Ovaj period obilježen je neujednačenim intezitetom rada odbora i bez usvojenih planova rada za tekuću godinu. Ove i druge podatke pogledajte u našem infografiku:
To je utvrdila je Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji MUP-a, od kako je formirana 10. maja 2022. godine.
Prema Zakonu o unutrašnjim poslovima, bezbjednosne smetnje za dalji rad u policijskom zvanju postoje ako lice:
Komisija ne može da postupa samoinicijativno, već provjere može započeti samo na zahtjev neposrednog rukovodioca policijskih službenika/ca. U prvoj godini rada, do maja 2023. godine, Komisija je zaprimila svega 3 zahtjeva, dok je u drugoj polovini godine povećan broj, pa ukupan broj zahtjeva za provjeru iznosi 23, zaključno sa 10. novembrom 2023. godine. U odnosu na 23 pokrenuta postupka, Komisija je do sada sačinila 16 izvještaja sa mišljenjem o postojanju bezbjednosne smetnje za dalji rad u policijskom zvanju, pokazuju podaci dostavljeni putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama.
| Organizaciona jedinica | Broj lica |
| Odjeljenje bezbjednosti Kotor | 4 |
| Odjeljenje bezbjednosti Podgorica | 6 |
| Odjeljenje bezbjednosti Bijelo Polje | 1 |
| Sektor za borbu protiv kriminala | 4 |
| Sektor za posebne namjene | 2 |
| Odjeljenje za koordinaciju policijskih i sa njima povezanim poslovima | 1 |
| Sektor granične policije | 5 |
Osim provjere bezbjednosnih smetnji za policijske službenike koji su već u sistemu, ova Komisija je nadležna i za sprovođenje provjera za one koji tek treba da uđu u policijski sistem. Ova Komisija vrši provjere prilikom zasnivanja radnog odnosa u policijskom zvanju, prijema pripravnika, prijema na osnovno, odnosno visoko policijsko obrazovanje, kao i za nastavak pripravničkog staža, obuke ili stručnog osposobljavanja.
Dragana Jaćimović
istraživačica javnih politika
Disciplinska komisija Ministarstava unutrašnjih poslova Crne Gore je tokom 2022. godine u 16 predmeta utvrdila odgovornost policijskih službenika, dok su u 7 predmeta policijski službenici oslobođeni disciplinske odgovornosti. Ova Komisija je nadležna za vođenje postupaka za teže povrede službene dužnosti. Iz Izvještaja ove komisije nije moguće zaključiti za koje povrede je utvrđena odgovornost, već samo za koje je pokrenut disciplinski postupak.
Prem izvještaju, u jednom predmetu je došlo do zastrjelosti vođenja postupka, dok se za 8 predmeta čeka okončanje postupaka pred drugim nadležnim organima. Komisija je u 6 predmeta donijela rješenje o obustavljanju disciplinskog postupka zbog odustanka disciplinskog tužioca od odluka o pokretanju postupka kao i zbog prestanka radnog odnosa.
Ova Komisija je u 2022. godini zaprimila 77 predmeta. Prema odlukama o pokretanju disciplinskih postupaka, službenicima su se u 52 predmeta stavljale na teret teže povrede iz Zakona o unutrašnjim poslovima, dok se u 25 predmeta radilo o povredama iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
Kada su u pitanju teže povrede Zakona o unutrašnjim poslovima, blago je povećan broj predmeta u odnosu na 2021. godinu. Najviše pokrenutih disciplinskih postupka se odnosilo na povredu pravila i standarda utvrđenih Kodeksom policijske etike.U odnosu na prethodne dvije godine, kada nije bilo postupaka za preduzimanje ili nepreduzimanje radnje kojom se onemogućava ili otežava obavljanje policijskih poslova i izvršavanje službenih zadataka, u 2022. godini je zbog navedene povrede pokrenuto 10 postupaka. Jedan disciplinski postupak je pokrenut zbog korupcije.
Podsjećamo da su ovi postupci ranije bili u nadležnosti Disciplinske komisije za sve državne službenike i namještenike, dok je krajem 2021. godine formirana posebna disicplinska komisija za MUP.
Izvještaj Disciplinske komisije MUP-a nije javno dostupan, a Institutu alternativa je dostavljen po zahtjevu sa slobodan pristup infomacijama. Izvještaj možete pruzeti ovdje.
U tabeli je dat pregled pokrenutih disciplinskih postupaka za 2021. i 2022. godinu:
Iako bi programsko budžetiranje trebalo da nam omogući da vidimo ko u društvu ima koristi od budžeta, u praksi u većini slučajeva nije tako. Kada se dublje zagrebe u analizu zahtjeva za budžetskim sredstvima i izvještaja o izvršenju budžeta evidentno je da programsko budžetiranje nije dovoljno razvijeno, a naročito u dijelu rodno odgovornog budžetiranja. Potrošačke jedinice ne pripremaju pravovremeno polugodišnje izvještaje o izvršenju budžeta, dok su česti slučajevi zahtjeva i izvještaja o izvršenju budžeta u kojima nedostaju indikatori ili obrazloženje za utrošena sredstva. Kada je riječ o rodno odgovornom programskom budžetiranju u praksi, broj rodno odgovornih ciljeva i indikatora programa, potprograma i aktivnosti potrošačkih jedinica nije zadovoljavajući.
