Kada je završio fakultet u Crnoj Gori, jedan crnogorski državljanin nije ni sanjao da će morati da dokazuje poznavanje maternjeg jezika da bi dobio posao.
Situacija je tim apsurdnija što do takvog dokaza nije ni mogao da dođe pravnim putem pred licenciranim ustanovama, uprkos izričitom zahtjevu Zavoda za transfuziju, gdje je potražio zaposlenje. Naime, potvrdu o poznavanju crnogorskog jezika mogu dobiti samo strani državljani, što S.T. svakako nije.
Kako se u jednom Zakonu našla apsurdna norma, uvodeži nepotrebne administrativne barijere, a ostavljajući jednu javnu ustanovu bez neophodnog kadra, pogledajte u našoj video priči.
Video priče su nastale u okviru projekta “Snaženjem zahtjeva građana i građanki do meritokratije”, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Britanske ambasade u Podgorici. Sadržaj je isključiva odgovornost Instituta alternativa i nužno ne odražava stavove donatora.
Jednostavne nabavke su izuzete iz primjene Zakona o javnim nabavkama, a pravilnik koji reguliše ovu vrstu nabavki dodatno je izuzeo direktne nabavke, pa nisu predviđene sankcije za nezakonitosti koje se odnose na sukob interesa ili druge nepravilnosti, kao što je dijeljenje predmeta nabavke.
Odgovori na inicijative za inspekcijski nadzor Instituta alternativa upućuju na pravne praznine koje ometaju efikasnost inpsekcijskog nadzora u odnosu na potencijalni sukob interesa i druge nepravilnosti kod direktnih javnih nabavki. Samim tim, nema ni prostora za kažnjavanje od strane inspekcijskih organa.
Direktne nabavke su poseban vid nabavki do 8.000 eura, koje omogućavaju direktno zaključivanje faktura/ugovora, što je najmanje transparentan postupak, jer omogućava da se posao sklopi sa kim god naručilac želi.
Iz godine u godinu potrošnja na direktan način raste, pa je u 2023. godini iznosila blizu 65 miliona eura.
Institut alternativa je analizirao potrošnju putem direktnih nabavki za prethodne godine, što je ukazalo na brojne nepravilnosti pri upotrebi ovog mehanizma. Neke od njih su da pojedinačne nabavke prelaze propisani prag na godišnjem nivou, da dolazi do dijeljenja predmeta javnih nabavki, ali i konflikta interesa.
Iz Ministarstva finansija kažu da su jednostavne nabavke dio sistema javnih nabavki kojem su posvetili posebnu pažnju u prethodnom periodu, a pogotovo zaštiti prava učesnika u postupcima preko zahtjeva za monitoring. „Inspekcijska kontrola ima ingerencije da djeluje u skladu sa Pravilnikom i da preduzme određene mjere po inspekcijskom nadzoru“, kaže Jelena Jovetić generalna direktorica Direktorata za politiku javnih nabavki.
Iz Inspekcije za javne nabavke navode da imamo porast utvrđenih nepravilnosti koje se odnose na jednostavne nabavke, ali da je izmjenama Zakona o javnim nabavkama izbrisana odredba na osnovu koje su mogli pokrenuti prekršajni postupak i izdati prekršajni nalog za utvrđene nepravilnosti.
Utvrđuju sukob interesa samo preko 8.000 eura
Prema važećem zakonodavstvu, predstavnik naručioca i ponuđači su izjavu o nepostajanju sukoba interesa dužni pripremiti za sve nabavke koje se sprovode putem elektronskog sistema javnih nabavki, osim za direktne nabavke gdje sami birate od koga ćete nešto nabaviti i po kojoj cijeni. Iako se naizgled radi o „malim iznosima”, budući da postoji ograničenje da ove nabavke mogu biti u vrijednosti do samo 8,000 na godišnjem nivou, problematično je što većina naručilaca pogrešno tumači zakon, pa ovaj prag posmatraju za samo jednu nabavku ne mareći za ukupan iznos na godišnjem nivou.
Istraživanja koja je radio IA na uzorku ministarstva, opština i pojedinih javnih preduzeća su pokazala da su pojedini naručioci za isti predmet nabavke na godišnjem nivou izdvajali i preko 40.000eura. Prekoračenje iznosa za direktne nabavke kao čestu nepravilnost potvrdila je i nedavno završena revizija pravilnosti ovih nabavki sprovedena od strane Državne revizorske institucije.
Institut alternativa, analizirajući potrošnju za 2022. godinu upotrebom neposrednog sporazuma, utvrdio je da je Opština Andrijevica na ovaj način vršila nabavke od firme čiji je vlasnik predsjednik Opštine Željko Ćulafić.
U trenutku kada su se mediji zainteresovali za ovu priču. Ćulafić nije želio da komentariše te navode, dok su iz opštinskog sekretarijata za javne nabavke, kazali “da se ne radi o konfliktu interesa, nego o čistom, lokalpatriotizmu”.
Zbog svega toga, Institut alternativa je krajem decembra prošle godine, uputio inicijativu Upravi za inspekcijske poslove, tražeći da obavi inspekcijski nadzor u Opštini Andrijevica, i utvrdi eventualno postojanje sukoba interesa. U odgovoru inspekcije za javne nabavke navodi se da je utvrđeno da su tokom 2022. i 2023. godine od ovog dobavljača direktno prihvaćene fakture, i to u iznosu od 9,5 hiljada eura bez PDV-a.
