Godina: 2023.

 

Uprava za ljudske resurse odbila nam je uvid u zapisnike sa intervjua koji se sprovode u okviru javnih konkursa za ključna rukovodeća mjesta u državnoj upravi, pod izgovorom da se ne sačinjavaju, iako smo prethodno informisani drugačije.

Institut alternativa je, kroz zahtjev za slobodan pristup informacijama, tražio uvid u zapisnike sa intervjua sprovedenih sa kandidatima i kandidatkinjama prijavljenim na javne konkurse za radna mjesta starješina organa i visokog rukovodnog kadra u periodu od 1. septembra 2022. godine do 31. decembra 2022. godine. To smo uradili nakon što je prethodni v.d. direktor Uprave za ljudske resurse tvrdio na našem Forumu o borbi protiv korupcije i političkog klijentelizma prilikom zapošljavanja u javnom sektoru u decembru 2022. godine da se ovi zapisnici sačinjavaju uz saglasnost učesnika/-ca javnih konkursa, što je u skladu i sa našim ranijim preporukama.

Naime, već godinama tvrdimo da je spoljni nadzor postupaka zapošljavanja u državnoj upravi od strane civilnog društva otežan, jer Uprava za ljudske resurse (ranije Uprave za kadrove) ne omogućava uvid u kopije testova i zapisnike intervjua, već samo u šture izvještaje o provjeri sposobnosti koji ne omogućavaju uvid u konkretna pitanja i odgovore kandidata i kandidatkinja. Zbog toga smo pozdravili odluku da se počne za izradom zapisnika sa intervjua, jer se time stvaraju i bolje pretpostavke za zaštitu prava kandidata i kandidatkinja, koji jedino kroz uvid u konkretna pitanja i odgovore mogu u eventualnim žalbenima i sudskim postupcima da dokazuju nejednak tretman i propuste u provjeri sposobnosti i kompetencija.

Međutim, Uprava za ljudske resurse je odbila naš zahtjev za uvid u zapisnike sa intervjua kao neosnovan, jer tvrdi da nije u posjedu te dokumentacije, uprkos suprotnim tvrdnjama prethodnog vršioca dužnosti direktora, koji je u decembru 2022. godine javno rekao da je uvedena novina u Upravi za ljudske resurse, „a to je da se nakon svake provjere lica iz kategorije visoko rukovodnog kadra ili starješine organa vodi zapisnik u prisustvu ovlašćenog zapisničara kojeg angažujemo iz suda i gdje svaki kandidat ima mogućnost da svoj odgovor izdiktira i zabilježi i na kraju on ima obavezu da potpiše taj zapisnik, da stoji iza toga ili ne.“

Zbog toga smo se, osim žalbe nadležnoj Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, obratili i Upravnoj inspekciji od koje smo tražili kontrolu kancelarijskog poslovanja kako bi se utvrdilo da li Uprava za ljudske resurse posjeduje tražene zapisnike. Uz inicijativu i žalbu, dostavljen je i link sa obraćanjem bivšeg v.d. direktora Uprave za ljudske resurse. S obzirom na to da nam Upravna inspekcija nije odgovorila na inicijativu upućenu prije skoro mjesec dana, 15. marta smo se ovoj inspekciji obratili sa urgencijom za vršenje inspekcijskog nadzora nad kancelarijskim poslovanjem Uprave za ljudske resurse.

Apelujemo na sadašnji menadžment Uprave za ljudske resurse da obezbijedi punu transparentnost procedura za zapošljavanje u državnoj upravi u skladu sa važećim zakonskim okvirom, posebno imajući u vidu da je ova oblast prepoznata kao posebno rizična za razne neprimjerene uticaje, uključujući neprimjerenu politizaciju i korupciju. Prema nalazima Instituta alternativa, koji su detaljno predstavljeni na posebnom sajtu https://mapa-rizika.me, državni organi, za koje je nadležna Uprava za ljudske resurse, ispunjavaju tek manje od petine osnovnih preduslova za smanjenje neprimjerenih uticaja i korupcije prilikom planiranja i sprovođenja postupaka zapošljavanja i zaštite prava lica koja traže zaposlenje.

