Godina: 2024.

Javna preduzeća krše Zakon o javnim nabavkama, prekoračujući ograničenja iznosa za korišćenje manje transparentnih procedura za isti predmet nabavke, pokazalo je istraživanje Instituta alternativa o upotrebi neposrednog sporazuma tokom 2022. godine. Zakon o javnim nabavkama ne ograničava upotrebu mehanizma direktne pogodbe, pa su pojedina javna preduzeća u 2022. godini na direktan način u ukupnom iznosu ugovorila i više od pola miliona eura. 

Upravo na ovakav način u 2022. godini je 20 privrednih društava u državnom vlasništvu potrošilo preko 25% svog ukupnog budžeta za javne nabavke, zbog čega su oni i bili predmet istraživanja. Šest od tih 20 javnih preduzeća je kompletan budžet za javne nabavke potrošilo putem direktne pogodbe, odnosno sami birajući od koga će nabaviti robe i usluge.

To je pokazalo istraživanje Instituta alternativa, rađeno na osnovu dostavljenog izvještaja Ministarstva finansija o jednostavnim nabavkama ispod 5.000 eura za 2022. godinu i faktura dobijenih od državnih preduzeća preko slobodnog pristupa informacijama (SPI).

Naziv preduzeća	Iznos jednostavnih nabavki do 5.000 €	Procentualni udio direktnih nabavki u ukupnoj potrošnji za javne nabavke
PROCON	29.293 €	100.00%
Business Montenegro	14.423 €	100.00%
Eko fond	25.602 €	100.00%
Naučno tehnološki park	14.877 €	100.00%
Tehnopolis	59.886 €	100.00%
TC Durmitor	33.125 €	100.00%
Regionalni ronilački centar	47.119 €	85,6 %
Univerzitetski sportsko-kulturni centar	19.044 €	70,5 %
Fond za inovacije	13.856 €	67,6 %
Montenegro bonus	76.710 €	60,5 %
Zeta energy	50.669 €	60,55 %
Radio-difuzni centar	315.106 €	54,7 %
Skijališta CG	220.652 €	53,6 %
COTEE	44.670 €	51,37%
OŽVS	39.650 €	38,1 %
CETI	304.920 €	37,4 %
Regionalni vodovod	140.929 €	33,8 %
Nacionalni parkovi CG	88.641 €	31,96 %
Zaštita prostora CG	29.179 €	30,98 %
EPCG Solar	104.319 €	26,2 %

Od 20 javnih preduzeća obuhvaćenih istraživanjem, nepravilnosti su uočene kod njih pet. Uočene nepravilnosti se odnose na prekoračenje procijenjene vrijednosti predmeta javne nabavke na godišnjem nivou. Nepravilnosti su registrovane kod Skijališta Crne Gore, Radio-difuznog centra, Zeta energy-ja, Univerzitetskog sportsko-kulturnog centra i Regionalnog ronilačkog centra.

Kao pozitivan primjer ističe se Regionalni vodovod koji je za pojedine nabavke do 5.000 eura, tačnije njih 9, prikupljao ponude od više ponuđača, obezbjeđujući time konkurentnost iako Zakon omogućava da se ove nabavke sklope kroz direktan izbor ponuđača.

Ne mare za procjenu vrijednosti predmeta na godišnjem nivou

Iako je zakonski okvir jasan i podrazumijeva da se direktne nabavke mogu sprovoditi samo ako je procijenjena vrijednost nabavke na godišnjem nivou do 5.000 eura, kod javnih preduzeća je najviše nepravilnosti bilo u tom dijelu. Isti predmet nabavke se tokom godine nabavljao iz više puta, kroz više faktura, čime je prekoračen prag za ovu vrstu nabavki na godišnjem nivou.

Regionalni ronilački centar je u izvještaju naveo šest nabavki goriva od iste kompanije čija je ukupna vrijednost 12.500 eura, ali tih nabavki nema među dostavljenim fakturama. Tri nabavke su opisane kao “nabavka goriva” i iznosile su ukupno blizu 9.200 eura, a druge tri “nabavka goriva za službeno vozilo” koje su iznosile oko 3.500 eura. Dvije od šest nabavki su realizovane istog dana i iznosile su 6.870 eura sa PDV-om.