Iako su navodi iz inicijative potvrđeni, u odgovoru Uprave za inspekcijske poslove se navodi da nepravilnosti nisu utvrđene jer su odredbe o nepostojanju sukoba interesa propisane samo za nabavke preko 8.000 eura.
U Ministarstvu finansija svjesni su nekih zakonskih ograničenja, kako kažu, vjeruju da uvijek imamo određene primjere gdje možemo govoriti o zloupotrebama sistema i onome što nije dovoljno precizno regulisano određenim aktima. Uvažavajući da podzakonski akt pruža određenu širinu čak i djelovanje onda kada prime određenu sugestiju, može im omogućiti da istovremeno i pristupe izmjenama zakona.
“Međutim, kada govorimo o sukobu interesa, to nije samo predmet regulative u dijelu javnih nabavki. To je jedan širi koncept koji podrazumijeva sukob interesa za javne naručioce i za uopšte javni sektor. Tako da je to jedno sistemski šire pitanje, ali u onom dijelu koji se odnosi na politiku javnih nabavki je sasvim izvjesno da će Ministarstvo finansija uvijek kada postoji prostor i određene sugestije da će tome i pristupiti”, istakla je Jovetić.
Osvrćući se na slučaj Andrijevice, glavni inspektor za javne nabavke Ivan Milićević je istakao da Zakon o javnim nabavkama ne propisuje mjere za sprečavanje sukoba interesa kod nabavki koje se vrše direktnim prihvatanjem faktura.
“Ja sam bio član radne grupe za izmjenu zakona. Iskreno nije mi padalo na pamet da se može desiti ovakva situacija. Vjerujem i ostalim članovima radne grupe. Ali vjerujem i da će ministarstvo u narednom periodu propisati neke mjere za sprečavanje ovakvog postupanja” optimističan je Milićević.
Krše zakon, ali osnova za kazne više nema
Neki prekršaji koji su prepoznati zakonom kada je riječ o nepravilnostima pri sprovođenju javnih nabavki putem CEJN-a, ne važe za direktne nabavke, iako se oni dešavaju. Takav prekršaj je podjela predmeta javne nabavke, kako bi se izbjegla primjena zakona.
Ovdje kao primjer navodimo, Opštinu Mojkovac, koja je sa jednom građevinskom kompanijom tokom 2022. godine realizovala adaptaciju kancelarija kroz tri fakture. Iako se radi o hodniku i kancelarijama koje se nalaze u istom objektu, Opština je na osnovu tri fakture realizovala adaptaciju i na taj način direktno izabrala izvođača, umjesto da objavi javni poziv za jednostavnu nabavku koji bi omogućio većem broju zainteresovanih kompanija da se prijavi. Iznos navedenih radova bez PDV-a je 8.980 eura, plaćen kroz tri fakture istoga dana, 28.12.2022. godine.
Inspekcijskim nadzorom su potvrđeni navodi iz inicijative Instituta alternativa, da je Opština Mojkovac prekršila član Pravilnika o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki, koji kaže da se jednostavne nabavke odnosno radovi procijenjene vrijednosti jednake ili veće od 8 hljada eura, pokreće objavljivanjem zahtjeva za dostavljanje ponuda na elektronskom sistemu javnih nabavki (ESJN), što nije urađeno.
Kontrola je pokazala da je tako prekršen Zakon o javnim nabavkama, koji je važio u tom trenutku i propisivao lakši prekršaj ukoliko se jednostavne nabavke ne sprovedu u skladu sa Pravilnikom koji ih reguliše.
Međutim, suština je da se u konkretnom slučaju radilo o podjeli predmeta javne nabavke kako bi se izbjegla odgovarajuća procedura. Zakon za ovaj prekršaj predviđa novčanu kaznu u iznosu od 2.000 eura do 10.000 eura, ako je počinilac pravno lice.
Iako se radi o prekršaju iz Zakona o javnim nabavkama i sam predsjednik Opštine Vesko Delić, priznao da je dodijelio posao istoj građevinskoj kompaniji i tako izbjegao da sprovede postupak putem transparetnih procedura, ne može se kazniti po tom osnovu budući da se Zakon ne primjenjuje na jednostavne nabavke. Zbog izuzeća iz Zakona, jedini osnov za prekršajnu odgovornost zbog nepravilnosti u vezi sa jednostavnim nabavkama bilo je nepostupanje po Pravilniku. Takođe, budući da je u konkretnom slučaju pravno lice opština koje se ne može kazniti, inspekcija je kaznila odgovorno lice u organu lokalne samouprave minimalnom novčanom kaznom u iznosu od 150eura. Zakonom je ranije za ovaj prekršaj za odgovorno lice bila predviđena kazna od 150 do 1000eura. U međuvremenu, iz Zakona je izbrisan prekršaj koji se odnosi na nepostupanje po Pravilniku, čime se izgubio i osnov da inspekcija kažnjava nepravilnosti u vezi sa jednostavnim nabavkama.
Inspektor za javne nabavke Ivan Milićević napominje da se u dijelu kontrole jednostavnih nabavki dešava da se nabavke koje se sprovode direktnim prihvatanjem faktura ne unose u evidenciju koju vode naručioci na elektronskom sistemu javnih nabavki ili se ne unose tačno.
“Ovo nama otežava utvrđivanje drugih nepravilnosti kao što su podjela predmeta javne nabavke ili sprovođenje jednostavnih nabavki putem elektronskog sistema javnih nabavki kada se dostigne onaj iznos od 8000 eura direktnim prihvatanjem faktura i od kada treba sprovoditi nabavke preko elektronskog sistema javnih nabavki” kaže Milićević.
