“Kuća građanskog društva” tema sjednice Savjeta za razvoj NVO

Na sjednici Savjeta za razvoj nevladinih organizacija, koja je održana danas, druga tačka dnevnog reda je bila ”Razmatranje odgovora Vlade na pitanje Savjeta o projektu Kuće građanskog društva“.

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa i član Savjeta, Stevo Muk, je na ranijoj sjednici Savjeta (održanoj 17. novembra 2014.godine), inicirao da se zatraži Informacija o pregovorima (razgovorima) između Vlade (Ministarstvo finansija i Ministarstvo održivog razvoja) sa Rockefeller Brothers Foundation (RBF), sa sjedištem u New Yorku, nevladinom fondacijom “Fond za aktivno građanstvo” (FAKT), nevladinim udruženjem “Centar za demokratsku tranziciju” (CDT), nevladinom fondacijom “Građanska alijansa” (GA) i Glavnim Gradom Podgorica na izgradnji građevinskog objekta pod nazivom ”Kuća građanskog društva” u Podgorici. Naime, prema saznanjima iz medija, namjera Vlade je da trajno ustupi ovim NVO određeno građevinsko zemljište u vlasništvu države Crne Gore, Glavni grad Podgorica oslobodi plaćanja komunalija ove tri nevladine organizacije/fondacije, a da RBF finansira izgradnju građevinskog objekta koji će biti vlasništvo ovih NVO. Inicijativu u cjelini možete pronaći ovdje

U međuvremenu, Savjetu je stigao odgovor na ovaj zahtjev, koji možete preuzeti ovdje.

U nastavku prenosimo Stevovo izlaganje na današnjoj sjednici, u kojem je ukazao na problematična pitanja koja prate cijeli ovaj slučaj, a koja odgovor Vlade dodatno komplikuje, uz prijedlog zaključaka koje bi odbor trebalo da usvoji:

– – –

“Neprijatno sam iznenađen načinom na koji nas je Vlada informisala o ovom projektu. Način na koji nas Vlada informiše govori o odnosu Vlade prema ovom Savjetu i predstavnicima nevladinih organizacija. Ne govorim to samo zbog činjenice da je od dana kad smo donijeli odluku da vladi uputimo pitanje do dana kada savjet razmatra odgovor prošlo više od 60 dana. Mislim prije svega na sadržaj odgovora.

Jedina novost koju saznajemo iz odgovora Vlade, jeste informacija da je valjda prošle godine (jer u odgovoru nije naveden datum) održan sastanak predstavnika tri organizacije: Građanska alijansa (GA), Centar za demokratsku tranziciju (CDT) i Fondacije za aktivno građanstvo (FAKT) sa premijerom Milom Đukanovićem. Takođe, Vlada nas je upoznala sa činjenicom da je nakon tog sastanka održan niz sastanaka predstavnika vlade, Glavnog grada i ove tri nevladine organizacije za koje vlada tvrdi da predstavljaju “trougao – istraživački centar – istraživačko novinarstvo i dodjela projekata drugim NVO”.

Iz odgovora Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milo Đukanović nismo saznali ni koliki je finansijski doprinos Vlade i Glavnog grada izgradnji kuće niti što je sadržaj ”projekta Kuće građanskog društva”. S tim u vezi, ne zvuči ubjedljivo tvrdnja iz odgovora Vlade:

“Utvrđeno je da će finansiranje projekta, uključujući i izgradnju Kuće građanskog društva preuzeti Fonda Braće Rokfeler (SAD)”.

Ako bi ova tvrdnja Vlade bila tačna, onda ne bi bilo potrebe ni da se predstavnici CDT, Građanske alijanse i FAKT-a sastaju sa Milom Đukanovićem niti da Vlada Mila Đukanovića izražava “spremnost da učestvuje u ovom projektu”.

Odgovor Vlade ne sadrži gotovo nijednu novu informaciju u odnosu na informacije koje su već objavili mediji. Iz tog razloga, ja imam pravo da sumnjam kako Vlada u ovom slučaju krije neke najvažnije informacije o ovom projektu. Nažalost, opšte je pravilo — tamo gdje nema transparentnosti, gdje postoji višak diskrecije, ima najviše rizika za korupciju. Mislim da je to teret koji ne bi smjela da nosi ni Vlada ni kolege iz NVO sektora.

