Akcija za ljudska prava (HRA), Asocijacija Spektra, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), Centar za ženska prava, Centar za građanske slobode (CEGAS), Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Evropska asocijacija za pravo i finansije (EALF), Institut alternativa (IA), Juventas, Media Centar, Prima i Queer Montenegro protestuju zbog ponovnog nezakonitog izbora Borisa Raonića za direktora RTCG i pozivaju članove Savjeta RTCG koji su učestvovali u tom izboru da daju ostavke na javne funkcije zbog ignorisanja pravosnažne sudske odluke i pretpostavljanja privatnih interesa javnom interesu.
Neprihvatljivo je da bilo koji javni funkcioner, uključujući članove Savjeta javnog servisa, zloupotrebljava javnu funkciju tako što ignoriše pravosnažnu sudsku odluku i nipodaštava vladavinu prava.
Foto: Vijesti
U konkretnom slučaju, sud je nedavno pravosnažno poništio odluku o izboru Borisa Raonića za direktora RTCG utvrdivši da on 2021. godine nije smio biti izabran na tu funkciju jer je u vrijeme prijave na konkurs i izbora bio u konfliktu interesa kao član Savjeta Agencije za elektronske komunikacije. Međutim, njega su sada ponovo izabrali na istu funkciju predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević i članovi savjeta RTCG Amina Murić, Predrag Miranović, Naod Zorić i Filip Lazović, postupajući protivno pravosnažnoj sudskoj odluci i njihovoj dužnosti da poštuju instrukcije iz odluka nadležnog suda, koju propisuje član 34 stav 2 Zakona o nacionalnom javnom emiteru. Naime, Zakon je jasno propisao da “niko nema pravo da na bilo koji način utiče na rad član Savjeta, niti je član Savjeta dužan da poštuje bilo čije instrukcije u vezi sa svojim radom, osim odluka nadležnog suda.”
Nema nikakve dileme oko toga kako glasi instrukcija iz pravosnažne presude. Viši sud u Podgorici je precizno istakao da su “pravne posledice poništaja odluke o imenovanju ponovni izbor između prijavljenih kandidata ili poništaj konkursa, u kom postupku tuženi ima priliku da ponovo razmatra preostale prijave i da odluči u skladu sa zakonom”.
Na osnovu ovakve odluke, Savjet RTCG-a je imao na raspolaganju samo dvije mogućnosti: (1) da poništi konkurs i raspiše novi, ili (2) da izvrši izbor između preostalih kandidata po spornom konkursu. Međutim, suprotno tome, Savjet RTCG je odlučio da ponovo izvrši izbor po spornom konkursu između svih prvobitnih kandidata i izabere osobu za koju je sud već pravosnažno utvrdio da ne ispunjava uslove propisane tim konkursom. Birajući kandidate po uslovima konkursa iz 2021. godine i uključenjem među njih Raonića, pomenutih petoro članova Savjeta su svjesno zloupotrijebili službeni položaj i nanijeli štetu javnom interesu.
Crna Gora mora uspostaviti vladavinu prava na svim nivoima svih javnih službi, uključujući javni servis. Svi javni funkcioneri, uključujući članove i članice Savjeta RTCG moraju poštovati sudske odluke, a veoma je opasno po čitav sistem kad se upravo oni izruguju vladavini prava. Stoga, vjerujemo da je prvi korak u pokušaju vraćanja rada javnog servisa u pravne okvire da ovih pet članova Savjeta hitno podnesu ostavke i svoje karijere nastave daleko od bilo kakve javne funkcije. Njihov dalji ostanak na tim pozicijama ne nanosi samo reputacionu štetu javnom servisu RTCG već i državi Crnoj Gori, a što će nesumnjivo biti konstatovano i u svim relevantnim međunarodnim izvještajima.
Akcija za ljudska prava (HRA) Asocijacija Spektra Centar za građansko obrazovanje (CGO) Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) Centar za ženska prava Centar za građanske slobode (CEGAS) Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Evropska asocijacija za pravo i finansije (EALF) Institut alternativa (IA) Juventas Media centar PRIMA Queer Montenegro
Vlada je na 55. sjednici održanoj 01. juna 2023. godine usvojila Izvještaj o javnim nabavkama za 2022. godinu. U okviru projekta “Javne nabavke pod lupom – Čuvari da čuvaju!”, izdvojili smo ključne podatke za prikaz opšteg stanja i trendova u oblasti javnih nabavki.