Iz Ministarstva finansija kažu da je njima vrlo važno da osiguraju transparentan sistem javnih nabavki i da javna nabavka bude efikasna, ali da su posvećeni kontroli jednostavnih nabavki koje su trenutno negdje na procentu od oko 10% učešća u ukupnim nabavkama.
“Kada smo uvidjeli da taj procenat jednostavnih nabavki značajno učestvuje u ukupnoj vrijednosti javnih nabavki, uveli smo ograničenje kroz pravilnik o jednostavnim nabavkama, tako da naručioci u jednoj fiskalnoj godini mogu da sprovedu sto hiljada eura vrijednosti ovih nabavki koje se odnose na direktne pogodbe. Tako da bismo osigurali u ovom segmentu da što više privrednih subjekata učestvuju u nabavkama i da direktna, odnosno fakturna nabavka bude svedena na minimum” zaključila je Jovetić.
Video prilog TV Vijesti na ovu temu možete pogledati u prilogu:
Novinarska priča je izrađena u okviru projekta „Inspekcije bez protekcije: Saveznici u borbi protiv korupcije”, koji je podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Biro Stejt dipartmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona (INL). Sadržaj je isključiva odgovornost Instituta alternativa, i nužno ne odražava stavove Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Javne nabavke u Crnoj Gori nisu efikasne, a izazovi u ovoj oblasti su višestruki. I pored toga što Crna Gora zadovoljava sve ono što Evropska unija traži i što su evropski strandardi, javne nabavke kao dio sistema moramo posmatrati u crnogorskom kontekstu. Fokus na ovoj oblasti, posebno s aspekta visokog rizika za korupciju, moramo imati i nakon najavljenog zatvaranja poglavlja.
Ovo su neki od glavnih zaključaka sa završne konferencije projekta „Javne nabavke pod lupom – čuvari da čuvaju!“, koji realizuje Institut alternativa uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije.
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA) Stevo Muk je saopštio da je postojala potreba da se tema javnih nabavki stavi u fokus, te da je glavni cilj projekta bio da osnaži i motiviše čuvare budžeta da se bore protiv korupcije i neprikladnih uticaja u javnim nabavkama.
„Tamo gdje je najviše novca, izazov korupcije jeste najveći. U javnim nabavkama se sukobljavaju dva principa, princip zakonitosti – što uključuje procedure, transparentnost, zaštitu prava, pa samim tim i vrijeme kao faktor i posljedicu. S druge strane, princip efikasnosti – da roba, usluge i radovi budu izvršeni na vrijeme, da stignu do građana onda kad su neophodni (u kvalitetu i broju kako su planirani i obećani)“, rekao je Muk.
Muk je naglasio da „ako bi zaključivali po zvaničnim podacima o prijavljenom sukobu interesa, prijavljenim sumnjama na korupciju, poništenim ugovorima, optužnicama i presudama – nema nezakonitosti, nema korupcije. Teško je vjerovati da u zemlji u kojoj je korupcija široko rasprostranjena, gotovo tradicionalno utemeljena, nema korupcije u postupcima u kojima se raspodjeljuje najveći dio budžetskih sredstava, godišnje preko 600 miliona eura“.
„Potrebno je obezbijediti proaktivnu saradnju svih nezavisnih nadzornih institucija, te najviši stepen garancija i nagrade za izvore informacija iz sistema“, zaključio je Muk.
Prvi sekretar Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori Corwin van Strien istakao je da je pitanje korupcije u javnim nabavkama značajna tema.
„Vladavina prava je jedan od glavnih prioriteta Holandije i to je razlog zašto mi pružamo podršku u realizaciji ovog projekta. Imamo ozbiljne projekte kako bismo iskorijenili korupciju u javnim nabavkama. Ljudi ćute na korupciju, a ćutanje znači odobravanje. Podsjećam da otkrivanje korupcije pomaže postizanju vladavine prava kako bi društvo počelo da vjeruje u institucije“ – kazao je van Strien.
Učesnicima konferencije je predstavljena i nova baza podatka o javnim nabavkama dostupna na portalu Mojnovac.me. Baza daje pregled svih ugovora o javnim nabavkama sklopljenih od 2021. godine, a moguće je vršiti pretragu po ponuđačima i naručiocima.
Tokom panela „Na putu ka zatvaranju poglavlja 5 (javne nabavke) – šta u sistemu treba mijenjati?“, ekspert u oblasti javnih nabavki Danijel Ivarson saopštio je da je posljednjiih 10 godina napravljen pomak u zakonodavnom i institucionalnom smislu u ovoj oblasti.
„Treba voditi računa o predmetu nabavke, kao i da postoji mogućnost prevare i korupcije, zbog čega je izuzetno bitno da budete transparentni i da vodite evidencije o svim odlukama u ranoj fazi. Odgovornost je na rukovodstvu da osigura i preduzme korake kako bi se donijela prava odluka u postupku nabavke“, podvukao je Ivarson.
Prema njegovim riječima, javne nabavke treba da se dese na konkurentskom tržištu. „Ono čim se posebno treba pozabaviti jeste da li zaista postoji konkurentski pristup u pogledu konkurentne ponude, uslova i kvaliteta, ili se ipak radi o takmičenju privilegovanih ponuđača koji su u kontaktu sa donosiocima odluka“, istakao je Ivarson.
Predsjedavajući Senatom Državne revizorske institucije (DRI) Nikola Kovačević saopštio je da je DRI, na prijedlog Instituta alternativa kontrolisala sprovođenje jednostavnih nabavki u 14 državnih i lokalnih institucija.
