Organizovani kriminal (OK) je jedan od ključnih problema, ne samo Crne Gore, već i drugih zemalja Zapadnog Balkana, ali i Evrope. Iako je OK široko rasprostranjen, nije precizno određen broj kriminalnih organizacija koje djeluju u Crnoj Gori. Imajući u vidu da organizovane kriminalne grupe djeluju i van granica jedne zemlje, nije dovoljno da u borbu protiv njihovog djelovanja bude uključena samo Crna Gora, već je neophodna saradnja sa institucijama drugih zemalja, posebno policijskim, ali i međunarodnim organizacijama koje se bave ovom tematikom. Crna Gora ima uspostavljen pravni okvir za borbu protiv OK, koji je usklađen sa pravnim tekovinama Evropske unije (EU). Najviše informacija o rezultatima u ovoj oblasti dostupno je zahvaljujući obavezi izvještavanja EU o rezultatima, a u kontekstu pregovora o pridruživanju. Iako je Crna Gora postigla određeni napredak u ovoj oblasti, brojni su problemi i izazovi s kojima se susreće u praksi.
Organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore djeluju i van njenih granica i uglavnom su uključene u krijumčarenje droge iz Latinske Amerike u Evropu, a prepoznate su po nasilnim ratovima između bandi, pucnjavama širom Evrope i velikom nasilju u regionu. U petogodišnjem ratu dva crnogorska kriminalna klana, škaljarskog i kavačkog, vođenog širom Evrope, život je izgubilo skoro 50 ljudi.
Od početka otvaranja pristupnih pregovora sa Evropskom unijom 2012. godine, kao jedan od prioriteta u oblasti vladavine prava nalazi se upravo borba protiv OK. U svim dosadašnjim izvještajima Evropska komisija (EK) naglašavala je neophodnost proaktivnijeg pristupa u borbi protiv OK. Takođe, važno je napomenuti da je u Crnoj Gori u 2020. godini, nakon trideset godina, promijenjena vlast na izborima, te da se očekuje nova dinamika u ovoj oblasti.
Predsjednik UO Instituta alternativa, Stevo Muk, učestvovao je juče, 1. marta, na okruglom stolu izvjestilaca Venecijanske komisije i predstavnika nevladinih organizacija iz Crne Gore.
Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava u Vladi Crne Gore je zatražio mišljenje Venecijanske komisije na predloge dva zakona kojima bi se izmijenili zakoni u oblasti tužilaštva. Navedeno mišljenje će biti pripremljeno i planirano je njegovo usvajanje na narednom Plenarnom zasijedanju Venecijanske Komisije, koje će se održati 19-20. marta 2021. godine.
U ponedjeljek i utorak, 1. i 2. marta 2021. godine, izvjestioci Venecijanske komisije (VK) će imati niz online sastanaka sa predstavnicima crnogorske administracije: poslanicima, tužiocima itd.
Izvjestioci Venecijanske komisije su Antonio Enriques GASPAR, član VK iz Portugala, gospodin Myron NICOLATOS, član VK sa Kipra i gospodin James HAMILTON, bivši član VK iz Republike Irske.
Uputili smo 26 sugestija za Program rada Vlade, koje su usmjerene na zakonodavne inicijative za efikasniju reformu javne uprave i bolju vladavinu prava ali i na objavljivanje dugo skrivanih informacija.
Imajući u vidu dugogodišnje aktivnosti Instituta alternativa u oblastima reforme javnih finansija i javne uprave i vladavine prava, danas smo Vladi Crne Gore uputili 26 prijedloga sa listom zakonskih inicijativa, ali i analiza i izvještaja koje je neophodno sprovesti kako bi se stvorile pretpostavke za bolje rezultate u ovim oblastima.
Tražili smo otvaranje važnih podataka o potrošnji javnog novcai bolje izvještavanje o radu institucija i javnih funkcionera. Sačinjavanje informacije o korišćenju 130 miliona budžetske rezerve tokom 2020. godine je jedan od neophodnih koraka u otvaranju javnih finansija. Iako je visok nivo zaduženosti lokalnih samouprava uslovio sklapanje ugovora između 16 lokalnih samouprava i Ministarstva finansija 2015. godine, javnost je posljednji put bila informisana o dinamici izvršavanja ugovornih obaveza 2016. godine. Zato smo tražili sačinjavanje nove sveobuhvatne informacije o poštovanju ovih ugovora.
