Objavljeno

Fantomske uštede u budžetu za 2024. godinu

Gotovo mjesec dana nakon zakonskog roka, Vlada je uputila prijedlog budžeta Skupštini – neka od naših ključnih zapažanja su nastavku (originalno objavljena u članku za dnevni list Vijesti).

Fantomske uštede

Ušteda ili racionalizacije, nema ni u rebalansu budžeta za 2023. godinu, niti u prijedlogu budžeta za 2024. godinu. Ne treba vjerovati izjavama već gledati brojke, a one govore da nema smanjenja “neproduktivnih rashoda” ni za 200, ni za 35 miliona. U stvarnosti će se desiti povećanje tekućeg budžeta za 7% ili 83 miliona, što uključuje povećanje na svim tradicionalno kritikovanim pozicijama.

Nije od koristi 5% smanjenja na službenim putovanjima ili reprezentaciji, ukupno oko 300 hiljada, ako ćemo samo za ugovore o djelu dati gotovo četvrtinu više nego što je bio plan za ovu godinu, odnosno 4 miliona više (ukupno 21 milion).

Smanjenje “neproduktivne potrošnje” treba da bude plod dubinskih analiza budžetskih linija i preciznih rezova praćenih izmjenama zakona i ustaljenih praksi, a ne prerdmet politikanstva i površnih izjava. Prijedlog budžeta ne pokazuje da se na tome radilo do sada.

Nikad brojnija, nikad bolje plaćena administracija

Bruto zarade zaposlenih u upravi povećane su za 40 miliona u odnosu na tekuću godinu i u 2024. godini će iznositi 675 miliona. Ovo povećanje dolazi na već rekordnu tekuću godinu, u kojoj za zarade u državnoj upravi plaćamo 100 miliona više nego prošle. Čak ni ovako planirani iznos neće biti dovoljan, jer se sindikati bune da u budžet nije ugrađeno sve ono što je ispregovarano u kolektivnim ugovorima, a već su u najavi nove poslaničke izmjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koje selektivno povećavaju koeficijente određenim profesijama.

Radi se o vrtoglavom rastu ove stavke, čiji je uzrok u povećanju broja zaposlenih, u rastu zarada shodno ispregovaranim novim kolektivnim ugovorima kao i u poslaničkom dokrajčivanju i onako bušnog Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.

Nikada više zaposlenih i nikada nas više nisu koštali, a odavno se nije manje govorilo o potrebi optimizacije. Optimizacija ne može biti pojedinačna odgovornost svakog ministra, niti se uloga ministra finansija u toj oblasti završava time što je smanjio broj sistematizovanih pozicija u sopstvenom ministarstvu. Premijer i ministarstvo finansija moraju odlučno zaustaviti neracionalno zapošljavanje, ne samo u centralnoj upravi, nego i posredno, kroz zakonski okvir i u državnim preduzećima, javnim ustanovama, a kroz posebne mjere i u opštinama. Novi zakon o zaradam zaposlenih u javnom sektoru mora biti prioritet nove Vlade i Ministarstva finansija, kako bi se uredilo trenutni slabo kontrolisani haos.

Kapitalni budžet

U brojkama oko kapitalnog budžeta se nešto ne poklapa. Premijer je rekao da su kroz semafor oznake odlučili da zadrže samo projekte koji su zreli u novom budžetu. Međutim, ministar finansija je nedavno izjavio da je od 374 projekta u ovogodišnjem budžetu, 215 potpuno “mrtvo”, da na njih ove godine nije potrošen ni cent jer zbog nezerlosti tih projektnih ideja. Kako smo onda opet došli do 330 projekata i nakon odrađene trijaže? Očigledno da su se zadržali i neki “mrtvi” projekti.

Druga problematična brojka su “novi” projekti kojih je 80, iako je radna grupa ovog istog ministarstva prije mjesec dana od svih pristiglih ideja za nove projekta več izabrala samo 18, priznajući da je i taj izbor možda pretjeran zbog nezrelosti ideja. Odakle je odjednom došlo ovih novih 60tak projekata i kakve su njihove ocjene, to je ono što Vlada treba da podijeli sa javnošću, skupa sa o

Više su porasle zarade zaposlenih, nego što je kapitalni budžet – naredne godine ćemo imati oko 10% veći kapitalni budžet, u kojem će biti gotovo isti broj projekata, uz jedan (autoput) od 90 miliona – što znači da za preostalih 329 ostaje tek 190 miliona.

