Objavljeno

Socijalni karton – pet godina kasnije

Institut alternativa će se u narednom periodu kroz projekat “Socijalni karton – pet godina kasnije” baviti pitanjem funkcionisanja socijalnog kartona u Crnoj Gori.

Socijalni karton - pet godina kasnijeS obzirom na činjenicu da je u januaru 2015. godine uveden informacioni sistem socijalnog staranja, cilj socijalnog kartona jeste usmjeravanje materijalnih davanja onima kojima je pomoć zaista potrebna, povećanje stepena povjerenja građana u sistem socijalne zaštite, ali i racionalizovanje planiranja socijalne politike na način što će se uspostaviti evidencija socijalno ugrožene populacije kroz informacioni sistem.

Upravo bi ovaj sistem trebalo da ubrza rad sistema socijalne pomoći, ali i da onemogući bespravno korišćenje materijalnih davanja.

Ipak, ni dvije godine od uvođenja socijalnog kartona, nisu odagnate sumnje da se izdaci za socijalnu pomoć zloupotrebljavaju u političke svrhe i da pomoć ne stiže do onih kojima je potrebna. A i dalje se dovode u pitanje sveobuhvatnost i tačnost evidencije koju Socijalni karton sadrži.

Prema tome, cilj projekta Instituta Alternativa jeste obezbjeđivanje veće transparentnosti aktivnosti realizovanih tokom uspostavljanja socijalnog kartona, ali i približavanje načina njegove primjene svim građanima i potencijalnim korisnicima sistema socijalne i dječije zaštite.

Između ostalog, pratićemo da li su sve relevantne institucije umrežene i koliko su efikasne u razmjeni podataka; ko ima pristup bazi; za koja sve prava se vodi socijalni karton a za koja ne, i da li, i na koji način, to stvara prostor za buduće zloupotrebe (npr. dobijanje sredstava po dva ili više osnova).

Institut alternativa će nizom aktivnosti nastojati da pod lupu javnosti stavi funkcionisanje i rezultate Socijalnog kartona, ali i da pruži preporuke za rješavanje uočenih problema i poteškoća koje je korišćenje Socijalnog kartona uvelo u crnogorski sistem socijalne i dječije zaštite.

Ovaj projekat je finansijski podržan od strane Komisije sa raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću, zahvaljujući čemu nastavljamo sa praćenjem funkcionisanja socijalnog kartona. Podsjećamo da je Institut alternativa 2012. godine objavio publikaciju “Socijalni karton u Crnoj Gori – Obećanje bez pokrića”.

Objavljeno

Monitoring i evaluacija vladavine prava u Crnoj Gori

Uprkos uspostavljanju novih institucija za borbu protiv korupcije i intenzivnih zakonodavnih aktivnosti, Crna Gora nije značajno napredovala u ispunjavanju EU kriterijuma i standarda vladavine prava.

Reforma pravosuđa je i dalje u toku, ali problemi koji su identifikovani na samom početku, uključujući odgovornost, nezavisnost i nepristrasnost, predstavljaju izazov. Ipak, i dalje su neophodna adekvatna rješenja za glavne probleme, kao što su zapošljavanje i napredovanje tužilaca i sudija, transparentnost ocjenjivanja njihovog rada, etička i disciplinska odgovornost, krivična odgovornost i racionalizacija sudske mreže.

U ovom sažetku izvještaja koji je u cjelosti dostupan samo na engleskom jeziku, dostupni su nalazi monitoringa o radu Agencije za sprječavanje korupcije, borbi protiv organizovanog kriminala, primjeni instituta tužilačke istrage, radu Specijalnog tužilaštva u slučajevima zloupotrebe javnih resursa, kupovine glasova i drugih kršenja zakona, i drugim pitanjima vezanim za vladavinu prava.

Ova studija je nastala u okviru projekta “Praćenje i procjena vladavine prava na Zapadnom Balkanu” (MERLIN WB), podržan od strane Think and Link regionalnog programa Evropskog fonda za Balkan, a sproveden od strane Instituta alternativa i regionalnih partnera, Instituta za evropske politike iz Makedonije i Beogradskog centra za bezbednosnu politku iz Beograda.