Brojne potrošačke jedinice nepravilno označavaju svoje ciljeve kao rodno odgovorne, iako oni to nisu ili nisu praćeni indikatorima koji bi preslikali obećanje smanjenja rodnih razlika u budžetska sredstva. Tako može doći do pogrešne slike stanja i podataka koji govori da značajan broj potrošačkih jedinica ima rodno osjetljive budžete, i da nije potrebno dalje unapređenje u ovoj oblasti. O nedovoljnoj orodnjenosti budžeta govori i činjenica da je u analiziranim zahtjevima za budžetskim sredstvima od ukupno 315 indikatora, svega 5 indikatora koji su rodno odgovorni, ili 1,5% svih indikatora.
Podsjećamo i da su prošle godine predlagane izmjene, kojima bi se, između ostalog, spustili uslovi za zapošljavanje u organima lokalne uprave i službama, a takođe bi se brisalo pravilo da se vršioci dužnosti određuju iz reda već zaposlenih u organu ili službi. One nisu stupile na snagu zbog političke krize koja je nastupila, a u međuvremenu su stigla i jasna upozorenja od Evropske komisije.
Naročito zabrinjava broj različitih političkih aktera koji su odlučni da se ove izmjene usvoje, imajući u vidu da se sastav parlamentarne većine promijenio u odnosu na prošlu godinu. Uprkos promjenama, ukoliko istraju u ovoj inicijativi, namjera političkih aktera da, kada imaju moć, istu iskoriste za podjelu plijena u javnoj upravi, ostaće ista, a uvjeravanja o drugačijem pristupu i meritokratiji prazno slovo.
U Izvještaju o Crnoj Gori za 2023. godinu, Evropska komisija je upozorila da su, umjesto da se unaprijedi Zakon o državnim službenicima i namještenicima, čijim izmjenama su prethodno sniženi uslovi za zapošljavanje i uvedeno diskreciono pravo za razrješenje starješina organa, u Skupštini izglasane sporne izmjene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, ne poštujući njihove prethodne preporuke.
„Opušteni uslovi su izvor stalne zabrinutosti kada su u pitanju zapošljavanje zasnovano na zaslugama i kompetencijama i nezavisnost državnih službenika“, upozorila je Evropska komisija.
Predložene izmjene suprotne su i započetom radu na izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kojima se nastoji pooštravanje uslova za zapošljavanje. Posljednja radna verzija izmjena, u koje je Institut alternativa imao uvid kroz članstvo u radnoj grupi, povećava broj neophodnih godina radnog iskustva za obavljanje poslova na različitim nivoima državne službe, što je u skladu i sa našim zalaganjima. Samim tim, argument iz obrazloženja ove zakonodavne inicijative o potrebi usklađivanja uslova za zapošljavanje na lokalnom i na državnom nivou jednostavno ne stoji.
Podsjećamo i na sveobuhvatnu analizu pravnog okvira i praksi zapošljavanja u javnom sektoru, koju je Institut alternativa sproveo. Rezultati istraživanja su predstavljeni u interaktivnoj formi na internet adresi https://mapa-rizika.me i pokazuju da u državnoj i lokalnoj administraciji, javnim preduzećima i javnim ustanovama uglavnom nisu ispunjeni osnovni preduslovi za sprječavanje korupcije i neprimjerenih uticaja prilikom zapošljavanja. Lokalni nivo je, uslovno rečeno, “najbolje ocijenjen”, upravo zbog toga što su izostale zakonske izmjene koje bi dodatno narušile institut v.d. stanja i uslove za zapošljavanje.
Zato još jednom pozivamo poslanike da odustanu od predloženih izmjena, a cjelokupni saziv nove Skupštine da se pozabavi „crvenim lampicama“ koje praktično ozakonjuju razne vidove nekonkurentnog zapošljavanja, koje nije zasnovano na zaslugama. Predložene izmjene su korak dalje od predizbornih obećanja o meritokratiji u Crnoj Gori i loš signal obavezama na putu pristupanja Evropskoj uniji.
Milena Muk
Institut alternativa
Gotovo mjesec dana nakon zakonskog roka, Vlada je uputila prijedlog budžeta Skupštini – neka od naših ključnih zapažanja su nastavku (originalno objavljena u članku za dnevni list Vijesti).
Ušteda ili racionalizacije, nema ni u rebalansu budžeta za 2023. godinu, niti u prijedlogu budžeta za 2024. godinu. Ne treba vjerovati izjavama već gledati brojke, a one govore da nema smanjenja “neproduktivnih rashoda” ni za 200, ni za 35 miliona. U stvarnosti će se desiti povećanje tekućeg budžeta za 7% ili 83 miliona, što uključuje povećanje na svim tradicionalno kritikovanim pozicijama.
Nije od koristi 5% smanjenja na službenim putovanjima ili reprezentaciji, ukupno oko 300 hiljada, ako ćemo samo za ugovore o djelu dati gotovo četvrtinu više nego što je bio plan za ovu godinu, odnosno 4 miliona više (ukupno 21 milion).