Zalaganje za meritokratiju rezervisano je za političke partije samo kada su u opoziciji, za medije i nevladin sektor. Neprimjereni politički uticaji su ozakonjeni jer nema garancije da će biti izabrani najbolji kandidati i kandidatkinje.
Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa (IA) Milena Muk poručila je gostujući u emisiji Naglas na Radio i Televiziji Crne Gore (RTCG) da je zakon dao veću mogućnost partijskog upliva kada je u pitanju imenovanje članova odbora direktora javnih preduzeća, s obzirom na to da Zakon o privrednim društvima kao krovni iz ove oblasti nije definisao nikakve bliže uslove koji članovi odbora treba da ispunjavaju.
Muk u emisiji Naglas na RTCG
“To je kontinuitet i primjećujemo da političke partije i političari kritikuju određena kadriranja samo kad su u opoziciji. Naravno opozicija ima pravo da kritikuje, ali činjenica je da je zalaganje za meritokratiju rezervisano za političke partije samo kada su u opoziciji, medije i nevladin sektor. Kad su u pitanju imenovanja u Podgorici, moramo da razgraničimo da su to svojevrsni angažmani koji ne predstavljaju zapošljavanje u pravnom smislu, s obzirom na to da zapošljavanje u javnom sektoru je drugačije regulisano, daleko od savršenog ali bolje uređeno”, poručila je Muk.
Ona je dodala da su procedure često fasadne, te da ni u jednom sektoru ne postoji zakonska obaveza, čak i kada postoji obaveza prethodnog javnog oglašavanja radnih mjesta, da se izabere najbolji kandidat ili kandidatkinja.
Ističući kompleksnost tematike, Muk je kazala da termin “zapošljavanje po dubini” stvara maglu, jer različite funkcije i radna mjesta stavlja pod isti koš iako podliježu različitim pravnim osnovama. Mapa rizika od neprimjerenih uticaja i korupcije prilikom zapošljavanja u javnom sektoru je, kako dodaje, pokazala da ni državni organi ne stoje dobro u smislu “zelenih svjetala”, odnosno dobrih rješenja koje garantuju minimalnu konkurentnost i sprečavanje neprimjerenih uticaja politike, jer ne postoje garancije da komisije za testiranje kandidata neće biti sastavljene od politički eksponiranih ličnosti.
Ona je istakla da političari ne treba da obećavaju javne konkurse, jer je to simptom da je sistem zapošljavanja u javnom sektoru duboko truo, ali i da je zajednički imenitelj svih političkih partija da pokušavaju da skrenu fokus sa ove važne teme.
U emisiji su učestvovali i Dragan Koprivica, Alija Košuta i Milan Radović. Cijelu emisiju možete pogledati na sljedećem linku.
U prvom kvartalu ove godine potrošeno je 10,8 miliona ili tek 5% ukupnog kapitalnog budžeta za 2023. godinu, a započet rad na tek 51 od ukupno 374 planirana projekta.
Na osnovu kvartalnih izvještaja Uprave za saobraćaj i Uprave za kapitalne projekte kojima smo ostvarili pristup, u prvom kvartalu 2023. godine započet je rad na 51 projektu od ukupno 374 koliko je planirano za ovu godinu.
Za ovu namjenu planirano je 202,7 miliona eura u 2023. godini (66,2 miliona za Upravu za saobraćaj, 136,5 miliona za Upravu za kapitalne projekte), od čega je u prvom kvartalu potrošeno tek 10,8 miliona ili 5%.
Iako je potrošnja u prvom kvartalu uvijek najmanja u odnosu na ostatak godine, nizak procenat izvršenja i mali broj projekata koji su započeti svjedoči o problemima koji su izazvani ogromnim brojem projekata kojim je budžet opterećen u posljednje dvije godine.
Izvještaj MMF-a o kapitalnom budžetu (PIMA izvještaj) pokazao je da Crna Gora nema metodologiju za procjenu predloženih projekata, da se projekti odobravaju bez ispunjavanja kriterijuma, da se ne rade studije izvodljivosti ni analize rizika, da je praćenje projekata ograničeno, a da izvještavanje nije adekvatno.
Ni trenutna ni prethodna vlada nisu uradile ništa da se sistem predlaganja, odabira, sprovođenja i praćenja kapitalnih projekata koji je već bio loš unaprijedi, već su ga dodatno ugrozile uvođenjem mnoštva novih, nezrelih projekata.