Informacije o važnim postupcima, poput nadzora od strane Upravne inspekcije i sprovođenja javnih nabavki, postale su sporedna „fusnota“ u godišnjim izvještajima resornih ministarstava. Smatramo da javnim nabavkama treba pokloniti dužnu pažnju, objavljivanjem važnih informacija kojih je nekad bilo, a sad ih više nema. Tu primarno mislimo na spisak kompanija koje najviše prihoduju od javnih nabavki godišnje, kao i na izvještavanje o sprovođenju javnih nabavki u oblastima od posebnog rizika za korupciju (zdravstvo, obrazovanje, javni radovi) i na tzv. povjerljive nabavke (nabavke u sektoru bezbjednosti i odbrane). Izvještaj Upravne inspekcije treba da sadrži jasan odnos između utvrđenih nepravilnosti i njihovog otklanjanja po izvršenom nadzoru, sa naglaskom na utvrđene nepravilnosti u procedurama zapošljavanja u javnoj upravi.
Izmjenama Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu je takođe neophodno unaprijediti polugodišnji i godišnji izvještaj o radu SDT, uključujući pružanje informacija o složenosti predmeta i o odbačenim krivičnim prijavama u odnosu na podnosioce. Proaktivno objavljivanje optužnica takođe treba da bude propisan zakonskim izmjenama. Smatramo i da Zakon o zaštiti ličnih podataka treba izmijeniti na način da eksplicitno propisuje pravo pristupa presudama javnim funkcionerima, bez prethodne saglasnosti javnog funkcionera kojem je izrečena presuda.
Izvršenje buždeta je takođe među našim prioritetima. Vlada treba da napravi iskorak, time što će konačno omogućiti pravovremeno informisanje javnosti o izvršenju budžeta tokom tekuće godine. To podrazumijeva sačinjavanje polugodišnjeg izvještaja o izvršenju budžeta u 2021. godini. Aktuelno privremeno finansiranja naročito mora biti praćeno povećanom odgovornošću i transparentnošću budžetske potrošnje. Vlada treba da uputi i prijedlog Zakona o završnom računu budžeta za 2019. godinu, jer je prošla godina prva u kojoj nije usvojen ovaj zakon. Neophodno je i da Vlada donese mjerljiv akcioni plan za realizaciju preporuka Državne revizorske institucije datih u izvještaju koji je u oktobru 2020. godine dostavljen uz prijedlog Zakona o završnom računu budžeta, ali je u međuvremenu povučen iz skupštinske procedure.
Zastoj u sprovođenju zakona koji treba da doprinesu odgovornijim javnim finansijama, naročito u pogledu formiranja jedinstvenog registra državne imovine i budžetske inspekcije, je obilježio prethodni period. Ipak, do sada nije bilo proaktivne analize prepreka u izvršavanju ovih zakonskih obaveza niti utvrđivanja mjera za njihovo prevazilaženje. Zbog toga smo tražili sačinjavanje informacija o smetnjama za uspostavljanje budžetske inspekcije, evidencije državne imovine i elektronskog registra, sa prijedlogom hitnih mjera za prevazilaženje aktuelne situacije. Na drugoj strani, rad preduzeća u većinskom vlasništvu države mora biti dodatno regulisan – posebnim aktom ili dopunom postojećeg Zakona o privrednim društvima – kako bi se uveli mehanizmi preko kojih bi država mogla efikasnije i bolje da upravlja preduzećima, a ona bila transparentnija i odgovornija za poslove koji su im povjereni i imovinu kojom upravljaju.
Učešće javnosti ne treba da bude dekor procedurama donošenja odluka onda kada je sve već odlučeno. Zato smo predložili da Vlada pravovremenim organizovanjem javne rasprave o budžetu za 2022. godinu po prvi put u potpunosti uključi javnost u donošenje budžeta. Tražili smo i izmjenu Uredbe koja reguliše članstvo NVO predstavnika u radnim grupama za izradu zakona i strategija, kako bi se omogućila veća zastupljenost predstavnika civilnog društva i omogućilo da one organizacije koje se bave horizontalnim pitanjima (poput rodne ravnopravnosti) ne budu spriječene da daju svoj doprinos.
Učešće javnosti i zainteresovanih aktera u izradi specifikacija za važne portale i sajtove kojima upravlja Vlada bi takođe značajno doprinijelo otvorenosti procesa donošenja odluka. Smatramo da već kroz sprovođenje javnih konsultacija o prijeko potrebnom redizajnu portala e-Uprava i portala Otvorenih podataka, Vlada može da pokaže da joj je važno da elektronske usluge i portali suštinski odgovore na naše potrebe.
