Mjesec: Decembar 2023.

Presjek izazova u radu inspekcijskih organa, ali i saradnje sa sudstvom, tužilaštvom, nezavisnim institucijama sa ulogom borbe protiv korupcije i civilnim društvom sa aspekta učinkovitije borbe protiv korupcije bila je tema prvog od četiri sastanka koja su planirana u okviru projekta Inspekcije bez protekcije: Saveznici u borbi protiv korupcije.

Institut alternativa je 8. decembra organizovao sastanak kojem su pored predstavnika Uprave za inspekcijske poslove, prisustvovali predstavnici inspekcija u okviru ministarstava, predstavnici krivičnog pravosuđa, nevladinih organizacija i predstavnici nezavisnih institucija sa ulogom u borbi protiv korupcije.

Tokom sastanka smo razgovarali o izazovima u radu Uprave za inspekcijske poslove i inspekcija u okviru ministarstava (Upravnom inspekcijom, Budžetskom inspekcijom, Direkcijom za inspekcijski nadzor nad državnom imovinom, Urbanističko-građevinskom inspekcijom), kao i njihovoj saradnji sa organima krivičnog pravosuđa i nezavisnim institucijama sa ulogom u borbi protiv korupcije kao što su Agencija za sprječavanje korupcije i Državna revizorska institucija.

Cilj sastanka je bio podsticanje bolje komunikacije i saradnje između inspekcijskih organa sa drugim institucijama zaduženim za sprječavanje i suzbijanje korupcije.

Sastanak je organizovan u okviru projekta “Inspekcije bez protekcije: Saveznici u borbi protiv korupcije”, koji je podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Biro Stejt dipartmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona (INL).

U polemici oko odluke 44. Vlade da prestane sa praksom prenosa svojih sjednica, koju je uvela prethodna, 43. Vlada, često se gubi fokus sa suštinski važnih pitanja vezanih za otvorenost rada Vlade.

Postoji niz dokumenata sa sjednica Vlade i njenih radnih tijela koje bi trebalo objavljivati, što je istinski garant otvorenosti, značajno više nego samo otvaranje toka sjednice za javnost. Prije svega je neophodno da se izmijeni Odluka o objavljivanju materijala sa sjednica Vlade, deceniju stara i zrela za dopunu, tako da uključi sljedeće:

• • Prije svega, dnevni red sjednica Vlade se mora cjelovito objavljivati, što uključuje i nazive materijala koji su označena stepenom tajnosti. Građani moraju znati o čemu je Vlada raspravljala i odlučivala i u slučaju kada je materijal povjerljiv, makar kroz naziv dokumenta. U dosadašnjem radu, u mandatau 42. i 43. Vlade, oko 5% od svih tačaka dnevnog reda je bilo sasvim sakriveno – nisu se objavljivali nazivi tih tačaka, brisali su se djelovi iz zapisnika, a javni dio sjednice se završavao prije nego što bi članovi vlade raspravljali o tim tačkama. Nažalost, 44. Vlada je već započela sa ovom praksom.
  • Takođe je važno da se dokumenta objavljuju bez obzira na format sjednice (elektronska sjednica, “sjednica bez održavanja sjednice”). Ovo je posebno važno jer u toku mandata 42. vlade bilo duplo više elektronskih nego redovnih sjednica (148 elektronskih, 67 standardnih), a sa elektronskih gotovo da nije objavljivana dokumentacija.
  • Neophodno je da javnost ima osnovne informacije o radu četiri stalna radna tijela Vlade, koja su sada sasvim zatvorena. Naša borba da saznamo kako je komisija Vlade Duška Markovića dijelila budžetsku rezervu završila se tako što smo saznali da je sva dokumentacija uništena, a tadašnji GSV nam nije dozovljavao pristup ni osnovnim podacima.

Takođe, za otvorenost vlade je važan Generalni sekretarijat Vlade koji odgovara na zahtjeve za pristup informacijama. Taj centar vlade je dugo bio jedna od najmanje transparentnih institucija i tek je u mandatu prethodne Vlade konačno počeo da odgovara na zahtjeve i objavio svoju internet stranicu i bilo bi važno da se ova praksa nastavi.

Kada se ovi uslovi ispune, manje će biti važno da li će sjednice Vlade biti otvorene za javnost ili ne. Mogućnost da novinari mogu postaviti pitanja i tražiti detaljnija obrazloženja nakon sjednice je takođe koristan instrument otvorenosti. Javne sjednice vlade se ponekad mogu pretvoriti u predstavu za javnost i suprotnost suštinske otvorenosti.

O potrebi da se radi na ovim pitanjima smo u mandatu 42. Vlade apelovali na tadašnji Generalni sekretarijat Vlade i bili odbijeni. U toku 43. Vlade smo započeli rad na uvođenju određenih odredbi u nacrt Zakona o Vladi i taj rad ćemo nastaviti.

Marko Sošić
Dio teksta originalno objavljen u dnevnom listu “Vijesti”