Pregled kapitalnog budžeta za 2023. godinu
U nastavku pogledajte na kojim projektima su potrošena sredstva (odnosno započeti radovi) u prvom kvartalu 2023. godine:
Započeti projekti Uprave za kapitalne projekte (41 od ukupno 290)
Klinika za mentalno zdravlje u Podgorici
749.272,47
Izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija objekata za potrebe pravosuđa
343.450,80
Podrška implementaciji upravljanja vodama
239.040,49
Rekonstrukcija šetališta u Igalu od Galeba do Titove vile
226.914,46
Radovi na uređenju prostora MZ Grudska mahala, opština Nikšić
207.000,00
Unapređenje gradskih, lokalnih i nekategorisanih puteva
206.170,14
Izgradnja fudbalskog stadiona u prijestonici Cetinje
193.249,26
Izgradnja i rekonstrukcija gradskih saobraćajnica Cetinje
179.173,27
Izvodjenje radova na izgradnji trafostanice sa uklapanjem u VN infrastrukturu za potrebe kompleksa objekata SAJ Zlatica
172.055,22
Izgradnja lokalne infrastrukture u Tuzima
129.986,68
Radovi na rekonstrukciji, adaptaciji i opremanju mikrobioloških laboratorija
119.147,98
Izgradnja i rekonstrukcija objekata Crnogorske akademije nauka i umjetnosti u Podgorici
115.316,63
Sanacija puta Danilovgrad – Manastit Ostrog
108.268,11
Radovi na rekonstrukciji lokalnog radio – televizijskog centra, Nikšić
99.998,26
Tehnička podrška za pripremu investicionih projekata u sektorusaobraćaju
85.847,66
Kupovina nekretnina i učešće u izgradnji objekata za potrebe socijalnog stanovanja
76.866,96
Nabavka opreme za unapređenje rada javnih službi Prijestonice
69.855,07
Izvođenje radova na rekonstrukciji lokalnog puta L1 Gubavač – Bistrica, sa izgradnjom mosta preko rijeke Bistrice u Opštini Bijelo Polje
57.860,52
Izvođenje radova na sanaciji područnog odjeljenja u Sutorini, OŠ Dašo Pavičić, Herceg Novi
46.703,34
Radovi na izgradnji transfer stanice i reciklažnog dvorišta u opštini Mojkovac
45.255,15
Izrada tehničke dokumentacije za uređenje gradskih ulica, naselja i nedostajuće infrastrukture grada
44.047,15
Radovi na postavljanju javne rasvjete duž dijela lokalnog puta Gubavač – Bistrica, opština Bijelo Polje
43.872,66
PPOV, kanalizaciona mreža i uređenje vodosnadbijevanja u Beranama
33.776,99
Izgradnja Osnovne i muzičke škole “Dušan Korać” u Bijelom Polju
30.759,17
Unapređenje turističke ponude grada
24.575,10
Izgradnja, rekonstrukcija lokalnih objekata od opšteg interesa
23.000,88
Izgradnja lokalne infrastrukture u Tuzima
18.000,00
Biljni sistem za prečišćavanje komunalnih voda Petnjice
11.227,72
Ski centar na lokalitetu “Hajla” Rožaje
8.939,29
Izvođenje radova na izgradnji Doma starih u Nikšiću II faza -stručni nadzor
6.790,28
Nadzor interne klinike za mentalno zdravlje u Podgorici
6.388,80
Prilagođavanje objekta u javnoj upotrebi za pristup kretanje i upotrebu licima sa invaliditetom i smanjenom pokretljivosti za zgradu drz organa u Mojkovcu
3.630,00
Izgradnja fudbalskog stadiona u prijestonici Cetinje – nadzor
3.411,14
Vršenje stručnog nadzora u toku izvođenja radova na postavljanju javne rasvjete duž dijela lokalnog puta L1 Gubavač-Bistrica, potezi Gubavač, Lozna luka i Mirojevići-Bistrica, opština Bijalo Polje
2.447,73
Izvodjenje radova na objektu u javnoj upotrebi za pristup kretanje i upotrebu lica smanjene pokretljivosti Uprava Carina Podgorica
2.420,00
Radovina izgradnji kompleksa smještajnih objekata SAJ i PJP na Zlaticiu Podgorici
2.220,74
Revizija glavnog projekta i nadzor nad izvođenjem radova biljnog sistema za prečišćavanje komulanih otpadnih voda u Opštini Petnjica
2.100,00
Izvodjenje radova na prilagodjavanju objekta zgrade Drzavnih organa u Mojkovcu
609,84
Putni pravac Monte Rose
484,00
Pristupni put za žičaru Kotor-Lovćen
145,20
Izgradnja parkinga sa komunalnim opremanjem za potrebe žičare Kotor-Lovćen
84,70
Započeti projekti Uprave za saobraćaj (10 od ukupno 84)
Rekonstrukcija puta Cetinje-Čevo-Nikšić, dionica Cetinje-Čevo