Mi, nevladine organizacije, moramo se zalagati za istovjetne principe bez obzira ko je u pitanju. Upravljanje državnom imovinom, oslobađanje pojedinih subjekata plaćanja finansijskih obaveza koje su ustanovljene zakonom, jesu pitanja od javnog interesa I ne možemo okrenuti glavu samo zato što je riječ o NVO. Na kraju, ne možemo pristati na vladinu idealizaciju jednog kruga subjekata među NVO, dok se drugi u NVO sektoru od te iste vlasti satanizuju.

Želim da, kao što sam to već nekima od kolega iz “trougla” kazao, još jednom naglasim da moj cilj ni u svojstvu člana Savjeta ni u svojstvu Predsjednika UO Instituta alternativa nije da na bilo koji način osporim realizaciju ovog projekta.

Moja isključiva namjera jeste, a bilo bi mi drago da to bude i zajednički stav Savjeta, da i druge nevladine organizacije mogu da realizuju slične projekte, ali da to mogu da urade u skladu sa javnim, jasnim i preciznim propisima, a ne da moramo da idemo kod Mila Đukanovića da bi ostvarili neko svoje pravo.

Predlažem da Savjet tim povodom usvoji sljedeći zaključak:

Savjet izražava nezadovoljstvo sadržajem odgovora Vlade na pitanje Savjeta u vezi sa Projektom izgradnje Kuće građanskog društva u Podgorici. Iz odgovora koji nam je dostavljen, ne može se saznati mnogo o sadržaju projekta Kuće građanskog društva.

Iz odgovora Vlade se ne može zaključiti ni koja pitanja će se urediti memorandumom između Vlade, RBF, GA, CDT i FAKT. Iz odgovora Vlade nije jasno kolika je finansijska ili druga pomoć Vlade i Glavnog grada izgradnji ove Kuće i na koji način i kojom dinamikom će ona biti realizovana. Takođe, nije jasno u skladu sa kojom usvojenom i zvaničnom politikom i pravnim propisom se planira učešće vlade i Glavnog grada, kao ni da li je vlada razmotrila pravna ograničenja za realizaciju jednog ovakvog projekta,

Takođe, iz odgovora nije jasno ni kada je i gdje održan sastanak Mila Đukanovića i predstavnika Građanske alijanse, Centra za demokratsku tranziciju CDT i FAKT-a.

Savjet podsjeća Vladu da država Crna Gora nema programe podrške namijenjene:

Istraživačkom novinarstvu, istraživačkim centrima niti organizacijama koje dodjeljuju grantove drugim nevladinim organizacijama.

Savjet podsjeća Vladu da država Crna Gora nema jasne, pisane, transparentne i fer procedure za dodjelu državne imovine nevladinim organizacijama, kao ni za oslobađanje plaćanja komunalija, ali ni za ustupanje gradskog građevinskog zemljišta bez naknade nevladinim organizacijama.

Savjet poziva Vladu da prije donošenja bilo kakvih pravno obavezujućih odluka sa finansijskim posljedicama u vezi sa projektom KGD, pripremi i usvoji politiku i proceduru za državnu podršku nevladinim organizacijama u vezi sa obezbjeđivanjem poslovnog i kancelarijskog prostora za NVO, a u skladu sa kojom će se sprovesti I radnje na realizaciji projekta Kuće građanskog društva, ali i otvoriti mogućnosti da druge NVO konkurišu za ostvarivanje srazmjernih prava.

Savjet podsjeća da je Strategijom razvoja nevladinih organizacija predviđeno usvajanje akata kojima se definiše politika dodjele prostora za korišćenje nevladinim organizacijama.

Povezane vijesti:

Transparency Hurts

Transparentnost boliIf you intended to find details about public procurement, arm yourself with patience, concentrate and – take fifteen-day long break.

Representatives of state institutions swear that their work is transparent and emphasize that everything is publicly available on the websites or that all information in possession of the state organ is possible to obtain by sending a request for free access to information. If you dare to contradict, it would be interpreted as an assault, and transparency would be proven on the scale of internationally defined standards.