Fakture nam nisu dostavili Zeta energy, Radio-difuzni centar i Skijališta Crne Gore, ali se na osnovu izvještaja dostavljenog Ministarstvu finansija vidi da su imali nabavke neusklađene sa Zakonom.

Zeta energy je za “održavanje auta” kroz 11 faktura, kod dvije firme, platila ukupno 6.218 eura sa PDV-om, što je preko dozvoljenog limita za direktne nabavke. “Išli smo sa pretpostavkom da će ovi troškovi ostati u okviru od 5.000 eura, ali je vrlo teško predvidjeti kvarove na ovako starim vozilima”, pojasnili su iz Zeta energy-ja.

Skijališta su za uslugu angažmana spasilaca dala 14.342 eura Crvenom krstu Kolašin kroz devet faktura, dok su za marketinške usluge dali 8.400 eura. Marketinške usluge su platili istog dana dvijema firmama

Luka Bar je za jednostavne nabavke ispod 5.000 eura u 2022. godini potrošila 835,6 hiljada eura, što je 16,88 odsto od ukupnog izdatka za javne nabavke, Aerodromi su za direktne nabavke dali 606,8 hiljada, što je činilo 19,4 odsto od ukupnih izdataka za javne nabavke u prošloj godini, dok je EPCG po tom osnovu lani izdvojila 301,9 hiljada, što je dva odsto od ukupnog izdatka za javne nabavke.

Od ova tri preduzeća fakture je jedino dostavila Luka Bar. Analizom podataka iz izvještaja Ministarstva finansija i faktura koje smo dobili preko SPI utvrdili smo da je državno preduzeće imalo tri direktne nabavke čija je vrijednost prelazila 5.000 eura bez PDV-a.

Luka Bar je u prošloj godini imala 14 puta nabavku akumulatora, kod šest ponuđača, za šta je dala skoro 9.000 eura sa PDV-om, odnosno blizu tri hiljade eura preko dozvoljenog limita za direktne pogodbe. Zatim, za radove na sanaciji grabilice je kroz dvije fakture platila ukupno 9.770 eura istom ponuđaču, dok se predmet nabavke “filter element” pojavljuje sedam puta i njegova vrijednost na godišnjem nivou je iznosila 9.097 eura. U pitanju je nabavka od iste firme

Kroz naše istraživanje se u više slučajeva pominje da u izvještaju Ministarstva finansija nema faktura koje smo dobili od preduzeća preko SPI. Razlog za to je što u CEJN-u postoji funkcionalna mogućnost unosa realizovanih nabavki do 5.000 eura i sačinjavanje izvještaja o njima, ali ne i obaveza, niti kontrola u vezi sa tim. To znači da je moguće da pojedini naručioci nisu u cjelosti unijeli podatke o neposrednom sporazumu.

Da je tako u slučaju državnih preduzeća koja smo analizirali, pokazuje poređenje podataka iz izvještaja i dostavljenih faktura kod 11 od 16 preduzeća čije smo fakture i podatke iz izvještaja dobili. Najdrastičnija razlika u podacima je zabilježena kod Eko fonda, gdje je iznos nabavki u fakturama skoro četiri puta veći nego u izvještaju Ministarstva finansija. Razlog za to su dostavljene fakture za zakup poslovnog prostora koji je na godišnjem nivou iznosio preko 50 hiljada i pravne usluge koje su koštale preko 13 hiljada eura, za koje se ne primjenjuje Zakono javnim nabavkama

Ovaj istraživački tekst nastao je u okviru projekta “Javne nabavke pod lupom – Čuvari da čuvaju!“, koji sprovodimo uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori, kroz MATRA program podrške. Projekat ima za cilj da osnaži i motiviše čuvare budžeta da se bore protiv korupcije i neprikladnih uticaja u javnim nabavkama.