Revizija pravilnosti sprovođenja jednostavnih nabavki u javnom sektoru za 2023. godinu je pokazala da se one ne sprovode u skladu za zakonom. Od 14 posmatranih, 12 subjekata nadzora nije iskazalo preko milion i po eura utrošenih kroz jednostavne nabavke. DRI jedino kod Uprave za željeznice i Ministarstva zdravlja nisu uočili nepravilnosti.
DRI je, kako se navodi u izvještaju, poseban fokus stavila na način sprovođenja jednostavnih nabavki roba, usloga i radova čija vrijednost na godišnjem nivou ne prelazi osam hiljada eura. Revizija je pokazala da većina subjekata nije u izvještaju navela sve nabavke, da su im planovi nabavki bili nerealni i da su često mijenjani, veliki broj nabavki nije sproveden, predmeti nabavke su dijeljeni, a veliki broj subjekata je direktnim nabavkama trošio preko 8.000 eura, bez sprovođenja postupka kroz elektronski sistem.
Revizori su utvrdili i da je za pojedine nabavke plaćano više od ugovorenog, a bilo je roba i usluga koje nijesu ni bile predviđene ugovorom. Nije bilo ni ugovora za pojedine nabavke čija je vrijednost bila između četiri i osam hiljada eura, dok se rokovi za isporuku robe, pružanje usluga ili izvođenje radova nijesu poštovali. Osim toga, komisije za javne nabavke su ocjenjivale ponude ponuđača ispravnim, iako nijesu ispunjavali sve uslove, a kasnili su sa dostavljanjem obavještenja o ishodu nabavke.
Kovačević je sugerisao da treba poraditi na izmjeni zakona, te da su preporuke objavljene u okviru izvještaja o reviziji.
Članica Komisije za zaštitu prava u procesu javnih nabavki Melida Suljević istakla je da je primjetan značajno veći broj uloženih žalbi u odnosu na prethodne godine. Dodala je da je Komisija o svim žalbama odlučivala blagovremeno, u zakonskom roku.
Suljević je kazala da je mali broj žalbi izjavljen na procesni postupak javne nabavke, što ukazuje da je Crnogorski elektronski sistem javnih nabavki (CEJN) olakašao naručiocima da sprovode postupak sa što manje grešaka. Dodala je da se žalbe uglavnom odnose na pogrešno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu materijalnih propisa.
„Dodatno unapređenje CEJN-a, kroz uvođenje automatskog određivanja krajnjeg roka za žalbe, i automatskog odbijanja neblagovremenih žalbi, značajno bi doprinijelo efikasnosti rada Komisije. Dodatno, od posebnog značaja bi bilo efikasnije postupanje Upravnog suda u našim predmetima“, poručila je ona.
Generalni inspektor za javne nabavke Ivan Milićević saopštio je da su izazovi u oblasti javnih nabavki višeslojni, naprije što se tiče legislative, kao i način na koji se nabavke sprovode direktnim prihvatanjem fakture.
„Iz ugla inspekcije, najveći problem je to što je iz Zakona izbrisana prekršajna odredba za nepostupanje po Pravilniku za sprovođenje jednostavnih nabavki. U vezi sa dijelom nalaza DRI o neprijavljivanju troškova za nabavke, mi tu nemamo prekršajnu odredbu za evidenciju o jednostavnim nabavkama. Tako i da otkrijemo nepravilnosti, mi ni za to ne možemo prekršajno da sankcionišemo prekršioce“, istakao je Milićević.
Govoreći o nabavkama radova, podsjetio je da je imao uvid u dokument iz 2020. godine kada je tadašnji direktor Uprave za javne radove uputio Ministarstvu održivog razvoja listu ponuđača koji su loše izvodili radove na kapitalnim projektima, sa predlogom za oduzimanje licence. „Vidimo da se istim tim ponuđačima sa spiska dodjeljuju ugovori i dan danas“, zaključio je on.
Generalna direktorica Direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavki u Ministarstvu finansija Jelena Jovetić istakla je da je shodno posljednjim izvještajima Evropske komisije, jedno od najispunjenijih poglavlja upravo poglavlje broj 5 (Javne nabavke), i da očekujemo do kraja godine zatvaranje istog.
Dodala je da su u pogledu zatvaranja poglavlja 5 svi zahtjevi EK realizovani, uključujući i posljednji iz aprila, a kojim su ograničili potrošnju nabavki direktnim putem na godišnjem nivou do 100.000 eura.
„Sistem javnih nabavki u Crnoj Gori treba da bude efikasniji. Javna nabavka traje u prosjeku 77 dana i ona nije efikasna. Nabavka radova traje u prosjeku 86 dana. S aspekta javnog sektora, to je trošenje javnog novca, administrativnih kapaciteta uprave i privrednih subjekata“, kazala je Jovetić.
„Za unapređenje sistema javnih nabavki, ključno je da imamo suštinske žalbene postupke sa ozbiljnim navodima. Nažalost, mi se trenutno konstantno bavimo tehničkim detaljima, a ne suštinskim stvarima. Treba da budemo dio EU i da sistem javnih nabavki odgovori na ono što EU očekuje od nas“, zaključila je Jovetić.
Tokom događaja predstavljena je i UNCAC Rezolucija o promovisanju transparentnosti i integriteta u javnim nabavkama u cilju podrške ciljevima održivog razvoja, koju je Konferencija država potpisnica Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije usvojila u decembru 2023. godine.