3.771.860,60
Rekonstrukcija puta Podgorica-Tuzi, dionica od kružnog toka Plantaže do stočne pjace
2.038.051,22
Rekonstrukcija magistralnog puta Rožaje-Špiljani sa sancijom tunela i mostova
830.204,10
Izgradnja bulevara Vilija Branta
235.788,77
Investiciono održavanje magistralnih i regionalnih puteva
132.175,24
Sanacija klizišta Plužine III i Plužine IV na magistralnonm putu Plužine-Nikšić
36.069,42
Rekonstrukcija regionalnog puta Cetinje-Njeguši
31.012,93
Sanacija klizišta Topla na magistralnom putu Herceg Novi-Kotor
25.740,57
Rekonstrukcija magistralnog puta Danilovgrad-Podgorica
5.545,00
Rekonstrukcija puta Nikšić-Vilusi, dionica Nikšić-Kuside
Uprkos apelima Vladi i Skupštini da prekinu sa praksom rasprave o zakonskim predlozima koji ne ispunjavaju osnovne kriterijume učešća javnosti, od raspuštanja, u Skupštini je izglasan 21 zakon.
Time je nastavljen trend izjašnjavanja o takvim zakonskim predlozima, koji ne ispunjavaju osnovne kriterijume inkluzivne rasprave na osnovu prethodno sprovedenih analiza o očekivanim uticajima, a naročito u aktuelnim uslovima krize legitimiteta političkog sistema.
Tokom dva mjeseca rada raspuštene Skupštine, u skupštinsku proceduru je predato dvanaest zakona, od čega su devet inicirali poslanici i poslanice. Poslanici i poslanice se nisu mnogo bavili matematikom svojih zakonskih predloga, pa su za jedan procijenili da je neophodno „obezbijediti dodatna sredstva u odnosu na procjenu nadležnih institucija i broj potencijalnih korisnika“.
Podsjećamo da su u ovom periodu izglasane i izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, kojima se snižavaju uslovi za zasnivanje radnog odnosa u organima lokalne uprave i službama, i Zakona o Centralnoj Banci, kojima se mijenja način predlaganja guvernera.
Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori nije bilo pomaka kada je riječ o otvorenosti javne uprave, određene institucije su apsolutno zatvorene, ili se selektivno dolazi do određenih informacija.
Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa Milena Muk je kazala da nije potrebno donošenje novih zakona i strategija kako bi javna uprava bila otvorenija, jer već postoje.
„Imamo Ustav koji bi trebao da ograniči Vladu i Skupštinu, a vidimo da ih ne ograničava. Zakoni i stategije jesu bitni, ali ako nemate elementarnu političku odgovornost, nijesu dio rješenja“, rekla je Muk.
Ona je kazala da Crna Gora ima solidnu strategiju za reformu javne uprave.
„Strateški okvir je tu, pregovaramo sa Evropskom unijom (EU) već deset godina. Naš normativni okvir smo u velikoj mjeri uskladili sa EU standardima. Nije problem u nedostatku zakona i strategija, već što se oni ne primjenjuju“, navela je Muk.
Kako je rekla, ponekad se mogu pohvaliti proaktivnim pristupom, ali manjeg broja institutcija.
„To najčešće budu institucije od kojih biste možda najmanje očekivali da budu otvoreni. Iz našeg iskustva Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije, s obzirom da su dio bezbjednosnog sektora, su bili predusretljivi i ranije, prije promjene vlasti“, kazala je Muk i dodala da su javna preduzeća i ustanove na začelju po otvorenosti.
Ona je kazala da Vlada nije objasnila razmjere sajber napada i da nije urađena procjena izgubljene dokumentacije zbog tog napada.
„Crnogorska administracija i političari vole izgovore i sajber napad im je poslužio kao savršen izgovor za nazadovanje u proaktivnom objavljivanju informacija, a istovremeno nijesu učinili ništa da objasne šta su konkretno uradili da posljedice budu sanirane“, rekla je Muk.
Ona je ukazala da su organizacije civilnog društva, odmah nakon promjene vlasti, predložile amandmane na Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI), sa ciljem otvaranja uprave i informacija za koje su smatrali da treba da budu dostupne građanima, i da dalje čekaju da se te izmjene nađu na dnevnom redu Skupštine.