Preporučili smo i neophodne normativne aktivnosti, sa ciljem profesionalizacije javne uprave. Važeći Zakon o državnim službenicima i namještenicima pati od brojnih manjkavosti, naročito u pogledu sastava komisija za provjeru sposobnosti i širokog diskrecionog prava prilikom donošenja konačne odluke o izboru službenika. Ocjenjivanje rada službenika takođe nije dobro regulisano, posebno u pogledu definisanja radnih ciljeva i pružanja povratne informacije o učinku.
Pozvali smo Vladu da predloži ukidanje članova Zakona o održavanju stambenih zgrada koji se koriste kao osnov za rješavanje stambenih potreba javnih funkcionera.
U sugestijama dajemo preporuke i za bolje izvještavanje o obavezama u okviru pregovora sa Evropskom unijom, sa naglaskom na poglavlja 23 i 24, ali i detaljna obrazloženja potrebe za donošenjem Zakona o Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore i za izmjenom Zakona o sprječavanju korupcije, Zakona o krivičnom postupku i Uredbe koja reguliše nabavke u sektoru bezbjednosti i odbrane.
Prošla godina je prva u kojoj nije usvojen zakon o završnom računu budžeta i prva u više od deceniju u kojoj Skupština nije usvojila preporuke Državne revizorske institucije kao svoje zaključke i obavezala Vladu na sprovođenje i izvještavanje.
Od rasprave o završnom računu, koji je prikaz izvršenja budžeta, važnija je rasprava o izvještaju o reviziji završnog računa, koji je Državna revizorska institucija podnijela Skupštini sredinom oktobra 2020 godine. Poslanici moraju raspravljati o ovom izvještaju, u skladu sa dosadašnjom praksom usvojiti preporuke DRI kao svoje zaključke i obavezati novu Vladu da ispravi propuste prethodne.
DRI je dala negativno mišljenje na način kojim se upravljalo budžetom u 2019. godini sa aspekta poštovanja zakona, uz skretanje pažnje u dijelu finansijske revizije. DRI je dala i 44 preporuke Vladi kako da popravi uočene probleme, što je dvostruko više nego u reviziji prethodnog završnog računa. Dobra praksa je da Skupština ove preporuke usvoji kao svoje zaključke, time jačajući njihovu obaveznost za vladu, uz dodatak obaveze o izvještavanju o sprovođenju.
Pozivamo Vladu da ponovo predloži usvajanje Zakona o završnom računu budžeta, a Skupštinu da u što skorijem roku, raspravi izvještaj o reviziji završnog računa i usvoji zaključke kojima će Vladu obavezati na ispravljanje krupnih sistemskih problema koje je DRI uočila.
Važan zaključak koji Skupština ovog puta mora usvojiti je vezan za kvalitet i strukturu akcionog plana za sprovođenje preporuka DRI. Prethodna Vlada je o ispunjenju preporuka DRI izvještavala površno i kroz formalistički napravljen akcioni plan, nastavljajući lošu tradiciju protiv koje smo pisali ranije. Potrebno je da nova Vlada pripremi akcioni plan za sprovođenje preporuka DRI koji će konačno imati jasne rokove za sprovođenje preporuka, definisane konkretne aktivnosti koje treba preduzeti, indikatore kojima će se mjeriti da li je nešto sprovedeno kao i precizno određene nosioce aktivnosti. Sastavni dio ovog plana, osim novih preporuka moraju biti i neispunjene preporuke iz prethodne godine (a njih je dvije trećine od ukupnog broja), koje se ne smiju zaboraviti.
Danas je u Beogradu održan prvi dan regionalne konferencije „Građani na prvom mjestu“. Događaj smo organizovali u okviru Think for Europe mreže, kao dio WeBER2.0, regionalne inicijative posvećene osnaživanju civilnog društva i građana kako bi bili spremniji da prate i kontrolišu proces reforme javne uprave.
Tamara Srzentić, ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore, rekla je u svom uvodnom obraćanju kako „kada se zajednica okupi radi rješavanja problema, sve je moguće.“ Ona je dodala i da se dešava nekada da planiranje i implementacija politika nisu dobro „povezane“. „Takve politike se mogu uporediti sa automobilom koji je labavo povezan sa točkovima – nećete stići tamo gdje ste željeli i na svom putu ćete povrijediti mnoge ljude,“ rekla je Srzentić.
Srzentić je rekla kako bi politike trebalo praviti „započinjući sa korisnicima“, odnosno, imati njih u prvom planu. „Vlada to ne može sama – ako ste dio zajednice, što smo svi mi, možemo pomoći vladama u stvaranju društva koje svima nama koristi“, rekla je Srzentić.