Zbog kašnjenja u realizaciji radova, Uprava za saobraćaj izrekla je penale izvođaču samo u dva slučaja, dok Uprava za kapitalne projekte to nije uradila niti jednom. Istovremeno, obje državne uprave su putem potpisivanja aneksa omogućile povećanje dogovorene cijene radova za po jedan projekat, čime je vrijednost ugovora zbirno uvećana za 1,3 miliona eura, pokazuje analiza Instituta alternativa.
Podaci proističu iz analize dvadeset projekata koje finansiraju uprave za saobraćaj i kapitalne projekte, a za šta novac dobijaju iz državnog kapitalnog budžeta.
Realizaciju najvećih infrastrukturnih projekata, kojima rukovodi Uprava za saobraćaj, pratili su uglavnom aneksi osnovnih ugovora, čime je rok za izvođenje radova često produžavan, a koji su potpisivani najčešće posljednjih dana pred prvobitno definisani rok za završetak radova.
Od deset analiziranih projekata Uprave za saobraćaj, samo njih tri je okončano bez potpisivanja aneksa. Jedan ugovor je raskinut, dok je za preostalih šest projekata potpisano ukupno osam aneksa.
Za četiri projekta je produžen rok za izvođenje radova, od čega je za jedan projekat rok, kroz anekse ugovora, dva puta pomjeren. Za tri projekta aneksi su se odnosili na dodatnu avansnu uplatu, dok se u jednom slučaju aneksom uvećala prvobitna dogovorena cijena radova.
Sa druge strane, Uprava za kapitalne projekte je za deset analiziranih projekata potpisala pet aneksa ugovora. Od toga jedan aneks se odnosio na povećanje ugovorene cijene radova, a svi ostali na produženje roka za završetak radova.
Analiza se odnosila na po deset vrijednosno najvećih tendera koje su ugovorile Uprava sa saobraćaj i Uprava za kapitalne projekte (UKP), a kojima je prema podacima sa sajta za elektronske nabavke, rok za izvođenje radova ugovorom okvirno definisan za kraj prošle ili početak ove godine. Osim tenderske dokumentacije i ugovora, analizirani su aneksi ugovora, podaci o plaćanjima i naplati penala, rokovi za realizaciju projekata, datum uvođenja izvođača u posao, a podaci su dobijeni putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama.
Od naplate penala Upravi za saobraćaj 47 hiljada eura
U ugovorima koje je zaključivala Uprava sa saobraćaj predviđeno je da je izvođač dužan naručiocu platiti 0,1 odsto od ugovorene cijene svih radova za svaki dan prekoračenja, ako svojom krivicom ne završi radove u predviđenom roku.
„Visina ugovorene kazne ne može preći pet odsto od ugovorene cijene radova“, piše u analiziranim ugovorima.
Uprava za saobraćaj naplatu penala izvršila je u slučaju rekonstrukcije Mojkovačke ulice na dijelu puta Cetinje – Njeguši i to u iznosu od 7.235 eura. Penali su uslijedili nakon što je aneksima ugovora iz dva navrata došlo do produžavanja krajnjeg roka završetka radova. Osnovnim ugovorom vrijednim 602 hiljade eura kompanija „Indel inženjering“ se obavezala da radove završi do 13. maja 2022. godine. Međutim, 9. maja, samo četiri dana pred isticanje roka, datum završetka radova se aneksom ugovora pomjera za dodatnih 35 dana, odnosno za 17. jun. Posljednjeg dana za završetak radova sklapa se novi aneks ugovora kojim se rok opet pomjera, ovaj put za 25 dana.
Obrazloženje za produžetak radova u oba slučaja je, kako se navodi u aneksima, ometanje i blokiranje radova od strane mještana zbog neriješenih imovinskih odnosa koji su u nadležnosti Prijestonice Cetinje, te izmjene u projektnoj dokumentaciji i nemogućnost izvođenja radova na pojedinim djelovima.
Radovi su konačno završeni 24. jula, sa 12 dana zakašnjenja, pa je Uprava sa saobraćaj naplatila penale u iznosu 7.235 eura.
Produženje roka odobreno je i za projekat sanacija klizišta Bukovik 2 na magistralnom putu Petrovac-Podgorica. Posao u vrijednosti od 1,31 miliona eura pripao je podgoričkoj firmi „Intermost“.
„Izvođač nam se obratio dopisom sa predlogom produženja roka završetka radova na objektu. Pozivajući se na navedene stavke u dopisu u kojem su pobrojane dosadašnje obustave radova zbog neophodnih izmjena projekta, smatramo da je opravdano produžiti rok završetka radova, s obzirom da kašnjenje završetka prvobitnog roka nije krivica izvođača“, navodi se u mišljenju Nadzorne službe, koja prati i kontroliše izvođenje radova na gradilištu.
Prvobitni rok za realizaciju radova – 17. septembar 2023. godine, produžen je aneksom od septembra do 20. oktobra 2023. godine, po osnovu izmjene projektne dokumentacije.
„Nakon završetka radova i konačnog obračuna, izvođaču radova su obračunati penali u iznosu od 39.526 eura po osnovu kašnjenja“, naveli su iz Uprave za saobraćaj.
Rok je produžen i za projekat radova na sanaciji zidova na magistralnom putu Ribarevine – Dračenovac. Ugovor vrijedan 1,43 miliona eura zaključen je sa kompanijom „Građevinarstvo i savjetovanje“ 26. decembra 2022. godine, a rok za završetak radova je definisan 180 dana od momenta uvođenja izvođača u posao, što je kraj septembra 2023. godine.