Dejan Milovac (MANS) je agenciji MINA rekao da su nakon promjene vlasti 2020. godine imali velika očekivanja kada je u pitanju slobodan pristup informacijama, ne samo kod podnošenja zahtjeva, nego i proaktivnog objavljivanja.
On je dodao da je društvo očekivalo da će nova vlast biti zainteresovana da građanima pokaže kako su se desile određene privatizacije, kako se finansirao auto-put i čitav niz afera koje su postojale samo u medijskim naslovima i nijesu mogle biti dalje istražene.
„Nijesmo uspjeli ni za milimetar da pomjerimo zakonske okvire, da probamo da ispravimo ono što je ugrađeno u postojeći Zakon, a što je zapravo prepreka slobodnom pristupu informacijama, nego smo čekali političku volju prvo administracije (Zdravka) Krivokapića, a sad (Dritana) Abazovića“, rekao je Milovac.
On je kazao da to nije iznenađenje, jer je zakon u suštini moćno oruđe za kontrolu vlasti, „a nijedna vlast ne voli da bude mnogo kontrolisana“.
Prema riječima Milovca, sajber napad koji se dogodio prošle godine dodatno je unazadio kompletnu komunikaciju sa državnim institucijama.
„Sve što ste postigli kao standard u nekoj nepapirnoj komunikaciji, što je ubrzavalo pristup informacijama, vraćeno je u kameno doba i morali smo ponovo da radimo sve ostalo“, rekao je Milovac.
On je ocijenio da je u mnogim oblastima, ne samo kada je u pitanju slobodan pristup informacijama, nova vlast preuzela model ponašanja koji je uspostavila prethodna.
Milovac je kazao da je bilo jako kreativnih izgovora, gdje je sajber napad bio navođen kao izgovor do nivoa da se od ministra pravde čulo da se nijesu mogli tekst Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom okačiti na sajtu Vlade zbog sajber napada i zbog situacije da ministru ne radi računar.
On je rekao da postoje pozitivni primjeri kada je u pitanju proaktivno objavljivanje – informacije o trošenju sredstava iz budžeta koje su do sada štedljivo saopštavane, kao i to da je prvi put Ministarstvo finansija proaktivno objavljivalo izvode iz trezora i budžetske rezerve.
„To je praksa koja je bila prekinuta napadima, ali se nastavlja. Nažalost, to nije praksa koju su preuzele neke druge institucije“, rekao je Milovac.
Muk je navela da je i u izvještaju Evropske komisije za prošlu godinu jedini iskorak u transparentnosti navedeno upravo objavljivanje budžetskih transakcija, s tim što je ono sada dosta nestrukturirano.
„I ono što smo mi prepoznali jeste potreba da se razvije posebna aplikacija koja će omogućiti zainteresovanim građanima da pretražuju te budžetske transakcije koje Vlada objavljuje, tako da će uz određene filtere i alatke koje ćemo razviti to biti još dostupnije javnost“, dodala je Muk.
Ona je, govoreći o informacijama o socijalnim davanjima, kazala da ima nekoliko kanala socijalnih davanja i da se ne može pojednostavljivati, jer nije svaki jednako otvoren ili zatvoren.
„Najmanje transparentnosti je definitivno u odnosu na izdvajanje iz budžetske rezerve, koja praktično idu na socijalnu zaštitu, za socijalno ugrožene. Ali imate transfere i od lokalnih administracija, ministarstava. Naše iskustvo je u tom domenu šarenoliko“, dodala je ona.
Muk smatra da mora da postoji organizovana politika otvaranja uprave sa vrha.
Milovac je naveo da je Zakon jasan da određene informacije koje se tiču zaštite privatnosti osoba koje primaju socijalnu pomoć moraju biti zaštićene, ali da institucije nerijetko zloupotrebljavaju upravo tu odredbu.
Prema njegovim riječima, institucije tada ne sakrivaju samo ime i prezime osobe koja je dobila neku vrstu socijalne pomoći, nego se kriju iznosi.
„To je jako opasno, naročito u predizbornom periodu koji Crna Gora ima jako često“, rekao je Milovac i dodao da je drugi problem to što nema centralizovanog sistema socijalne zaštite, već svaka budžetska jedinica ima određena transfere ka pojedincima i institucijama.