 

Objavljeno

Prijavite se – Konkurs za dodjelu malih grantova lokalnim organizacijama za monitoring javne uprave

WEBER – Projekat unaprjeđenja kapaciteta civilnog društva Zapadnog Balkana za praćenje reforme javne uprave raspisuje konkurs za dodjelu malih grantova za podršku organizacijama civilnog društva koje se bave monitoringom javne uprave na lokalnom nivou.
Ukupna predviđena sredstva iznose 225.000 eura i namijenjena su za podršku 30 projekata u iznosu od 5.000 do 10.000 eura (8.500 eura u prosjeku. Od ovog broja, do 6 projekata će biti u podržano u Srbiji, do 6 u Bosni i Hercegovini, do 5 u Albaniji, do 5 u Makedoniji, do 4 na Kosovu i do 4 projekta u Crnoj Gori. Predviđeno trajanje projekata koji će biti odobreni u okviru konkursa je između 6 i 12 mjeseci.

Preuzmite konkursnu dokumentaciju.

Objavljeno

Na braniku države, a posljednji na Vladinoj agendi: Zaboravljeni Zaštitnik

Parlament, Vlada i Ministarstvo finansija u ovoj godini treba da se posvete boljem zakonskom regulisanju pozicije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, institucije nadležne za zastupanje interesa državnih organa.

Institut alternativa je u svom papiru “Odgovornost uprave i javne finansije: Šta štiti Zaštitnik?”, uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru projekta Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži, ukazao na ključne probleme u funkcionisanju Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.

Ti problemi se, u prvom redu, ogledaju u nejasnoj poziciji ove institucije u sistemu državne uprave, nedovoljno regulisanim postavljenjima Zaštitnika i zamjenika i njihovoj preopterećenosti.

Na godišnjem nivou, predstavnici institucije Zaštitnika, pojedinačno, kao zakonski zastupnici državnih organa i drugih pravnih lica koje je osnovala država, postupaju u čak preko 1.400 parničnih predmeta.

Na drugoj strani, transparentnost institucije je na nezavidnom nivou.

Ne postoji posebna Internet stranica Zaštitnika niti vodič za slobodan pristup informacijama, dok izvještaji o radu ne pružaju detaljni uvid u učinak institucije.

Izvještaji najčešće sadrže samo tabelarni prikaz tuženih strana i vrijednosti sporova, bez detaljnijih objašnjenja postupaka i predstavljene statistike. Nema informacija o načinu rješavanja spora (sudski ili vansudski). U potpunosti nedostaju informacije o mišljenjima koja je dao Zaštitnik na zahtjev drugih organa, analiza najvrjednijih sporova ili dodatne informacije o njima.

Osim toga, za 2012. i 2013. godinu, Vlada uopšte nije razmatrala izvještaj o radu Zaštitnika, iako je to zakonska obaveza.

Status Zaštitnika ne odražava važnost ove institucije, čiju ulogu u većini zemalja bivše Jugoslavije izvršavaju državna ili javna pravobranilaštva.

Ilustracije radi, konačan iznos isplaćen po osnovu predmeta u kojima je Zaštitnik zastupao državne organe, a koji su okončani tokom 2014. i 2015. godine, iznosi preko 14.5 miliona eura. To je samo dio novca koji je otišao iz budžeta u okviru sporova u kojima je zastupao Zaštitnik. Interesovanje Vlade za poboljšanje položaja ove institucije, uprkos deklarativnom zalaganju da se analizira njen položaj, je obrnuto proporcionalno njenom značaju. To se ogleda i u budžetu za 2017. godinu, s obzirom na to da su finansijska sredstva kojima Zaštitnik raspolaže, u odnosu na prethodnu godinu, umanjena za 20 hiljada eura, uprkos prepoznatoj potrebi za dodatnim kadrom i unapređenjem elektronskih evidencija institucije.

Milena Milošević
Istraživačica javnih politika

Objavljeno

U susret rezultatima reforme javne uprave: Ka boljem monitoringu od strane civilnog društva

Nakon šest mjeseci primjene Strategije reforme javne uprave, Institut alternativa je sa partnerima i predstavnicima uprave radio na unapređenju smjernica za praćenje ove važne reforme od koje zavisi naš ukupan napredak u evropskoj integraciji, depolitizaciji društva i sprječavanju zloupotreba javnih resursa.

Unaprijeđena metodologija za praćenje Strategije reforme javne uprave rezultat je radionice koju je Institut alternativa organizovao 16. i 17. januara u sklopu projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”. Projekat sprovodimo uz finansijsku podršku Evropske unije (EU), u saradnji sa partnerima – nevladinim organizacijama Bonum, Novi horizont, Natura i Centar za istraživačko novinarstvo.

