Partnerstvo za otvorenu upravu u Crnoj Gori: Osvrt na prioritete za period 2023-2024

U oktobru 2022. godine, Ministarstvo javne uprave utvrdilo je Nacrt nacionalnog akcionog plana (u daljem tekstu: NAP) za sprovođenje Inicijative partnerstvo za otvorenu upravu 2023-2024. godine. Institut alternativa je uzeo učešće u javnoj raspravi. Kroz projekat „Otvorena uprava za sve: Ka zajedničkim prioritetima“ organizovali smo i dvije tribine, u Baru i u Bijelom Polju, gdje smo okupili građane i građanke, naročito iz nevladinih organizacija, medija, političkih partija, lokalne samouprave, kako bismo proširili raspravu o ključnim tematskim prioritetima iz Nacrta NAP-a.

Imajući u vidu da je prethodni NAP za period 2018-2020. godine, prema ocjeni nezavisnog mehanizma za izvještavanje OGP-a, sadržao čak polovinu prioriteta, odnosno tri od šest obaveza, koje nijesu direktno relevantne ni za jednu od osnovnih vrijednosti Partnerstva za otvorenu upravu (transparentnost, građansko učešće ili javnu odgovornost), cilj nam je bio da kroz aktivni doprinos i organizaciju dodatnih događaja unaprijedimo sadržaj akcionog plana. Dodatno, cilj ovog papira je da utvrđene tematske prioritete za naredni dvogodišnji period stavi u širi kontekst reforme javne uprave, reforme javnih finansija i drugih preuzetih obaveza Crne Gore, naročito na putu ka Evropskoj uniji (EU), kako bi se bolje razumjela i unaprijedila relevantnost preuzetih obaveza, potencijalno i kroz planirano revidiranje akcionog plana tokom 2023. godine.

Publikaciju možete preuzeti na ovom linku.

Potencijali rane integracije Crne Gore u EU okvir za postizanje rodne ravnopravnosti

Evropska komisija je revidiranom metodologijom otvorila prozor Crnoj Gori za ranu ili ubrzanu integraciju, koja podrazumijeva postupno uvođenje u pojedinačne politike Evropske unije, tržišta Evropske unije i njene programe, uz obezbjeđivanje povećanog finansiranja putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć, kako bi se obezbijedila intenzivnija podrška u procesu pristupanja.

Međutim, rana integracija u strukture Evropske unije najvidljivija je trenutno u onim oblastima u kojima dijelimo zajedničke probleme, kao što su borba protiv organizovanog kriminala ili upravljanja granicom, dok je za građane i građanke važno da i benefiti, a ne samo problemi, budu predmet rane integracije Crne Gore u EU. Imajući u vidu navedeno, ova analiza za fokus ima potencijal rane integracije Crne Gore u institucionalni okvir za rodnu ravnopravnost i orodnjavanje na nivou Evropske unije, sa ciljem mapiranja institucija i programa u ovoj oblasti, u kojima bi Crna Gora mogla da učestvuje tokom procesa pristupanja.

U papiru smo mapirali blizu 20 ekspertskih i savjetodavnih tijela, kao i programa na nivou Evropske unije, u kojima Crna Gora može izraziti interesovanje za učešće. Ranu integraciju, za potrebe ovog papira, definišemo kao potencijale države da u pretpristupnom periodu, odnosno prije konvencionalnog članstva, pristupi u svojstvu posmatrača ili punopravnog člana, institucijama, mrežama, radnim grupama Evropske unije za rodnu ravnopravnost, te da na što bolji način iskoristi postojeće programe u ovoj oblasti.

Deklaracija o borbi protiv korupcije i političkog klijentelizma prilikom zapošljavanja u javnom sektoru

Nalazi sveobuhvatne analize normativnog okvira za zapošljavanje u javnom sektoru, koju je sproveo Institut alternativa, pokazali su da je ova oblast normativno zapuštena, i da su razni oblici nekonkurentnog zapošljavanja, koje nije zasnovano na zaslugama, pravilo, a ne izuzetak.

Nizak nivo ispunjenosti osnovnih preduslova za sprječavanje korupcije i neprimjerenih uticaja prilikom zapošljavanja u javnom sektoru, predstavili smo na interaktivnoj mapi rizika, dostupnoj na adresi: https://mapa-rizika.me.

Pozivamo poslanike i poslanice u Skupštini Crne Gore, predsjednika i članove Vlade Crne Gore, i ostale institucije zadužene za planiranje i sprovođenje postupaka zapošljavanja u javnom sektoru, kao i za zaštitu prava lica koja traže zaposlenje u javnom sektoru, da rade na ispunjavanju preporuka sadržanih u našoj Deklaraciji o borbi protiv korupcije i političkog klijentelizma prilikom zapošljavanja u javnom sektoru.

Potpisnici i potpisnice, molimo vas da popunite Gugl formu klikom na link.

”Stvarno vlasništvo” kompanija: Kako do boljeg registra u Crnoj Gori

Prema podacima Svjetske banke, otprilike 70 odsto najvećih slučajeva korupcije između 1980. i 2010. uključivalo je anonimne kompanije, tj. kompanije koje se nisu mogle povezati sa stvarnim vlasnicima, koji su ubirale benefite od poslovanja i ultimativno držali kontrolu nad imovinom i prihodima kompanije.

Upravo je to jedan od povoda da se na globalnom nivou počelo sve više pažnje posvećivati reformama u ovoj oblasti, i uvođenju registara stvarnih vlasnika (na engleskom „beneficial ownership“), kako bi se, umjesto nominalnih zastupnika, povećala transparentnost stvarne vlasničke strukture kompanija.

Međunarodna inicijativa Partnerstvo za otvorenu upravu (Open Government Partnership – OGP) naročito se ističe među pokretačima promjena u ovoj oblasti. Od lansiranja ove inicijative u 2011. godini, jedna trećina nacionalnih članova OGP-a je preuzela 52 obaveze u vezi sa stvarnim vlasništvom.

U oktobru 2022. godine, Ministarstvo javne uprave utvrdilo je Nacrt nacionalnog akcionog plana za sprovođenje Inicijative partnerstvo za otvorenu upravu 2023-2024. godine. Institut alternativa je uzeo učešće u javnoj raspravi. Nacrt nije uključio temu stvarnog vlasništva, ali postoji veliki potencijal da se u narednom periodu ova oblast unaprijedi koristeći iskustvo OGP-a. Cilj nam je da kroz ovu analizu pružimo osvrt na status koncepta stvarnog vlasništva u Crnoj Gori i ukažemo na mogućnosti da se kroz OGP inicijativu unaprijedi njegova primjena.

Publikaciju možete preuzeti ovdje.