Međutim, aneksom koji je Uprava za saobraćaj potpisala tri dana nakon isteka prvobitnog roka, novi rok je definisan za 28. oktobar 2023. godine, a kao osnov su navedene neuobičajene vremenske prilike, te postojanje visokonapojnog energetskog kabla zbog čega su se radovi morali izvesti mašinski umjesto ručno. Kako su naveli iz Uprave, radovi na ovom projektu su završeni.
„Bemaksu“ aneksom odobren dodatni milion
Uprava za saobraćaj zaključila je u novembru 2022. godine sa građevinskom kompanijom „Bemaks“ 6,4 miliona eura (sa PDV-om) vrijedan ugovor za rekonstrukciju regionalnog puta Mataševo-Kolašin, sa rokom izvršenja radova od osam mjeseci uvođenja izvođača u posao, odnosno od predaje građevinske dozvole, tehničke dokumentacije, rješenja o imenovanju Stručnog nadzora. „Bemaks“ je u posao uveden 20. aprila prošle godine što znači da je do 20. decembra morao završiti posao.
Međutim, upravo tog datuma Uprava za saobraćaj sa „Bemaksom“ zaključuje aneks ugovora kojim se ukupna cijena radova povećava na 7,43 miliona, odnosno za milion eura više nego od prvobitno ugovorene cijene. Istovremeno, aneksom se rok za izvođenje radova produžuje do 23. februara ove godine, što je za dva mjeseca više od prvobitno planiranog roka.
U aneksu se navodi da je zbog nepredviđenih okolnosti izazvanih lošim vremenskim uslovima i teškim saobraćajnim opterećenjem došlo do značajnih promjena u stanju kosina i kolovozne konstrukcije u odnosu na projektom očekivano stanje što je uslovilo izmjenu projektne dokumentacije, čime se uvećala vrijednost radova.
Zakonom o javnim nabavkama je definisano da se vrijednost osnovnog ugovora može izmijeniti do 20 odsto, bez sprovođenja novog postupka javne nabavke „kada je potreba za izmjenom ugovora nastala zbog okolnosti koje naručilac u vrijeme zaključivanja ugovora nije mogao da predvidi“.
Rekonstruisani put Mataševo-Kolašin u dužini od 8,5 kilometa zvanično je otvoren 31. januara ove godine.
Iz Uprave za saobraćaj kojom rukovodi Radomir Vuksanović kazali su da se trenutno priprema završni izvještaj stručnog nadzora i tehnički pregled.
„Po završetku tehničkog pregleda ispostaviće se okončana situacija koja se odnosi na zadržana sredstva“, naveli su.
Vlada omogućila uplate dodatnih avansa
Uprava za saobraćaj je sa „Bemaksom“ u vezi ovog projekta potpisala još jedan aneks krajem decembra 2022. godine, koji se odnosi se na odobreno avansno plaćanje u iznosu od 641 hiljadu eura.
Osnovnim ugovorom definisano je da avansno plaćanje iznosi pet odsto od ukupne cijene radova.
Uplatu avansa odobrila je Vlada bivšeg premijera Dritana Abazovića 8. decembra 2022. godine, nakon što su izvođači radova uputili zahtjeve u vezi sa problemima nemogućnosti ispunjavanja ugovorenih obaveza o građenju zbog drastičnog porasta cijena u sektoru građevinarstva.
Na osnovu te odluke, Uprava sa saobraćaj „Bemaksu“ je uplatila i dodatni avans od 650 hiljada eura, za prvu fazu projekta rekonstrukcije magistralnog puta Podgorica-Tuzi, a čija je ukupna vrijednost 5,37 miliona eura. Prethodno je, kako je to definisano ugovorom, avans u istom iznosu već uplaćen.
Takođe, po ovoj odluci Vlade, Uprava za saobraćaj odobrila je avans od 59.678 eura izvođaču radova „Crna Gora Put“ na investicionom presvlačenju asfaltnog kolovoza na magistralnim i regionalnim putevima na teritoriji Podgorice. Ukupna vrijednost ugovora bila je gotovo 600 hiljada eura, a njima nije bila predviđena uplata avansa.
Radovi na ova dva projekta su završeni u ugovorenom roku, naveli su iz Uprave za saobraćaj.
Samo za tri projekta, i to ona vrijednosno najmanja, od analiziranih deset, nije bilo aneksa ugovora. To su projekti za presvlačenje asfalta za Pljevlja i Podgoricu, te izgradnja potpornih zidova na rekonstrukciji puta Dinoša-Cijevna Zatrijebačka. Radovi za ove projekte su završeni u ugovorenim rokovima.
Uprava za kapitalne projekte nije naplaćivala penale
Analiza deset najvećih projekata Uprave za kapitalne projekte, pokazala je da je u jednom slučaju došlo do potpisivanja aneksa, čime se uvećala cijena osnovnog ugovora, dok su se ostalim aneksima produžavali rokovi za završetak radova. Predmet analize za Upravu za kapitalne projekte bili su ugovori koji su potpisani prije 2023. godine, a kojima je rok za izvođenje radova definisan do 12 mjeseci od dana uvođenja izvođača u posao.
Potpisani aneks ugovora, kojim se uvećala cijena osnovnog ugovora, odnosio se na projekat izrade idejnog rješenja, glavnog projekta i izvođenje radova na izgradnji pristupnog platoa na lokaciji polazne stanice žičare Kotor – Lovćen.
Ovaj posao od 2,75 miliona eura (sa PDV-om) dobila je firma „Briv construction“ krajem septembra 2022. godine. Međutim, aneksom ugovora iz avgusta prošle godine Uprava za kapitalne projekte sa izvođačem potpisuje aneks kojim se ugovara „izvođenje nepredviđenih radova“, pa se cijena osnovnog ugovora povećava na 3,06 miliona odnosno za 11 odsto.