Strategija za reformu javne uprave usvojena je na Vladi u julu prošle godine, a do sada je realizovana samo jedna aktivnost – usvajanje Zakona o upravnom sporu. Cilj radionice je bio da se dodatno razrade smjernice za praćenje reforme od strane civilnog društva, naročito u oblastima od posebnog značaja za građane, kao što su pružanje upravnih usluga, učešće u donošenju odluka, i ostvarivanje slobodnog pristupa informacijama.

Radionici su pružili doprinos i predstavnici Centra za građansko obrazovanje, Centra za razvoj nevladinih organizacija i Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, ali i Ministarstva unutrašnjih poslova i nedavno formiranog Ministarstva javne uprave.

Projekat “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži” ima za cilj da, osim praćenja reformskih procesa u ovoj oblasti, unaprijedi kapacitete nevladinih organizacija i medija u njihovim istraživačkim i zagovaračkim aktivnostima u oblasti dobre uprave.

Podsjećamo, reforma javne uprave, pored vladavine prava i ekonomskog upravljanja, predstavlja osnovni stub u procesu pristupanja zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Samim tim, spremnost Crne Gore da postane članica EU će se procjenjivati i u odnosu na njen uspjeh da građanima obezbijedi efikasnu, transparentnu i servisno opredijeljenu javnu upravu.

U decembru 2016. godine, Institut alternativa je i nadogradio svoju posebnu stranicu “Moja uprava”, kako bi omogućio građanima da podijele probleme i nedoumice u ostvarivanju svojih prava pred javnom upravom, ali i da se informišu o napretku u ispunjavanju konkretnih aktivnosti u okviru reforme.

Tim Instituta alternativa

Radionica je održana uz pomoć Evropske unije u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji sprovode Institut alternativa, Centar za istraživačko novinarstvo, Bonum, Natura i Novi horizont.

Objavljeno

Agencija za sprječavanje korupcije da dostavi podatke o javnim funkcionerima

Agencija već više od tri mjeseca odbija da nam dostavi spisak svih javnih funkcionera u Crnoj Gori, spisak javnih funkcionera koji su dali saglasnost za provjeru njihovih bankovnih računa kao i kopije tih saglasnosti. Agencija nam nije dostavila ni spisak policijskih službenika koji su dužni da podnose Izvještaj o prihodima i imovini.

Institut alternativa obratio se Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK) u septembru i oktobru 2016. godine zahtjevima za slobodan pristup informacijama, kako bismo se informisali o tome ko su sve u Crnoj Gori javni funkcioneri, koliko ih ima i koji su od njih dali saglasnost Agenciji da provjeri njihove bankovne račune. Agenciji smo tražili i kopije dostavljenih saglasnosti, uz zaštitu ličnih podataka – brisanje jedinstvenog matičnog broja i broja žiro računa javnih funkcionera. Takođe, htjeli smo da se informišemo i o tome koji su policijski službenici u obavezi da svoje prihode i imovinu prijavljuju Agenciji i koji su od njih tu obavezu ispunili do dana podnošenja zahtjeva. Nakon što više od mjesec dana Agencija nije odgovarala na naše zahtjeve, podnijeli smo žalbe zbog povrede pravila postupka – ćutanje administracije Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP).

AZLP je rješenjima od 10. i 28. decembra utvrdila da su naše žalbe osnovane i naložila Agenciji za sprječavanje korupcije da donese rješenja po našim zahtjevima u roku od 15 dana od dana prijema rješenja po žalbama.

U oba slučaja rok od 15 dana za donošenje rješenja po zahtjevima je istekao, pa se čini da ASK ostaje uporna u svojoj praksi netransparentnog rada i neredovnog i nepotpunog informisanja javnosti. Pozivamo je da postupi po rješenju AZLP, donese rješenja po našim zahtjevima i dostavi nam tražene informacije.

Podsjećamo da je Institut alternativa i ranije ukazivao na potrebu izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama u ovom dijelu. Naime, Zakon ne predviđa obavezu organa vlasti da postupa po rješenjima AZLP niti bilo kakvu vrstu sankcije za takvo nepostupanje. Zato je potrebno hitno ukloniti iz Zakona ovu pravnu prazninu koja omogućava organima vlasti da ne postupe po rješenjima Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, a po žalbama podnosilaca zahtjeva.

Ana Đurnić
Istraživačica javnih politika