Milena Muk

Institut alternativa

Statistika pokazuje da je od svih zakona 42. i 43. Vlade, za samo njih 30 posto održana javna rasprava. Kada to podijelite  – učinak je isti. Moramo da budemo zabrinuti zbog činjenice da za 70 posto zakona nismo konsultovani, niti je bilo prilike da na bilo koji način utičemo.

U emisiji Direktno na Televiziji Vijesti, Marko Sošić je iznio naše podatke o učešću i održavanju javnih rasprava, posebno se osvrnuvši na sami proces koji je krajnje demotivišući za sve građane koji žele da u istom učestvuju.

“I kada se poštuje pravilo javne rasprave, ona nije od nekog kvaliteta. Poslanik kada predloži zakon niti prolazi kroz javnu raspravu, niti je u obavezi da ima temeljnu analizu uticaja toga propisa. Od svih zakona koje su dvije vlade predložile, njih 90 posto nema nikakvu procjenu finansijskog uticaja, a 60 posto je usvojeno bez mišljenja Vlade, niti se na mišljenje uopšte čekalo.”

Sošić je dodao da je Parlament, kao nikada do sada, preuzeo zakonodavnu inicijativu, sa 45% svih prijedloga zakona u proceduri koje su podnijeli poslanici, ali da taj akt nije praćen većom odgovornošću prema građanima, jer ne postoji obaveza da se za takve zakone organizuje javna rasparava ili pripremi analiza uticaja propisa.

“Godinama ukazujemo na to da kako Vlada konsultuje građane nije način, već samo ispunjavanje forme. U slučajevima kada se javne rasprave organizuju, one su uglavnom površne. Vlada ne čini dodatni napor da animira građane da se uključe u raspravu. Samo 25% komentara koji su pristigli su bili prihvaćeni. Vlada svim svojim instrumentima demotiviše građane da učestvuju u javnim raspravama.”

Cijelu emisiju možete pogledati u prilogu. Gosti u emisiji su još i: predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu i poslanik u Skupštini Momo Koprivica i generalni sekretar Vlade Boris Marić.

Evropska komisija je revidiranom metodologijom otvorila prozor Crnoj Gori za ranu ili ubrzanu integraciju, koja podrazumijeva postupno uvođenje u pojedinačne politike Evropske unije, tržišta Evropske unije i njene programe, uz obezbjeđivanje povećanog finansiranja putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć, kako bi se obezbijedila intenzivnija podrška u procesu pristupanja.

Međutim, rana integracija u strukture Evropske unije najvidljivija je trenutno u onim oblastima u kojima dijelimo zajedničke probleme, kao što su borba protiv organizovanog kriminala ili upravljanja granicom, dok je za građane i građanke važno da i benefiti, a ne samo problemi, budu predmet rane integracije Crne Gore u EU. Imajući u vidu navedeno, ova analiza za fokus ima potencijal rane integracije Crne Gore u institucionalni okvir za rodnu ravnopravnost i orodnjavanje na nivou Evropske unije, sa ciljem mapiranja institucija i programa u ovoj oblasti, u kojima bi Crna Gora mogla da učestvuje tokom procesa pristupanja.

U papiru smo mapirali blizu 20 ekspertskih i savjetodavnih tijela, kao i programa na nivou Evropske unije, u kojima Crna Gora može izraziti interesovanje za učešće. Ranu integraciju, za potrebe ovog papira, definišemo kao potencijale države da u pretpristupnom periodu, odnosno prije konvencionalnog članstva, pristupi u svojstvu posmatrača ili punopravnog člana, institucijama, mrežama, radnim grupama Evropske unije za rodnu ravnopravnost, te da na što bolji način iskoristi postojeće programe u ovoj oblasti.

Našu analizu možete preuzeti ovdje.