Od Vlade smo tražili konkretne korake, pouzdano izvještavanje i veće učešće javnosti

Uputili smo 26 sugestija za Program rada Vlade, koje su usmjerene na zakonodavne inicijative za efikasniju reformu javne uprave i bolju vladavinu prava ali i na objavljivanje dugo skrivanih informacija.

Imajući u vidu dugogodišnje aktivnosti Instituta alternativa u oblastima reforme javnih finansija i javne uprave i vladavine prava, danas smo Vladi Crne Gore uputili 26 prijedloga sa listom zakonskih inicijativa, ali i analiza i izvještaja koje je neophodno sprovesti kako bi se stvorile pretpostavke za bolje rezultate u ovim oblastima.

Tražili smo otvaranje važnih podataka o potrošnji javnog novca i bolje izvještavanje o radu institucija i javnih funkcionera. Sačinjavanje informacije o korišćenju 130 miliona budžetske rezerve tokom 2020. godine je jedan od neophodnih koraka u otvaranju javnih finansija. Iako je visok nivo zaduženosti lokalnih samouprava uslovio sklapanje ugovora između 16 lokalnih samouprava i Ministarstva finansija 2015. godine, javnost je posljednji put bila informisana o dinamici izvršavanja ugovornih obaveza 2016. godine. Zato smo tražili sačinjavanje nove sveobuhvatne informacije o poštovanju ovih ugovora.

Informacije o važnim postupcima, poput nadzora od strane Upravne inspekcije i sprovođenja javnih nabavki, postale su sporedna „fusnota“ u godišnjim izvještajima resornih ministarstava. Smatramo da javnim nabavkama treba pokloniti dužnu pažnju, objavljivanjem važnih informacija kojih je nekad bilo, a sad ih više nema. Tu primarno mislimo na spisak kompanija koje najviše prihoduju od javnih nabavki godišnje, kao i na izvještavanje o sprovođenju javnih nabavki u oblastima od posebnog rizika za korupciju (zdravstvo, obrazovanje, javni radovi) i na tzv. povjerljive nabavke (nabavke u sektoru bezbjednosti i odbrane). Izvještaj Upravne inspekcije treba da sadrži jasan odnos između utvrđenih nepravilnosti i njihovog otklanjanja po izvršenom nadzoru, sa naglaskom na utvrđene nepravilnosti u procedurama zapošljavanja u javnoj upravi.

Izmjenama Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu je takođe neophodno unaprijediti polugodišnji i godišnji izvještaj o radu SDT, uključujući pružanje informacija o složenosti predmeta i o odbačenim krivičnim prijavama u odnosu na podnosioce. Proaktivno objavljivanje optužnica takođe treba da bude propisan zakonskim izmjenama. Smatramo i da Zakon o zaštiti ličnih podataka treba izmijeniti na način da eksplicitno propisuje pravo pristupa presudama javnim funkcionerima, bez prethodne saglasnosti javnog funkcionera kojem je izrečena presuda.

Izvršenje buždeta je takođe među našim prioritetima. Vlada treba da napravi iskorak, time što će konačno omogućiti pravovremeno informisanje javnosti o izvršenju budžeta tokom tekuće godine. To podrazumijeva sačinjavanje polugodišnjeg izvještaja o izvršenju budžeta u 2021. godini. Aktuelno privremeno finansiranja naročito mora biti praćeno povećanom odgovornošću i transparentnošću budžetske potrošnje. Vlada treba da uputi i prijedlog Zakona o završnom računu budžeta za 2019. godinu, jer je prošla godina prva u kojoj nije usvojen ovaj zakon. Neophodno je i da Vlada donese mjerljiv akcioni plan za realizaciju preporuka Državne revizorske institucije datih u izvještaju koji je u oktobru 2020. godine dostavljen uz prijedlog Zakona o završnom računu budžeta, ali je u međuvremenu povučen iz skupštinske procedure.

Zastoj u sprovođenju zakona koji treba da doprinesu odgovornijim javnim finansijama, naročito u pogledu formiranja jedinstvenog registra državne imovine i budžetske inspekcije, je obilježio prethodni period. Ipak, do sada nije bilo proaktivne analize prepreka u izvršavanju ovih zakonskih obaveza niti utvrđivanja mjera za njihovo prevazilaženje. Zbog toga smo tražili sačinjavanje informacija o smetnjama za uspostavljanje budžetske inspekcije, evidencije državne imovine i elektronskog registra, sa prijedlogom hitnih mjera za prevazilaženje aktuelne situacije. Na drugoj strani, rad preduzeća u većinskom vlasništvu države mora biti dodatno regulisan – posebnim aktom ili dopunom postojećeg Zakona o privrednim društvima – kako bi se uveli mehanizmi preko kojih bi država mogla efikasnije i bolje da upravlja preduzećima, a ona bila transparentnija i odgovornija za poslove koji su im povjereni i imovinu kojom upravljaju.

Učešće javnosti ne treba da bude dekor procedurama donošenja odluka onda kada je sve već odlučeno. Zato smo predložili da Vlada pravovremenim organizovanjem javne rasprave o budžetu za 2022. godinu po prvi put u potpunosti uključi javnost u donošenje budžeta. Tražili smo i izmjenu Uredbe koja reguliše članstvo NVO predstavnika u radnim grupama za izradu zakona i strategija, kako bi se omogućila veća zastupljenost predstavnika civilnog društva i omogućilo da one organizacije koje se bave horizontalnim pitanjima (poput rodne ravnopravnosti) ne budu spriječene da daju svoj doprinos.

Učešće javnosti i zainteresovanih aktera u izradi specifikacija za važne portale i sajtove kojima upravlja Vlada bi takođe značajno doprinijelo otvorenosti procesa donošenja odluka. Smatramo da već kroz sprovođenje javnih konsultacija o prijeko potrebnom redizajnu portala e-Uprava i portala Otvorenih podataka, Vlada može da pokaže da joj je važno da elektronske usluge i portali suštinski odgovore na naše potrebe.

Preporučili smo i neophodne normativne aktivnosti, sa ciljem profesionalizacije javne uprave. Važeći Zakon o državnim službenicima i namještenicima pati od brojnih manjkavosti, naročito u pogledu sastava komisija za provjeru sposobnosti i širokog diskrecionog prava prilikom donošenja konačne odluke o izboru službenika. Ocjenjivanje rada službenika takođe nije dobro regulisano, posebno u pogledu definisanja radnih ciljeva i pružanja povratne informacije o učinku.

Pozvali smo Vladu da predloži ukidanje članova Zakona o održavanju stambenih zgrada koji se koriste kao osnov za rješavanje stambenih potreba javnih funkcionera.

U sugestijama dajemo preporuke i za bolje izvještavanje o obavezama u okviru pregovora sa Evropskom unijom, sa naglaskom na poglavlja 23 i 24, ali i detaljna obrazloženja potrebe za donošenjem Zakona o Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore i za izmjenom Zakona o sprječavanju korupcije, Zakona o krivičnom postupku i Uredbe koja reguliše nabavke u sektoru bezbjednosti i odbrane.

Naše prijedloge možete pogledati ovdje.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.