Dobro je što se razmišlja o reformi kapitalnog budžeta, dobro je što je za to formiran i novi direktorat u Ministarstvu. Ali treba podsjetiti da je, kritikujući sadašnje stanje, premijer Spajić u suštini kritikovao rad ministra finansija Spajića, odnosno svoj postupak iz 2021. godine kada je kroz program “Crna Gora odmah” u budžet uveo bukvalno stotine nezrelih projekata, prihvatajući gotovo sve što mu je iz opština ili od poslanika stizalo kao ideja.

Slučaj RTCG

Nije jasno zašto je u zakonima koji prate budžet predložena izmjena finansiranja jedino RTCG, od svih potrošača kojima je budžet zakonom određen procentom, kojih je makar još deset u našem sistemu.

Fiskalna strategija s kraja 2021. godine, koju su (kao i Fiskalni savjet koji još nemamo) svi zaboravili, propisivala je ukidanje svih procentualnih budžetskih izdvajanja.

Postojeće rješenje kojim se finansiranje RTCG veže za procenat od BDP-a(?!), je nezgrapno od početka i potrebno ga je precizirati. Međutim, ne može se loše rješenje zamijeniti još gorim i nepreciznijim, a pogotovo prijedlozima zakona koji niti su prošli javnu raspravu, niti ih prati analiza uticaja, niti je iko u upravi i van nje čuo za njih dok ih nismo vidjeli objavljene na sajtu vlade.

***

Nadamo se da će poslanici uspjeti da podrobno razmotre budžet u kratkom periodu koji imaju prije početka godine i da ga, prije svega, neće učiniti još gorim — odnosno, da će se vladajuća većina uzdržati od uslovljavanja usvajanja budžeta amandmanima na i ovako problematični kapitalni budžet.

Marko Sošić

 

Šta donosi budžet za 2024. godinu, na šta će država trošiti novac i kako će ga prikupljati i kako to sve izgleda u desetogodišnjem pregledu budžetskih podataka, saznajte na našem portalu Moj novac

 

 

Objavljeno

O izazovima u radu sa aspekta učinkovitije borbe protiv korupcije

Presjek izazova u radu inspekcijskih organa, ali i saradnje sa sudstvom, tužilaštvom, nezavisnim institucijama sa ulogom borbe protiv korupcije i civilnim društvom sa aspekta učinkovitije borbe protiv korupcije bila je tema prvog od četiri sastanka koja su planirana u okviru projekta Inspekcije bez protekcije: Saveznici u borbi protiv korupcije.

Institut alternativa je 8. decembra organizovao sastanak kojem su pored predstavnika Uprave za inspekcijske poslove, prisustvovali predstavnici inspekcija u okviru ministarstava, predstavnici krivičnog pravosuđa, nevladinih organizacija i predstavnici nezavisnih institucija sa ulogom u borbi protiv korupcije.

Tokom sastanka smo razgovarali o izazovima u radu Uprave za inspekcijske poslove i inspekcija u okviru ministarstava (Upravnom inspekcijom, Budžetskom inspekcijom, Direkcijom za inspekcijski nadzor nad državnom imovinom, Urbanističko-građevinskom inspekcijom), kao i njihovoj saradnji sa organima krivičnog pravosuđa i nezavisnim institucijama sa ulogom u borbi protiv korupcije kao što su Agencija za sprječavanje korupcije i Državna revizorska institucija.

Cilj sastanka je bio podsticanje bolje komunikacije i saradnje između inspekcijskih organa sa drugim institucijama zaduženim za sprečavanje i suzbijanje korupcije.

Sastanak je organizovan u okviru projekta “Inspekcije bez protekcije: Saveznici u borbi protiv korupcije”, koji je podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Biro Stejt dipartmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona (INL).

Objavljeno

Učešće Instituta alternativa na Okruglom stolu „Zakon o Vladi – otvorena pitanja“

Institut alternativa je 12. decembra učestvovao na Okruglom stolu „Zakon o Vladi – otvorena pitanja“ koji je Ministarstvo javne uprave organizovalo u saradnji sa Udruženjem pravnika Crne Gore.

