlja 23, kontrola javnih nabavki je i dalje ograničena i zabrinjavajuća.

Učešće javnih nabavki u ukupnom BDP u 2014. godini će iznositi blizu 15%, procjene su Ministarstva finansija, što je gotovo dvostruko više nego u 2013. Ogroman novac koji se izdvaja iz budžeta za nabavke roba i usluga nedovoljno je kontrolisan. Razloge za ovo treba tražiti u ograničenim kapacitetima nadležnih institucija, manjku transparentnosti, ali i odgovornosti za učestalo kršenje Zakona o javnim nabavkama. Pored toga što se kasni s usvajanjem izmjena Zakona, sporno je što predlog izmjena ne uvodi adekvatno rješenje za kontrolu sprovođenja ugovora o javnim nabavkama, budući da Uprava za inspekcijske poslove ni u punom kapacitetu ne može da kontroliše preko 5000 zaključenih ugovora na godišnjem nivou. Ovaj broj ne uključuje neposredne sporazume.

U Crnoj Gori se ne objavljuju aneksi ugovora, iako se njima mijenjaju odredbe osnovnih ugovora, pa je, samim tim, prostor za korupciju značajan. Takođe, nedostupni su podaci o nabavkama koje su zaključene direktnom pogodbom između naručioca i ponuđača, iako je u više navrata Državna revizorska institucija ukazivala da se upotreba ove procedure zloupotrebljava. Za unapređenje kontrole javnih nabavki upravo su od velikog značaja aktivnosti Državne revizorske institucije u fazi realizacije ugovora.

Zakonom nisu definisani svi mogući prekršaji u postupcima javnih nabavki, pa tako npr. naručioci ne snose odgovornost za dostavljanje netačnih i nepotpunih informacija. Štaviše, još uvijek nema utvrđene krivične odgovornosti za nepravilnosti u javnim nabavkama, budući da nije donešena pravosnažna presude za korupciju u ovoj oblasti.

Upravo s ciljem unapređenja kontrole javnih nabavki, Institut alternativa je, uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije, započeo sprovođenje projekta “Civilno društvo i građani protiv korupcije u javnim nabavkama”. Projekat će trajati 12 mjeseci, dok će aktivnosti biti usmjerene ka jačanju saradnje između nedržavnih aktera u zajedničkim naporima u utvrđivanju nepravilnosti u oblasti javnih nabavki i formulisanju preporuka za unapređenje.

Jovana MAROVIĆ
Koordinatorka istraživanja

Objavljeno

Regional Conference on EU Integration

President of the IA’s Managing Board, Stevo Muk, participated in the Regional Convention on European integration organized by the European Movement in Montenegro. The Convention was held in Miločer, from 12-14 December 2014. The focus of the Convention was the relation between Civil Society Organizations and State Actors in the process of European Integration.

Stevo talked about the experiences of Institute Alternative in the process of negotiations through the participating in Working Groups as well in Coalition of NGOs for monitoring the accession negotiations with the EU under Chapter 23 – Judiciary and Fundamental rights. Additionally, his presentation covered the topics on mandate and activities of Council for cooperation of the Montenegro Government and Non Governmental Organisations, as well as the practice of including Civil Society representatives to the working teams which work on the improvement of anti-corruption legislation.

Next to Institute Alternative, speakers at the Convention were the representatives of Civil Society Organization from both the region and European Union countries. For more information about the event, visit the official website of European Movement in Montenegro.

X