On je naglasio da ni nakon promjene vlasti ne mogu od Generalnog sekretarijata Vlade da dobiju punu informaciju gdje je sve letio državni avion, dodajući da su tu informaciju tražili u svakom mandatu vlade i prije 2020. godine i nakon.
Muk je kazala da se ne zna šta su uradila ministarstva od svog plana i da Vlada Abazovića ima program rada za ovu godinu, a da za prethodnu nije imala.
„Imali smo srednjoročni program rada Vlade Zdravka Krivokapića, po kojem su oni navodno nastavili da rade. Uopšte nijesmo imali neke kvartalne izvještaje o realizaciji programa rada Vlade“, rekla je Muk dodajući da se od odgovorne Vlade očekuje da ima jasan smjer, jasne pokazatelj, da bude transparentna u realizaciji tih pokazatelja i da javnost informiše o tome.
Otvorenje sjednica Vlade, kako je rekla, nije doprinijelo transparentnosti.
„I dalje imamo zatvorene djelove sjednice, a da ne znamo šta se na njima razmatra. Ne znamo koje su tačke označene određenim stepenom tajnosti, da bismo mogli onda da vidimo da li nešto opravdano nosi oznaku tajnosti“, navela je Muk.
Milovac je kazao da se sjednice Vlade svode na uzajamno hvaljenje ministara i premijera, bez nekakvog suštinskog doprinosa transparentnosti, dok se, sa druge strane, na telefonskim sjednicama utvrđuju nacrti zakona.
„Ogroman je problem što se donose odluke na telefonskim sjednicama, ali je mnogo veći što se, na primjer, sistemski zakoni, naročito koji spadaju u korpus antikorupcijskih zakona, kao što je Zakon o oduzimanju imovine, donose bez prethodnih konsultacija i javne rasprave“, istakao je Milovac.
On je rekao da su ljudi koji su sada ključni kočničari antikorupcijskih reformi, kada su u pitanju zakoni o slobodnom pristupu informacijama i o prijeklu imovine, ljudi koji su dobar dio svoje kampanje bazirali na tome.
„Bili su uz NVO i sve što smo radili do 2020. godine i podržavali sve to i obećavali iz opozicionih klupa da ćemo, kada dođu na vlast, imati drugačiju praksu“, rekao je Milovac.
On je dodao da se boji da je igra ostala ista, a da su se samo igrači promijenili.
„Kako kada je u pitanju SPI, tako i kada je u pitanju borba protiv korupcije, finansiranja partija i čitav set zakona koji treba da ograniči ili kontroliše vlast, sada nijesu spremni da promijene, da bi bili predmet tih kontrola“, kazao je Milovac.
Muk je ocijenila da zakona o Vladi i Skupštini nema iz istih razloga kao i sve ostalo, ali da ima i personalnog momenta, jer je taj zakon protežirao bivši ministar Raško Konjević.
„To nije izgovor, jer je taj zakon i dalje u programu za ovu godinu unijet i Vlada već kasni jer je obećala da će u prvom kvartalu utvrditi predlog zakona“, navela je Muk.
Ona je kazala da je važno da se normira transparentnost sjednica Vlade, tehnički mandat, broj ministarstava, a da je manje važno da li će to biti učinjeno poslovnikom o radu Skupštine, zakonom o državnoj upravi ili o Vladi.
Prema njenim riječima, kod Zakona o Vladi je najviše „zapelo“ u strukturi i organizaciji Vlade.
„Nije standard da bude propisan broj ministarstava, njihov naziv i slično, ali sam ja za to da bi preduprijedili izgovore konstante reorganizacije naših vlada, za njihovo nečinjenje“, rekla je Muk.
Milovac je kazao da se na primjeru vlada Krivokapića i Abazovića vidjelo zbog čega je bio bitan zakon o Vladi.
„Abazović je promovisao svoju vladu kao vladu inkluzivnosti, što se svelo na to da je svako ko mu je trebao za političku podršku dobio određeni resor. Imamo dva ministra bez portfelja, iskorišćeno je nepostojanje okvira da bi se vratila politička imenovanja“, rekao je Milovac.
Kako je naveo, nakon gubitka većine u parlamantu Abazović je formirao Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije, donose se zakoni, daju se koncesije koje će da nadžive nekoliko narednih vlada.
„Vlada radi u punom kapacitetu jer nema nikakvih ograničenja nivoa ovlašćenja i vrste odluka koje može da donosi dok je u tehničkom mandatu, a to podrazumijeva održavanje sistema do narednih izbora“, rekao je Milovac.
krize legitimiteta političkog sistema.