How the “internationally recognized” transparency works in practice? Let’s take public procurement portal as an example. Entry into force the applicable Law on public procurement, one of the important innovations was the obligation of publishing calls for tender, public procurement plan and concluded contracts online, on website. The Law repealed the obligation of publishing calls for tender in newspaper. This was a huge lost for “Pobjeda”, considering that back than it was still under majority state ownership, so other newspapers have been losing race for these publications.

All participants in the process have been directed to the portal, since 1st of January 2012. If you are interested in public procurement but you don’t participate in procedures, and you simply want to monitor publications about public procurement, try to register on the portal as an user and you’ll see that Public Procurement Administration registers everyone as a bidder or a public procurement officer. Therefore, the existing register of the enterprises is neither precise nor accurate, considering that it contains information about every interested party who has ever visited the portal. Also, it is not possible to assess based on the e-mail address if you are participating in public procurement procedures or not. So, how the on – line instrument for public procurement works?

The browser is not simply to use, nor understandable, nor developed. The information are not classified according to criteria, but according to dates of publication. What’s interesting is the fact that some of the contracts or annexes are published without basic elements, as an ordinary document, without date, seal or signature of the parties concluded the contract. This indicates that, in practice, it is possible that the total amount of concluded business is way higher, but also that legal standards on the percentage of the possible changes of the regulations and amounts predicted in contract are being violated.

By searching each one of 18.685 information/publications available at the portal in 2014, one could conclude that there are 5.318 published contracts and 28 annexes. Yet, information that you get by investing tremendous effort are not 100% final and precise. It is impossible to determine if really this much or more annexes have been concluded during the 2014, because the Public Procurement Administration don’t publish the total amount of annexes concluded annually. The annual report on public procurement will be published in may, so until than we won’t be able to know if all concluded contracts are available at the portal. For example, Public Procurement Administration’s annual report for 2012 states that 4.332 contracts have been concluded during the year, but only 3.154 were published at the portal.

It took us 15 working days to get information about the total number of contracts and annexes in 2014, because: it is not possible to search information by the institution that have concluded the contract, subject or a bidder; the number of contracts obtained by searching the criteria “contract” is smaller than the number you get by insight into the each page and by opening every available/published data; the date of conclusion of the contract and date of publishing do not match, not even close; search by page is also not available, which means that every time user logs in, he must start from the beginning and use step-by-step method to get to the page he left off.

So, the problems are numerous and are significantly limiting the transparency. The question is if the creators of this portal have been aware of these disadvantages or if they have limited the possibility of search on purpose, in order to disable precise and easy search and to leave room for manipulations and concealment of information?

We are only left to diligently record every publication in a special internal archive on a daily basis. Amendments to the Law on Public Procurement adopted in December are predicting obligation of publishing tender documents on this portal. We look forward to greater “amount of information” that we will search as described above.

Jovana MAROVIĆ
Research Coordinator and member of the Working group for Chapter 23

Text originally published in the ,,Forum” section of the daily Vijesti

Transparentnost boli

Transparentnost boliUkoliko ste naumili da pronađete detalje o određenoj javnoj nabavci, naoružajte se strpljenjem, koncentrišite se i – uzmite odmor od 15 dana.

Predstavnici državnih institucija se kunu u otvorenost rada i ističu da je sve javno dostupno na internet stranicama ili je informacije u posjedu organa moguće dobiti na osnovu zahtjeva za slobodan pristup. Drznete li se da protivriječite, sve se doživljava kao napad, a transparentnost dokazuje na skali međunarodno definisanih standarda.

Kako ta ”međunarodno priznata” transparentnost funkcioniše u praksi? Uzmimo primjer portala javnih nabavki. Stupanjem na snagu važećeg Zakona o javnim nabavkama, kao jedna od važnih novina isticana je obaveza objavljivanja poziva za javno nadmetanje, planova javnih nabavki i zaključenih ugovora na on-line portalu. Ukinuta je obaveza objavljivanja poziva u jednom štampanom dnevnom listu. Ovo je bio ogroman gubitak za Pobjedu, budući da je tada još uvijek bila u većinskom državnom vlasništvu, pa su drugi listovi u startu gubili u trci za ove objave.