Programska direktorka Centra za evropske politike (CEP) koji predvodi WeBER 2.0 projekat, Milena Lazarević, je skrenula pažnju kako se čini da vlade u regionu reforme sprovode samo „zbog Brisela“, a ne zbog svojih građana. „Kroz mnoge slučajeve se može vidjeti da, kada se donose zakoni i razmatraju politike, nacrti se šalju Briselu i međunarodnim akterima, ali javne konsultacije, koje bi trebalo da budu srž procesa, često se ne održavaju,“ rekla je Lazarević.
Uprava koja dobro funkcioniše je ona u kojoj su procesi i institucije kreirane tako da zadovoljavaju potrebe društva koristeći resurse koje imaju na raspolaganju, rekla je direktorka za strategiju i Tursku u Generalnom direktoratu Evropske komisije za proširenje i susjedsku politiku (DG NEAR), Mirjam Feran.
„Želimo da kreiramo sistem koji je zasnovan na partnerstvu koje funkcioniše u oba smjera – i prema civilnom društvu i prema upravi. Ovaj odnos je osjetljiv jer ponekad postoje prepreke, a ponekad i zablude. Stoga, bitno je izgraditi povjerenje između civilnog društva i uprave,“ i dodala da ga nije lako izgraditi. „Pitanja rada sa vladom, upravom i poboljšanja funkcionisanja javne uprave, kao i sama važnost transparentnosti i inkluzivnosti je nešto na šta i zemlje EU neprestano rade, jer to nikada ne staje“, rekla je Feran.
Hata Kujraković, studentkinja iz Sarajeva, koja je govorila kao predstavnik omladine, rekla je da su mladi cijelog regiona mnogo razočarani situacijom. Mladi su naročito frustrirani i obeshrabreni kada vide da kako se u javnom sektoru zapošljava preko veze. „Jako je demorališuće kada vidimo da sav novac, trud, vrijeme koje smo uložili u obrazovanje i lični razvoj, žrtve koje smo podnijeli – jednostavno, nisu dovoljni jer nemamo ’vezu, – Zbog ovog osjećaja očaja čini se da nam ostaje samo još jedno – otići,“ rekla je ona.
Gregor Virant, direktor SIGMA – zajedničke incijative OECD-a i Evropske unije i nekadašnji ministar javne uprave Slovenije čiji je cilj da podrži reformu administracije zemalja koje se nalaze u procesu pristupanja EU je naglasio kako su „očekivanja brzine napretka na putu u EU u regionu visoka“.
„Moramo shvatiti da se stvari neće dogoditi preko noći: reforme su dug proces. Ne treba da precjenjujemo ono što se može učiniti za dve godine, ali ni da potcjenjujemo ono što se može učiniti za 10 godina“, zaključio je Virant.
Na konferenciji su predstavljeni rezultati praćenja sprovođenja reforme javne uprave u periodu 2019/2020 u svim zemljama Zapadnog Balkana, u šest područja reforme javne uprave: strateški okvir reforme javne uprave, razvoj i koordinacija javnih politika, službenički sistem i upravljanje ljudskim resursima, odgovornost, pružanje usluga i upravljanje javnim finansijama, kroz šest panela sa predstavnicima civilnog sektora i uprave.
Druga regionalna konferencija WeBER projekta „Građani na prvom mjestu” će se održati 25. i 26. februara 2021. godine.
Na otvaranju regionalne konferencije govoriće i ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić kao i direktorica u Generalnom direktoratu za politiku susjedstva i proširenje Evropske komisije (DG NEAR) Miriam Feran.
Na konferenciji će biti predstavljeni rezultati praćenja sprovođenja reforme javne uprave u periodu 2019/2020 u svim zemljama Zapadnog Balkana. Govorićemo o ključnim nalazima u šest područja reforme javne uprave: strateški okvir reforme javne uprave, razvoj i koordinacija javnih politika, službenički sistem i upravljanje ljudskim resursima, odgovornost, pružanje usluga i upravljanje javnim finansijama.
Konferencija će okupiti organizacije civilnog društva, predstavnike vlada, međunarodne i regionalne organizacije, kao i stručnjake u oblasti reforme javne uprave.
WeBER 2.0 projekat – Osnaživanje civilnog društva Zapadnog Balkana za refomisanu javnu upravu – posvećen je jačanju participativne demokratije kroz veće angažovanje civilnog društva u razvoju politika i sprovođenju reformi javne uprave u zemljama Zapadnog Balkana. WeBER u Crnoj Gori vodi Institut alternativa, a na regionalnom nivou ga čine partneri iz Think for Europe (TEN) mreže, uz podršku briselskog Centra za evropsku politiku (European Policy Centre – EPC).