Iz Uprave za kapitalne projekte naveli su da je do sada izvođaču isplaćeno 2,83 miliona eura za ovaj projekat, te da su radovi završeni.
Rokove produžavaju zbog loše projektne dokumentacije
Što se tiče ostalih analiziranih ugovora Uprave za kapitalne projekte (UKP), radovi su završeni na još četiri projekta, dok za preostalih pet još uvijek nijesu.
„Briv construction“ je osim platoa, završio radove i na izgradnji puta za potrebe žičare, a vrijednost projekta iznosila je 1,6 miliona eura. U ugovorenom roku okončani su i radovi na sanaciji puta Maočići-Velimlje, Petrovići i puta Kruševice, Vrbanj, Orijen.
Najveći projekat od 7,2 miliona eura je izgradnja Klinike za mentalno zdravlje, koji izvodi „Fidija“. Ugovorom je bilo predviđeno da radovi budu gotovi krajem januara ove godine. Međutim, aneksom od 29. januara rok je pomjeren za 15. jul. Tokom izvođenja radova Ministarstvo zdravlja je kao korisnik, kako su naveli iz UKP, iskazalo potrebu za dodatnim usaglašavanjem projektne dokumentacije u cilju stavljanja u funkciju objekta sa specifičnim potrebama ministarstva.
„Iz navedenih razloga, došlo je prolongiranja roka završetka radova, ne krivicom izvođača radova, a što je potvrđeno i izjašnjenjem stručnog nadzora“, objasnili su iz UKP.
Radovi nisu završeni ni za drugi vrijednosno najveći projekat – rekonstrukcija i izgradnja Arhitektonskog fakulteta. Posao vrijedan 3,4 miliona eura izvodi kompanija „Stambeno“, koja je uvedena u posao prvog marta prošle godine. Rok za završetak radova, ugovorom dostupnim na CEJN-u, definisan je za 1. mart ove godine. Ovaj rok je aneksom od 27. februara pomjeren za 1. septembar, a razlog je ponovo bio u lošoj projektnoj dokumentaciji.
„Imajući u vidu propuste i nedostatke u revidovanoj projektnoj dokumentaciji koja je dostavljena Upravi za kapitalne projekte, a na osnovu koje izvođač izvodi radove, od strane korisnika je kod projektanta inicirana dopuna glavnog projekta, što je dovelo do prolongiranja izvođenja radova. Kako ovo prolongiranje nije nastalo krivicom izvođača, a što je potvrđeno i izjašnjenjem stručnog nadzora, zaključen je aneks ugovora“, kazali su iz UKP.
Višemilionski projekti izgradnje hangara na Vojnom aerodromu „Knjaz Danilo“ i u kasarni „13.jul“, a koje izvodi kompanija „Eurozox“, takođe još uvijek nijesu gotovi, iako su ugovori za ova dva projekta potpisani još krajem 2022. godine. Osnovnim ugovorom za izgradnju hangara za smještaj lako oklopnih vozila i radionice za održavanje motornih vozila u kasarni „13.jul“ predviđeno je da radovi na 2,1 milion eura vrijednom projektu budu gotovi još 11. septembra prošle godine. Tek 22. februara ove godine potpisan je aneks sa kompanijom „Eurozox“ čime je rok za izvođenje radova pomjeren za 15. jul ove godine.
Iz Uprave za kapitalne projekte kazali su da je rok produžen jer je sa početkom izvođenja radova utvrđeno postojanje podzemnih elektro-energetskih instalacija na objektu čije izmještanje se sprovodi prema procedurama CEDIS-a, kao i zbog brojnih nedostaka u projektnoj dokumentaciji.
Postojanje podzemnih instalacija koje je bilo potrebno izmjestiti bila je prepreka da se započnu radovi i na projektu izgradnje objekta za prihvat i servisiranje vazduhoplova na Vojnom aerodromu „Knjaz Danilo“ u Golubovcima.
Iz UKP navode da je zbog toga došlo do kašnjenja sa uvođenjem izvođača u posao kojem teče rok za završetak radova tek nakon što se isti uvede u posao, a to je 210 dana.
Kako su naveli iz UKP, veći dio ugovorenih radova je završen u roku, ali je zbog neusaglašenosti projektne dokumentacije i manjih naknadnih zahtjeva korisnika/investitora „koji imaju za cilj punu funkcionalnost izgrađenog objekta i izvođenje novih pozicija radova, rok za završetak radova produžen ne krivicom izvođača, a što je potvrđeno i izjašnjem stručnog nadzora“.
Iako je rok za završetak radova za ovaj projekat produžen, iz UKP nisu naveli da su potpisivali aneks ugovora kojim se to omogućava.
Rok za izvođenje radova aneksom od 20. maja produžen je projekat izgradnje objekta Naučno tehnološkog parka. Ugovor za ovaj projekat potpisan je još na kraju 2021. godine sa kompanijom „Novi Volvox“, ali su se, kako navode iz UKP, radovi prolongirali zbog brojnih propusta i nedostataka u projektnoj dokumentaciji.
„Radovi su u fazi funkcionalnog ispitivanja i planirani rok završetka do kraja maja je produžen, s obzirom na to da korisnik nije obezbijedio priključenje objekta na vodovodnu i elektroenergetsku mrežu, a što je neophodno kako bi se završila funkcionalna ispitivanja instalacija, sistema i oprema“, kazali su iz UKP.