Svi učesnici u postupku bili su, dakle, od 1. januara 2012. godine upućeni na portal. Ako ste, pak, samo zainteresovani za oblast javnih nabavki i ne učestvujete u postupcima već samo želite da pratite objave, Uprava za javne nabavke svakog ko se registruje kao korisnik/ca na portalu evidentira ili kao ponuđača ili kao službenika/cu za javne nabavke. Samim tim, ni registar preduzeća koji postoji nije ni precizan ni tačan budući da sadrži podatke o svakoj zainteresovanoj strani koja je ikada posjetila portal. Isto tako, na osnovu e-mail adrese nije moguće procijeniti da li učestvujete u postupcima ili ne.
Na koji način radi on-line instrument za javne nabavke?

Pretraživač nije jednostavan za upotrebu, ni jasan niti razvijen. Podaci nisu svrstani po kategorijama, već po datumima objave. Interesantno je da su pojedini ugovori ili aneksi objavljeni bez osnovnih elemenata, kao običan dokument, bez datuma, pečata i potpisa strana koje zaključuju ugovor. Ovo praktično znači da je u praksi moguće da ukupan iznos zaključenog posla mnogo veći, odnosno da se krši zakonska norma o procentu do kojeg se mogu izmijeniti odredbe i iznosi osnovnog ugovora.

Pretragom svakog od 18.685 podataka/objava, koliko je dostupno na portalu za 2014. godinu, može se utvrditi da ima ukupno 5.318 objavljenih ugovora i 28 aneksa. Ipak, i informacije do kojih dođete ogromnim trudom ne moraju biti konačne i precizne. Nemoguće je utvditi da li je tokom 2014. godine zaista zaključeno ovoliko aneksa ili više, jer Uprava za javne nabavke ne objavljuje koliko se aneksa zaključi na godišnjem nivou. Isto tako, znaćemo tek u maju, kada godišnji izvještaj o javnim nabavama bude objavljen, da li su svi zaključeni ugovori dostupni na portalu. Uprava npr. u izvještaju o nabavkama u 2012. godini navodi da je zaključeno 4.332, a na portalu objavljeno 3.154 ugovora za tu godinu.

Nama u Institutu alternativa je bilo potrebno 15 radnih dana da dođemo do informacija o ukupnom broju ugovora i aneksa u 2014. godini, zato što: podaci nisu pretraživi po instituciji koja je zaključila ugovor, predmetu ili ponuđaču; broj ugovora koji se dobije pretragom na osnovu kriterijuma ”ugovor” je manji u odnosu na ovaj do kojeg se dođe uvidom u svaku stranu i otvaranjem svakog od dostupnog/objavljenog podatka; datum zaključenja ugovora i objava se ne poklapaju, nisu čak ni u približnom vremenskom intervalu; pretraga po željenoj stranici takođe nije moguća, što znači da svaki naredni put kada se korisnik/ca uloguje i želi da nastavi pretragu mora da krene od početka da bi “pješke” došao/la do stranice koju je napustio/la.

Problemi su, dakle, brojni i u značajnoj mjeri ograničavaju transparentnost. Postavlja se pitanje da li su tvorci ovog portala imali predstavu o ovim nedostacima, odnosno da li su namjerno ograničili mogućnosti pretrage kako bi onemogućili preciznu i laku pretragu i ostavili mogućnosti za manipulacije i prikrivanje informacija?

Preostaje nam jedino da krenemo u revnosno bilježenje svake objave u posebnu internu arhivu, na dnevnoj osnovi. Izmjene Zakona o javnim nabavkama koje su usvojene u decembru predviđaju objavjivanje tenderske dokumentacije na istom ovom portalu. Unaprijed se radujemo većoj ”količini podataka” koju ćemo pretraživati na gore opisan način.

dr Jovana MAROVIĆ
Koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa i članica radne grupe za poglavlje 23

Tekst originalno objavljen u sekciji ,,Forum” dnevnog lista Vijesti

Transparify: IA Among the Most Transparent Think Tanks in the World

Five stars again! Our status of the highly transparent research center has once again been confirmed in the new survey by Transparify.