Pored našeg učešća u Radnoj grupi za izradu Nacrta zakona o Vladi, na ovom Okruglom stolu smo još jednom iznijeli neke od naših sugestija o tome šta je još potrebno dodatno preispitati u Nacrtu zakona o Vladi.

Inovirana verzija Nacrta zakona o Vladi, u odnosu na prethodnu koja je preciznije definisala broj i nazive ministarstava, propisuje samo gornju granicu za broj ministarstava (15), i pored toga, 7 obaveznih ministarstava (pravde, odbrane, unutrašnjih poslova, finansija, vanjskih poslova, zdravlja i javne uprave). Ipak, i dalje izostaje dodatno obrazloženje o kriterijumima koji su bili ključni prilikom određivanja ovih obaveznih ministarstava.

IA se zalaže da se propiše trajnija organizacija Vlade, a da se neophodna fleksibilnost u realizaicji ekspozea i programa rada Vlade omogući kroz ministarstva bez portfelja.

Takođe, pozdravljamo i odluku da se usvoji naš prijedlog da se Vladi kojoj je istekao mandat, pored zabrane postavljenja, propiše i zabrana novih imenovanja, obuhvatajući na taj način sve javne funkcionere što je bila preporuka IA od samog početka.

 

Ove, ali i druge preporuke objedinili smo i u našoj publikaciji „Za bolji Zakon o Vladi“ gdje smo između ostalog, istakli potrebu za unapređenjem transparentnosti stalnih i povremenih radnih tijela Vlade, uvođenje obaveznih elemenata Mišljenja Vlade na prijedloge zakona koje iniciraju poslanici i poslanice, provjera integriteta članova Vlade i njihovih savjetnika, kao i način na koji treba da se vrši primopredaja dužnosti.

Objavljeno

Otvorene sjednice i/ili otvorena Vlada?

U polemici oko odluke 44. Vlade da prestane sa praksom prenosa svojih sjednica, koju je uvela prethodna, 43. Vlada, često se gubi fokus sa suštinski važnih pitanja vezanih za otvorenost rada Vlade.

Postoji niz dokumenata sa sjednica Vlade i njenih radnih tijela koje bi trebalo objavljivati, što je istinski garant otvorenosti, značajno više nego samo otvaranje toka sjednice za javnost. Prije svega je neophodno da se izmijeni Odluka o objavljivanju materijala sa sjednica Vlade, deceniju stara i zrela za dopunu, tako da uključi sljedeće:

    • Prije svega, dnevni red sjednica Vlade se mora cjelovito objavljivati, što uključuje i nazive materijala koji su označena stepenom tajnosti. Građani moraju znati o čemu je Vlada raspravljala i odlučivala i u slučaju kada je materijal povjerljiv, makar kroz naziv dokumenta. U dosadašnjem radu, u mandatau 42. i 43. Vlade, oko 5% od svih tačaka dnevnog reda je bilo sasvim sakriveno – nisu se objavljivali nazivi tih tačaka, brisali su se djelovi iz zapisnika, a javni dio sjednice se završavao prije nego što bi članovi vlade raspravljali o tim tačkama. Nažalost, 44. Vlada je već započela sa ovom praksom.
    • Takođe je važno da se dokumenta objavljuju bez obzira na format sjednice (elektronska sjednica, “sjednica bez održavanja sjednice”). Ovo je posebno važno jer u toku mandata 42. vlade bilo duplo više elektronskih nego redovnih sjednica (148 elektronskih, 67 standardnih), a sa elektronskih gotovo da nije objavljivana dokumentacija.
    • Neophodno je da javnost ima osnovne informacije o radu četiri stalna radna tijela Vlade, koja su sada sasvim zatvorena. Naša borba da saznamo kako je komisija Vlade Duška Markovića dijelila budžetsku rezervu završila se tako što smo saznali da je sva dokumentacija uništena, a tadašnji GSV nam nije dozovljavao pristup ni osnovnim podacima.

Takođe, za otvorenost vlade je važan Generalni sekretarijat Vlade koji odgovara na zahtjeve za pristup informacijama. Taj centar vlade je dugo bio jedna od najmanje transparentnih institucija i tek je u mandatu prethodne Vlade konačno počeo da odgovara na zahtjeve i objavio svoju internet stranicu i bilo bi važno da se ova praksa nastavi.