Naučno-tehnološki park svečano je otvoren 11. juna.
„Što se tiče dijela zahtjeva koji se odnosi na plaćanje penala ističemo da nije bilo naplate penala ni za jedan projekat naveden u zahtjevu“, saopštili su iz Uprave za kapitalne projekte.
Uprave za saobraćaj i kapitalne projekte raskinuli su po jedan potpisani ugovor.
Posao rekonstrukcije puta Tuzi-Mataguži dobila je u decembru 2021. godine kompanija „Tehnoput“ a ugovorena vrijednost radova iznosila je 3,36 miliona eura, sa rokom izvršenja od 300 dana od dana uvođenja izvođača u posao.
„Projekat nije započet, ugovor je raskinut, takođe u vezi sa ovim projektom raskinut je sporazum o realizaciji radova između Uprave za saobraćaj i Opštine Tuzi zbog nerješavanja imovinsko pravnih odnosa od strane Opštine Tuzi“, naveli su iz Uprave za saobraćaj, ne precizirajući da li je bilo troškova po tom osnovu.
Uprava za kapitalne projekte raskinula je ugovor sa kompanijom „Krušo“ od 750 hiljada eura u vezi izvođenja radova na izgradnji saobraćajnice za potrebe autobuske stanice u naselju Bare – Igalo.
Iz Uprave su kazali da je u vezi ovog projekta Opština Herceg Novi zaključila ugovor sa izvođačem „Entext inženjering“, a da se projekat realizuje u skladu sa ugovorom koji je ta opština potpisala sa Upravom za kapitalne projekte.
“Izvođač je uveden u posao dana 15. oktobra 2023. godine, dok je očekivani rok završetka radova kraj novembra 2024. godine“, naveli su.
Prvobitnim raskinutim ugovorom potpisanim u junu 2022. godine predviđeno da se radovi realizuju u roku od godinu dana od uvođenja izvođača u posao.
Autor: Ivan Ivanović
Ovaj istraživački tekst nastao je u okviru projekta “Javne nabavke pod lupom – Čuvari da čuvaju!“, koji sprovodimo uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori, kroz MATRA program podrške. Projekat ima za cilj da osnaži i motiviše čuvare budžeta da se bore protiv korupcije i neprikladnih uticaja u javnim nabavkama.
Koliko je teško dobiti posao u javnom sektoru i kada ispunjavate uslove pokazuje priča Hakije Markovića, mašin bravara iz Plava koji se prošle godine prijavio na konkurs za domara i rukovaoca parnim kotlovima u Domu zdravlja Plav.
Dvije komisije, dva različita tumačenja uslova za konkurs i kandidat koji trpi jer zdravstvena ustanova nije definisala sve procedure za popunu radnog mjesta, a nadležna inspekcija tvrdi da nema dovoljno nadležnosti.
Ljekarsko uvjerenje, koje se u ministarstvima traži samo od kandidata koji su već izabrani na osnovu prethodno sprovedenih oglasa, u ovoj javnoj ustanovi se pokazalo kao teško premostiva prepreka na štetu kandidata koji je bio na korak do zaposlenja na ovom radnom mjestu.
Video priče su nastale u okviru projekta “Snaženjem zahtjeva građana i građanki do meritokratije”, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Britanske ambasade u Podgorici. Sadržaj je isključiva odgovornost Instituta alternativa i nužno ne odražava stavove donatora.
U saradnji sa našim partnerima Institut za demokratiju ‘Societas Civilis’ iz Skoplja, organizovali smo međuparlamentarnu konferenciju „Prednosti Berlinskog procesa: poseban fokus na Zajedničko regionalno tržište“.
Konferencija je okupila poslanike iz svih parlamenata regiona, koji su sa predstavnicima civilnog društva razmjenjivali mišljenja i iskustva o trenutnom stanju i budućim izazovima Berlinskog procesa.
Tokom prvog panela pod nazivom „Berlinski proces i njegovo trenutno stanje u Zapadnom Balkanu“, poslanici su razmatrali aktuelno stanje i buduće korake za unapređenje procesa.
Tema druge panel diskusije bila je „Zajedničko regionalno tržište – Šta je funkcionisalo ranije i izazovi za Akcioni plan 2.0? Stav parlamenata Zapadnog Balkana“. Panelisti su naglasili važnost debate o ekonomskim pitanjima koja su od značaja za građane i poslovnu zajednicu u regionu.
Događaj je dio projekta „Parlamentarna diplomatija: Regionalna saradnja kroz pojačan parlamentarni dijalog“, podržanog od strane Savezne vlade Njemačke, koji ima za cilj da predstavi prednosti Berlinskog procesa kroz jačanje parlamentarne diplomatije i korišćenje mehanizama nadzora od strane parlamenata Zapadnog Balkana.
Pored Instituta alternativa, naši projektni partneri u regionu su Institut za demokratiju ‘Societas Civilis’ (IDSCS) iz Skoplja, Centar za istraživanje transparentnosti i odgovornosti (CRTA) iz Beograda, Kosovski demokratski institut (KDI) iz Prištine, Mreža progresivnih inicijativa (NPI) iz Sarajeva i Institut za političke studije (ISP) iz Tirane.
Suljević je kazala da je mali broj žalbi izjavljen na procesni postupak javne nabavke, što ukazuje da je Crnogorski elektronski sistem javnih nabavki (CEJN) olakašao naručiocima da sprovode postupak sa što manje grešaka. Dodala je da se žalbe uglavnom odnose na pogrešno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu materijalnih propisa.