Institute Alternative has been declared, second year in a row, to be one of the most transparent research centers in world, according to the survey conducted by international non-profit organization Transparify.

Research centers included in this survey were ranked according to the extent of disclosure of where their funding comes from.

From the total number of the think tank organizations included in this survey (160 from 47 worlds countries), only 31 got five star, of which three are in Montenegro. Apart from us, Center for Research and Monitoring as well as Center for Democratic Transition were awarded with five-star status.

The complete report can be read here

Transparify: IA među najtransparentnijim think tankovima na svijetu

Opet pet zvjezdica! Naš status visoko transparentnog istraživačkog centra potvrđen u novom istraživanju Transparify.

Institut alternativa je i ove godine, po drugi put za redom, proglašen za jedan od najtransparentnijih istraživačkih centara na svijetu, prema istraživanju koje je sprovela međunarodna neprofitna organizacija Transparify.

Istraživački centri koji su bili obuhvaćeni istraživanjem rangirani su u odnosu na to koliko transparentno prikazuju izvore svog finansiranja.

Od ukupnog broja provjeravanih think tank organizacija (160 iz 47 zemalja svijeta), svega 31 je dobio pet zvjezdica, a od toga su čak tri u Crnoj Gori. Pored nas, tu su Centar za istraživanje i monitoring, kao i Centar za demokratsku tranziciju.

Izvještaj u cjelini možete naći ovdje

Povezane vijesti:

Saopštenje: Omogućiti članstvo NVO predstavnika u Etičkom odboru

Članstvo predstavnika civilnog društva u Etičkom odboru za praćenje primjene Etičkog kodeksa državnih službenika i namještenika unapijedilo bi rad ovog tijela, koje se, za sada, ne može pohvaliti zapaženim rezultatima.

Etički odbor je formiran 2013. godine, sa ciljem praćenja primjene kodeksa koji je usvojen u okviru sveobuhvatne reforme službeničkog sistema u Crnoj Gori.

Međutim, u svom dosadašnjem radu, ovo tijelo nije ispunilo obavezu da se sastane najmanje jednom mjesečno. U periodu od 2. aprila 2013. godine do 24. oktobra 2014. godine održalo je svega 11 sjednica, primilo samo jednu pritužbu za povredu Etičkog kodeksa i jednu inicijativu za davanje mišljenja o primjeni etičkih standarda.

Stav Instituta alternativa (IA) je da su nedovoljna ovlašćenja ali i način formiranja Etičkog odbora, koji ostavlja mogućnost da starješine organa po svojoj slobodnoj procjeni imenuju članove ovog tijela bez njihove prethodne prijave za članstvo, glavni razlozi za njegovu pasivnost i praktičnu „nevidljivost“ pred građanima.

Takođe, činjenica da Etički odbor nije otvoren za članove van državnih organa, utiče na nedostatak samostalnih inicijativa za utvrđivanje poštovanja Etičkog kodeksa državnih službenika i namještenika, koje bi ovo tijelo moglo i ima nadležnost da pokreće.

IA smatra da, po ugledu na sastav etičkih odbora Uprave policije i Uprave carine, javni poziv za članstvo u Etičkom odboru za praćenje primjene Etičkog kodeksa državnih službenika i namještenika. treba da bude raspisan za predstavnike nevladinog sektora. Takvo rješenje bi unaprijedilo javnost rada i samoinicijativnost ovog tijela.

Takođe, Vlada Crne Gore treba bliže da reguliše procedure imenovanja i ostalih članova Etičkog odbora, koje bi podrazumijevale javni poziv svim službenicima i namještenicima da se prijave za članstvo u ovom tijelu, kao i jasne procedure njihovog izbora, koje trenutno izostaju.

Činjenica je da se način na koji su imenovani članovi ovog tijela, bez svojevoljnog prijavljivanja da budu u njegovom sastavu, negativno odrazio na njihovu sposobnost da aktivno učestvuju u sjednicama, doprinoseći nezavidnom učinku tijela koje, osim što bi trebalo da bude čuvar etičkih standarda, treba da igra i ulogu važnog antikorupcijskog mehanizma.

Milena Milošević
istraživačica javnih politika

X