Kada se ovi uslovi ispune, manje će biti važno da li će sjednice Vlade biti otvorene za javnost ili ne. Mogućnost da novinari mogu postaviti pitanja i tražiti detaljnija obrazloženja nakon sjednice je takođe koristan instrument otvorenosti. Javne sjednice vlade se ponekad mogu pretvoriti u predstavu za javnost i suprotnost suštinske otvorenosti.

O potrebi da se radi na ovim pitanjima smo u mandatu 42. Vlade apelovali na tadašnji Generalni sekretarijat Vlade i bili odbijeni. U toku 43. Vlade smo započeli rad na uvođenju određenih odredbi u nacrt Zakona o Vladi i taj rad ćemo nastaviti.

Marko Sošić
Dio teksta originalno objavljen u dnevnom listu “Vijesti”

Objavljeno

MUP da pripremi kadrovski plan za narednu godinu

Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore u prethodne tri godine nije ispunilo zakonsku obavezu dostavljanja Kadrovskog plana, budući da ni nakon više zaključaka Vlade da organi koji to nisu učinili dostave nacrte kadrovskih planova, nije pripremilo kadrovske planove za 2021, 2022. i 2023. godinu.

Zbog nepostojanja kadrovskog plana, radna mjesta iz kategorije viskog rukovodnog kadra u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije su popunjavana određivanjem vršilaca dužnosti, kojima je mandat više puta produžavan.

MUP je interne konkurse i javne oglase u navedenom periodu sprovodio uz saglasnost Ministarstva finansija za popunjavanje radnih mjesta koja nisu predviđena kadrovskim planom, iako je preduslov za pozivanje na ovaj izuzetak da je kadrovski plan izrađen.

Budući da je zakonska obaveza da se kadrovski plan donese u roku od 30 dana od dana donošenja Zakona o budžetu, pozivamo Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore da na vrijeme pripremi ovaj dokument, koji daje odgovore o trenutnom broju zaposlenih na određeno i neodređeno vrijeme, novim zaposlenjima službenika i namještenika, kao i broju službenika koji će ispuniti uslove za penziju.

 

Objavljeno

Rezultati Konkursa „Javna preduzeća pod nadzorom civilnog društva”

Institut alternativa će podržati pet organizacija civilnog društva kako bi sproveli projekte i inicijative kojima će doprinijeti unapređenju okruženja za kontrolu javnih preduzeća

Kroz projekat “Civilno društvo za zdrava, djelotvorna, održiva i transparentna javna preduzeća (BEST SOEs)”, Institut alternativa ima za cilj da doprinese borbi protiv korupcije efikasnim nadzorom nad javnim preduzećima u Crnoj Gori.

U ostvarenju našeg cilja, da povećamo nivo djelotvornog nadzora civilnog društva nad javnim preduzećima, pomoći će nam pet organizacija čiji su projekti ocijenjeni kao najbolji.

Evaluaciona komisija je, kao najbolje, ocijenila sljedeće projekte:

  • “Za veću transparentnost rada javnih medijskih preduzeća (servisa)”, NVO Pro Nen;
  • “Transparentan i odgovoran elektroenergetski sistem u Crnoj Gori“, BIRN Crna Gora;
  • “Za dobro Ulcinja”, NVO Punta Institut;
  • “Javna preduzeća za nejavnu upotrebu”, Centar za građanske slobode CEGAS;
  • “Partnerstvom za održivost i veću odgovornost javnih preduzeća”, Centar za ekonomske i evropske studije CEES.

Zahvaljujući podršci Delegacije EU u Crnoj Gori, ovim organizacijama će biti dodijeljena sredstva u ukupnom iznosu od 24.923,52 eura.

Zahvaljujemo se svim organizacijama koje su se prijavile na Konkurs i želimo da pohvalimo pristigle projektne ideje koje, zbog ograničenih budžetskih sredstava, ovog puta nismo mogli podržati.

Podrška projektima organizacija civilnog društva (OCD) u Crnoj Gori realizuje se u okviru projekta “Civilno društvo za zdrava, djelotvorna, održiva i transparentna javna preduzeća (BEST SOEs)”, koji je finansijski podržan od strane Evropske unije, uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave. Više informacija na https://javnapreduzeca.mojnovac.me