Smanjenje “neproduktivne potrošnje” treba da bude plod dubinskih analiza budžetskih linija i preciznih rezova praćenih izmjenama zakona i ustaljenih praksi, a ne prerdmet politikanstva i površnih izjava. Prijedlog budžeta ne pokazuje da se na tome radilo do sada.
Bruto zarade zaposlenih u upravi povećane su za 40 miliona u odnosu na tekuću godinu i u 2024. godini će iznositi 675 miliona. Ovo povećanje dolazi na već rekordnu tekuću godinu, u kojoj za zarade u državnoj upravi plaćamo 100 miliona više nego prošle. Čak ni ovako planirani iznos neće biti dovoljan, jer se sindikati bune da u budžet nije ugrađeno sve ono što je ispregovarano u kolektivnim ugovorima, a već su u najavi nove poslaničke izmjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koje selektivno povećavaju koeficijente određenim profesijama.
Radi se o vrtoglavom rastu ove stavke, čiji je uzrok u povećanju broja zaposlenih, u rastu zarada shodno ispregovaranim novim kolektivnim ugovorima kao i u poslaničkom dokrajčivanju i onako bušnog Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
Nikada više zaposlenih i nikada nas više nisu koštali, a odavno se nije manje govorilo o potrebi optimizacije. Optimizacija ne može biti pojedinačna odgovornost svakog ministra, niti se uloga ministra finansija u toj oblasti završava time što je smanjio broj sistematizovanih pozicija u sopstvenom ministarstvu. Premijer i ministarstvo finansija moraju odlučno zaustaviti neracionalno zapošljavanje, ne samo u centralnoj upravi, nego i posredno, kroz zakonski okvir i u državnim preduzećima, javnim ustanovama, a kroz posebne mjere i u opštinama. Novi zakon o zaradam zaposlenih u javnom sektoru mora biti prioritet nove Vlade i Ministarstva finansija, kako bi se uredilo trenutni slabo kontrolisani haos.
U brojkama oko kapitalnog budžeta se nešto ne poklapa. Premijer je rekao da su kroz semafor oznake odlučili da zadrže samo projekte koji su zreli u novom budžetu. Međutim, ministar finansija je nedavno izjavio da je od 374 projekta u ovogodišnjem budžetu, 215 potpuno “mrtvo”, da na njih ove godine nije potrošen ni cent jer zbog nezerlosti tih projektnih ideja. Kako smo onda opet došli do 330 projekata i nakon odrađene trijaže? Očigledno da su se zadržali i neki “mrtvi” projekti.
Druga problematična brojka su “novi” projekti kojih je 80, iako je radna grupa ovog istog ministarstva prije mjesec dana od svih pristiglih ideja za nove projekta več izabrala samo 18, priznajući da je i taj izbor možda pretjeran zbog nezrelosti ideja. Odakle je odjednom došlo ovih novih 60tak projekata i kakve su njihove ocjene, to je ono što Vlada treba da podijeli sa javnošću, skupa sa o
Više su porasle zarade zaposlenih, nego što je kapitalni budžet – naredne godine ćemo imati oko 10% veći kapitalni budžet, u kojem će biti gotovo isti broj projekata, uz jedan (autoput) od 90 miliona – što znači da za preostalih 329 ostaje tek 190 miliona.
Dobro je što se razmišlja o reformi kapitalnog budžeta, dobro je što je za to formiran i novi direktorat u Ministarstvu. Ali treba podsjetiti da je, kritikujući sadašnje stanje, premijer Spajić u suštini kritikovao rad ministra finansija Spajića, odnosno svoj postupak iz 2021. godine kada je kroz program “Crna Gora odmah” u budžet uveo bukvalno stotine nezrelih projekata, prihvatajući gotovo sve što mu je iz opština ili od poslanika stizalo kao ideja.
Nije jasno zašto je u zakonima koji prate budžet predložena izmjena finansiranja jedino RTCG, od svih potrošača kojima je budžet zakonom određen procentom, kojih je makar još deset u našem sistemu.
Fiskalna strategija s kraja 2021. godine, koju su (kao i Fiskalni savjet koji još nemamo) svi zaboravili, propisivala je ukidanje svih procentualnih budžetskih izdvajanja.
Postojeće rješenje kojim se finansiranje RTCG veže za procenat od BDP-a(?!), je nezgrapno od početka i potrebno ga je precizirati. Međutim, ne može se loše rješenje zamijeniti još gorim i nepreciznijim, a pogotovo prijedlozima zakona koji niti su prošli javnu raspravu, niti ih prati analiza uticaja, niti je iko u upravi i van nje čuo za njih dok ih nismo vidjeli objavljene na sajtu vlade.
***
Nadamo se da će poslanici uspjeti da podrobno razmotre budžet u kratkom periodu koji imaju prije početka godine i da ga, prije svega, neće učiniti još gorim — odnosno, da će se vladajuća većina uzdržati od uslovljavanja usvajanja budžeta amandmanima na i ovako problematični kapitalni budžet.
Marko Sošić
