Prijedlozi IA za Godišnji plan revizija DRI za 2024. godinu

Prvi put, Državna revizorska institucija (DRI) je otvorila svoj plan revizija za prijedloge civilnog društva, akademske zajednice i strukovnih udruženja.

Napominjemo da je Institut alternativa, zajedno sa partnerskim organizacijama, godinama upućivao svoje i prijedloge partnerskih organizacija u cilju pružanja doprinosa planu revizija DRI. IA je 2020. godine inicirao konsultacije između Senata DRI i civilnog društva koje su za cilj imale upravo da DRI dobije naše prijedloge i da podstaknemo bolju saradnju sa civilnim društvom. Nakon sprovedenih konsultacija, upućene prijedloge, primjedbe i preporuke sumirali smo u publikaciji „Na čija vrata da zakucaju državni revizori?“.

Ove godine, u skladu sa novom pozitivnom praksom DRI, podnijeli smo tri prijedloga tema za reviziju za Godišnji plan revizija za 2024. godinu:

1. Jednostavne nabavke putem direktne pogodbe

Analiza Instituta alternativa „Direktne nabavke pod lupom“ je pokazala da dolazi do zloupotreba javnih nabavki kroz direktne pogodbe, odnosno sprovođenjem jednostavnih nabavki do 5.000 eura direktnim izborom određenog ponuđača.

Analiziranjem faktura i ugovora iz 2021. godine za tri ministarstva i tri opštine, pokazalo se da postoje odstupanja od pravila da ukupna vrijednost za isti predmet ne prelazi 5.000 eura. Analiza je pokazala i da su se na ovaj način nabavljali domaća rakija, odijela, broševi, porcelanski setovi za kafu i drugo. U odnosu na ove fakture, Inspekcija za javne nabavke je utvrdila 7 nepravilnosti u postupcima javnih nabavki kroz neposredni sporazum, ali nije pokrenula prekršajne postupke iz razloga zastarjelosti, odnosno jer je nadzor nastupio godinu dana nakon što je prekršaj izvršen.
Imajući u vidu da su pojedina ministarstva tokom 2021. godine trošila skoro 25% ukupne svoje potrošnje kroz ovaj mehanizam, i da je to išlo i do preko 95% za pojedinačne slučajeve, kao i da je novim zakonskim izmjenama podignut prag za sprovođenje nabavki na ovaj netransparentan način (do 8.000 eura), jako je važno uraditi reviziju sprovođenja jednostavnih nabavki putem direktne nagodbe.

2. Revizija presjeka kojim bi jedno pitanje bilo obuhvaćeno u što većem broju privrednih društava u vlasništvu države: Otpremnine za upravljački i rukovodeći kadar u državnim preduzećima

Otpremnine za upravljački i rukovodeći kadar u državnim preduzećima (odbor direktora, izvršni direktor i rukovodioci, odnosno direktori sektora) nisu sistemski uređene i njihov iznos nije definisan na uniforman način za čelnike svih državnih preduzeća. Naprotiv, postoji deset različitih modela na koji su ugovorene otpremnine izvršnih direktora javnih preduzeća u CG, mjeri se u neto, bruto i prosječnim zaradama, od 3 do 24, uz razne druge detalje koji značajno utiču na konačni iznos. Dodatno, Vlada i resorna ministarstva nemaju podatke o isplaćenim otpremninama, niti, kako su naveli, imaju zakonskog osnova da vode evidenciju o tome. Zakon o radu propisuje da su preduzeća obavezna da Zavodu za zapošljavanje i organu uprave nadležnom za upravljanje kadrovima dostave podatke o zaposlenima kojima je isplaćena otpremnina, ali se to ne poštuje, pa ni Zavod i Uprava nemaju kompletne podatke o isplaćenim otpremninama u državnim preduzećima. Cilj ove revizije jeste da omogući objektivni uvid u stanje i sistemske preporuke donosiocima odluka za uređenje pitanja „otpremnina“.

3. Primjena načela razmjene podataka po službenoj dužnosti (Zakon o upravnom postupku)

Zakon o upravnom postupku propisuje da podatke o činjenicama o kojima se vode službene evidencije, bez obzira u kojoj se formi vode (pisanoj, elektronskoj i dr.) ovlašćeno službeno lice pribavlja po službenoj dužnosti, što za cilj ima manje administrativno opterećenje za stranke. Od početka primjene ovog načela, Institut alternativa je upozorio da njegova efikasna primjena zavisi od niza preduslova – da se razmjena vrši kroz jedinstveni sistem ili na drugi način koji garantuje efikasnost. Ovi tehnički preduslovi nisu ostvareni, kao i činjenica da organi nisu ažururali informacije na način da teret o pribavljanju podataka, sa građana i građanki prebace na organe koji su u njihovom posjedu. Samim tim, postoji potreba da se izvrši revizija na uzorku prethodno odabranih upravnih postupaka koji podrazumijevaju razmjenu podataka po službenoj dužnosti koje bi pokazale odgovornost za izostanak očekivanih rezultata i u skladu sa tim, dati određene preporuke za unapređenje.

Tim Instituta alternativa

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *