Objavljeno

Radionica u Hertie školi upravljanja

Istraživači u Institutu alternativa, Marko Sošić i Jovana Marović, učestvovali su na dvodnevnom treningu u organizaciji Hertie škole upravljanja iz Berlina (Hertie School of Governance). Radionica je održana u okviru Regionalnog programa za promociju istraživanja na Zapadnom Balkanu (RRPP), odnosno projekta „Evaluacija javnih politika i revizija svrsishodnosti – na istom ili paralelnom koloseku“, 9. i 10. februara 2015. godine.

Radionicu je osmislio stručni tim Hertie škole u sklopu akademskog mentorstva na ovom projektu. Osim predstavnika Instituta alternativa učestovali su i predstavnici druge dvije članice TEN mreže: Centra za evropske politike (CEP) iz Beograda, kao i Instituta za evropske politike (EPI) iz Skoplja. Učesnici su radili na unapređenju kvalitativne metodologije istraživanja, kao i na obuci za uvođenje kvantitativnih istraživačkih tehnika za prikupljanje podataka i dopunu istraživanja.

Više o istraživačkom projektu „Evaluacija javnih politika i revizija svrsishodnosti – na istom ili paralelnom koloseku”, kao i TEN mreži možete naći na sledećim linkovima:

http://www.rrpp-westernbalkans.net/en/News/Performance-Audit-and-Policy-Evaluation–On-the-Same-or-Parallel-Tracks-.html

http://ten.europeanpolicy.org/

Objavljeno

IA predlaže mjere za unapređenje rada unutrašnje kontrole policije

Uz podršku OSCE Misije u Crnoj Gori, Institut alternativa je pripremio analizu «Komparativni modeli unutrašnje kontrole policije»  sa ciljem da ukažemo na mogućnosti za unapređenje crnogorskog modela unutrašnje kontrole na bazi proučavanja tri EU modela.

Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije Ministarstva unutrašnjih poslova je tokom 2014. godine napravilo iskorake u pogledu veće vidljivosti u javnosti i unapređenja transparetnosti rada. Između ostalog, na internet stranici Ministarstva unutrašnjih poslova, objavljuju se mjesečni izvještaji o radu Odjeljenja, u kojima se mogu naći podaci o svim prijavama unutrašnjoj kontroli, provjerama i ishodima provjera. Ovo je veoma važno kako bi građani stekli povjerenje u rad unutrašnje kontrole i ohrabrili se da prijavljuju sve oblike kršenja zakona i etike od strane policijskih službenika.

Međutim, unutrašnja kontrola još uvijek nema sve potrebne pravne i tehničke mogućnosti kako bi u punoj mjeri vršila svoja ovlašćenja.

Između ostalog, unutrašnjoj kontroli je osporeno pravo da u skladu sa odredbama ZKP i obrazloženim zahtjevom inicira prema državnom tužiocu i sudiji za istragu primjenu MTN, iako je očita namjera zakonodavca bila da pruži jednaka prava službenicima unutrašnje kontrole kao policiji. Posebno treba imati u vidu da je višestruko složeno istraživati zloupotrebe službenih ovlašćenja i nezakonito vršenje policijskih poslova od strane pripadnika policije koji imaju znanje o tome kako prikupljati i prikriti dokaze, i dodatno, imaju profesionalne i lične kontake sa drugim policajcima i time uticaj na moguće pokretanje postupka protiv njih. Stoga je potrebno ispraviti ovu lošu praksu i omogućiti unutrašnjoj kontroli da inicira primjenu MTN protiv službenika policije za koje postoji osnov sumnje da su počinili krivična djela. To treba učiniti jednostavnim propisivanjem dodatnog stava u ZKP-u kojim se pojašnjava da se izraz policija odnosi i na ovlašćene službenike unutrašnje kontrole.

Drugi problem koji smo prepoznali u njihovom radu je nedostatak pravnog osnova za formalnu komunikaciju sa državnim tužiocima koji u skladu sa novim ZKP-om usmjeravaju i rukovode rad policije. To omogućava situaciju u kojoj se policijski službenici za svoja postupanja pozivaju na naloge tužilaca, a unutrašnja kontrola nema mogućnost verifikacije takve izjave. Stoga je potrebno izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, propisati ovlašćenje unutrašnjoj kontroli da zatraži informaciju od nadležnog državnog tužioca o kontretnom postupanju policijskog službenika u svim fazama krivičnog postupka.

Treći problem koji smo identifikovali odnosi se na potrebu zaštite komunikacije između Odjeljenja unutrašnje kontrole i drugih državnih organa. Budući da nije propisana obaveza čuvanja tajne npr. o zahtjevima unutrašnje kontrole za dostavljanje informacija, može se desiti da državni službenici drugih službi (kao što su Poreska uprava, Uprava za imovinu i sl.) obavijeste građane i/ili policijske službenike o tome da je Odjeljenje unutrašnje kontrole tražilo podatke o njima, čime mogu biti ometene provjere. Stoga je potrebno izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima propisati da su državnim organi dužni čuvati kao služenu tajnu zahtjeve za informacijama Odjeljenja unutrašnje kontrole. Takođe je potrebno dosljedno primjenjivati Zakon o tajnosti podataka i određivati “oznaku tajnosti” na dokumenta u vezi sa provjerama koje sprovodi Unutrašnja kontrola.

Imajući u vidu značaj parlamentarnog nadzora nad radom policije, potrebno je uspostaviti formalnu i redovnu saradnju između unutrašnje kontrole i nadležnog Odbora za bezbijednosti i odbranu, time što će se, između ostalog, izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, propisati da Odjeljenje za unutrašnju kontrolu dostavlja godišnji izvještaj o radu Skupštini. Ovim će se dati doprinos radu Odbora, a takođe će se jačati integritet i profesionalnost Odjeljenja koje će morati da izvjesti tijelo van Ministarstva unutrašnjih poslova o rezultatima svoga rada.

Konačno, potrebno je unapređenje, administrativnih, ljudskih, tehničkih kapaciteta unutrašnje kontrole kako bi mogla da odgovori na potrebu suzbijanja korupcije u policiji, i unapređnja integriteta policijskih službenika.

Dina Bajramspahić
istraživačica javnih politika

Objavljeno

Saopštenje: Vlada da se uhvati u koštac sa upozorenjima državne revizije

Umjesto dosadašnjeg ignorisanja, Vlada je dužna da odgovori na preporuke Državne revizorske institucije, naročito na one koje, iz godine u godinu, upozoravaju na probleme u sprovođenju javnih nabavki i u izvršenju kapitalnog budžeta.

Institut alternativa poziva Vladu da usvoji akcioni plan za sprovođenje preporuka DRI koji će biti kvalitetniji od prethodnih i biti prvi korak ka rješavanju problema na koje revizori hronično upozoravaju.

Dosadašnja statistika, prema kojoj je tek trećina preporuka iz prethodnog izvještaja DRI sprovedena, govori da je neophodan mnogo odgovorniji pristup svih nadležnih ispravljanju problema koje se državni revizori uočili.

Govoreći na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Minstar finansija je izjavio da preporuke DRI za njega imaju snagu zakona. Međutim, dosadašnji rezultati na planu ispunjavanja preporuka DRI nisu ohrabrujući i sugerišu da je potreban drugačiji pristup od dosadašnjeg.

Iz prošlogodišnjeg izvještaja o reviziji završnog računa (za 2012. godinu), sprovedeno je samo 30% preporuka. Među onima koje nisu sprovedene, najveći broj se odnosi na javne nabavke i kapitalni budžet, hronične probleme koji zahtijevaju sistemski odgovor.

U posljednjem objavljenom izvještaju o reviziji završnog računa, DRI je dala pozitivno mišljenje na finansijsku reviziju, ukazujući, međutim, na i dalje prisutne nepravilnosti koje treba ispraviti. Sa druge strane, kada je riječ o usklađenosti rada dražavnih organa sa zakonskim i drugim propisima, DRI je opet dala uslovno mišljenje sa nizom preporuka koje su ovi organi dužni da ispune.

Preporuke se odnose na nejasne granice zaduženja, prekoračenja zakonom određenih granica budžetske potrošnje, prekoračenje u korišćenju sopstvenih prihoda, nepravilnosti u poslovanju Poreske uprave, nerpavilnosti u korišćenju budžetske rezerve.

Iznova se ponavljaju i problemi u izvršenju kapitalnog budžeta, javnim nabavkama, i upravljanju državnom imovinom u kojima je i najviše neispunjenih preporuka iz prethodnih godina.

Stoga apelujemo na Vladu da i ove godine usvoji akcioni plan za sprovođenje preporuka DRI. Sastavni dio ovog plana, osim novih preporuka moraju biti i neispunjene preporuke iz prethodne godine, koje se ne smiju zaboraviti.

Takođe, potrebno je da ovaj dokument konačno ima i osnovne elemente jednog akcionog plana koji su nedostajali u prethodnim: jasne rokove za sprovođenje preporuka, definisane konkretne aktivnosti koje treba preduzeti na osnovu preporuka DRI, indikatore kojima će se mjeriti da li je nešto sprovedeno kao i precizno određene nosioce aktivnosti.

Marko Sošić
istraživač javnih politika

Institut alternativa, u okviru projekta koji je podržala ambasada Kraljevine Norveške, pod nazivom “Zajedno ka odgovornosti – jačanje uticaja državne revizije u Crnoj Gori”, istražuje da li se preporuke DRI sprovode, a komponente projekta su i jačanje veze DRI sa Skupštinom Crne Gore, organizacijama civilnog društva i internim revizorima u javnom sektoru.

Objavljeno

Komparativni modeli unutrašnje kontrole policije

Profesionalna, pouzdana i efikasna policija je od najvećeg značaja za efektivnu i sveoubuhvatnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, što je jedan od ključnih uslova za dalje napredovanje Crne Gore u pregovorima sa Evropskom unijom u okviru poglavlja 23 „Pravosuđe i temeljna prava“ i poglavlja 24 „Pravda, sloboda i bezbjednost“. Kao najbrojniji dio crnogorske državne uprave, sa preko 5 300 zaposlenih, i imajući u vidu specifičnosti njenih ovlašćenja, posebno kada su u pitanju građani i njihova Ustavom garatnovana prava, Uprava policije mora posvetiti posebnu pažnju suzbijanju korupcije u sopstvenim redovima. Osim tvrdnji o široko rasprostranjenoj korupciji u svim porama društva, u crnogorskom javnom diskursu se često javljaju sumnje o postojanju veza između jednog broja pripadnika policije i organizovanih kriminalnih grupa kao posljedica dugog tranzicionog perioda Crne Gore.

Iako postoji više nivoa kontrole rada policije u Crnoj Gori (parlamentarna, građanska, kontrola nezavisnih institucija) za utvrđivanje činjenica u kompleksnim predmetima kao što su korupcija ili organizovani kriminal, ključnu ulogu ima unutrašnja kontrola policije, između ostalog, zahvaljujući tome što njeni službenici imaju policijska ovlašćenja neophodna za prikupljanje dokaza o ovakvim vrstama krivičnih djela.

Akcioni plan Vlade Crne Gore za poglavlje 23 prepoznaje potrebu za ozbiljnijim pristupom ovom fenomenu i stoga daje niz mjera koje se odnose na jačanje unutrašnje kontrole policije. Jedna od tih mjera je „priprema funkcionalne analize sa presjekom postojećeg stanja primjene mehanizama unutrašnje kontrole policije i ostalih organa“. Sa tim ciljem, Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore formiralo je interresornu radnu grupu za rad na analizi, i u skladu sa Uredbom o saradnji Vlade i nevladinih organizacija, javno pozvalo zainteresovane NVO da doprinesu radu radne grupe. Na taj način, imenovan je predstavnik Instituta alternativa (IA) za člana radne grupe.

Istraživački rad Instituta alternativa u ovoj oblasti i izradu ove komparativne analize koja treba da ukaže na mogućnosti za unapređenje crnogorskog modela unutrašnje kontrole na bazi proučavanja tri EU modela, podržala je OSCE misija u Crnoj Gori. Odabrani modeli za analizu su skoro u potpunosti različiti i svaki ima posebnu karakteristiku po kojoj se ističe u ovoj oblasti. Modeli nisu birani na osnovu sličnosti i razlika sa crnogorskim modelom (broj stanovnika, broj policijskih službenika, pravosudni sistem, itd), već je cilj autora da «prouči» funkcionisanje sistema unutrašnje kontrole u ovim zemljama na nivou principa.

Preporukama za unapređenje funkcionisanja naše unutrašnje kontrole policije, namjera nam je dati doprinos transformaciji crnogorske policije u profesionalnu policijsku službu koja uživa povjerenje i poštovanje svojih građana.

Komparativna studija pred vama, daje detaljan prikaz kontrolnih mehanizama (modus operandi) i instrumenata za efikasno detektovanje i preveniranje zloupotreba, kao i analizu izazova i mogućnosti za unapređenje funkcionisanja unutrašnje kontrole policije. Na bazi toga i analize komprativnih slučajeva (modeli u tri EU zemlje) formulisane su konkretne preporuke IA za reformu crnogorskog modela.

Objavljeno

Profesionalizacija rukovodnog kadra u Crnoj Gori: Između države i politike

Crna Gora samo je formalno postavila granicu između profesionalnih funkcija i političkih postavljenja u državnoj upravi. Iako je prostor za politički uticaj na starješine organa i visoki rukovodni kadar sužen Zakonom o državnim službenicima i namještenicima iz 2013. godine, pravni okvir i dalje obiluje nedosljednostima i nepreciznim normama, koje negativno utiču na ukupne napore da se profesionalizuje javna uprava.

Prema postojećoj regulativi, rukovodioci u državnoj upravi ne moraju biti eksperti niti specijalisti u oblastima za koje su zaduženi. U prosjeku, od njih se najčešće traži da imaju završen fakultet društvenih nauka i najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja i poslovima koji zahtijevaju samostalnost u radu. Svijest o potrebi za njihovim dodatnim stručnim usavršavanjem je niska, što rezultira malim udjelom ovog kadra u obukama organizovanim od strane Uprave za kadrove.

Zakonski okvir obiluje propustima u regulisanju statusa starješina organa, kao što su nedovoljno propisani uslovi za razrješenje ovog kadra i nepostojanje obaveze ocjenjivanja njihovog rada. Ocjenjivanje visokih rukovodilaca sprovodi se površno, uz zanemarivanje posebnih mjerila koja su formulisana za procjenu radnog učinka ovog kadra. Takođe, ne postoji veza između ocjenjivanja i profesionalnog razvoja. Rigidna politika zarada rukovodilaca ostavlja malo prostora za fleksibilnost i njihovu dodatnu motivaciju, što za posljedicu ima da se relativno skromne zarade ovog kadra nadomješćuju dodatnim novčanim naknadama, koje se isplaćuju po osnovu članstva u raznim radnim tijelima i upravljačkim organima javnih preduzeća. Otud, prosječna mjesečna primanja većine rukovodilaca iznose oko 1 000 eura.

Razlog za zabrinutost je i to što se, “na papiru” profesionalne pozicije visokog rukovodnog kadra i starješina organa, neformalnim praksama izlažu direktnom političkom uticaju. Nezanemarljiv broj rukovodilaca, najmanje njih devedesetak, istovremeno ima članstvo u organima partija koje su trenutno na vlasti, što ukazuje na činjenicu da se crnogorski rukovodni kadar u državnoj upravi nalazi u protivrječnoj situaciji razapetosti između političkih prioriteta partija na vlasti i prioriteta reformi. Samim tim, veća je potreba za dodatnom prevencijom političkog uticaja na ovaj nivo državne uprave. Donošenje posebnog okvira kompetencija za rukovodioce, koji bi, u suštini, predstavljao listu svih neophodnih vještina koje oni treba da posjeduju, predstavljalo bi dobar osnov za dalju profesionalizaciju ovih pozicija. Zakonskim izmjenama takođe je neophodno rukovodiocima zabraniti članstvo u upravljačkim i savjetodavnim organima svih političkih partija, i precizirati njihova prava i obaveze u slučaju kandidovanja na izborima.

Objavljeno

Zajedničko saopštenje HRA, CGO, MANS i IA: Ograničiti ovlašćenja ANB-a

U cilju sprečavanja kršenja ljudskih prava od strane bezbjednosnih struktura, nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora i Institut alternativa podnijele su poslanicima sedam predloga za unapređenje pravnog okvira za rad Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Osim onoga na šta smo prethodnih dana ukazivali, a to je da treba ograničiti ovlašćenja službenika ANB da imaju neposredan uvid u baze podataka pravnih lica i da elektronski utvrđuju lokaciju, i primjenjivati ove mjere isključivo na osnovu sudske odluke, amandmanima na izmjene i dopune Zakona o ANB treba temeljnije normirati i druge aspekte rada ove institucije i dodatno unaprijediti zaštitu prava građana.

Naime, neophodno je zakonom propisati procedure za uništavanje podataka koje ANB prikupi a koji nisu bezbjednosnog karaktera, jer bi trajno čuvanje ovih ličnih podataka u tajnim dosijeima predstavljalo narušavanje prava na poštovanje privatnog života.

Stoga se zakonom mora propisati zabrana čuvanja “kolateralno” prikupljenih podataka, tj. onih podataka koji se ne odnose na svrhu radi koje su prikupljani. Takođe, ANB treba obavezati da, nakon primjene mjera tajnog nadzora, dostavi Vrhovnom sudu prikupljene podatke na ocjenu zakonitosti primjene mjera. To znači da bi se odmah nakon „čitanja sudije“ uništio dio materijala koji se ne odnosi na razloge zbog kojih su mjere preduzete ili koji se tiče druge vrste ličnih podataka koji nijesu bezbjednosnog karaktera, dok bi se ostatak materijala čuvao u registrima.

Takođe smo pripremili amandman koji se odnosi na obavezu ANB da nakon zatvaranja predmeta obavještavijesti građane, bez njihvog prethodnog pisanog zahtjeva, o mjerama koje su primijenjene nad njima, u skladu sa njihovim Ustavnim pravom.

Imajući u vidu nedovoljne rezultate unutrašnje kontrole rada ANB potrebno je uspostaviti direktnu vezu između nadležnog skupštinskog odbora za bezbjednost i odbranu i generalnog inspektorakoji je nadležan za unutrašnju kontrolu rada ovog organa. Podsjećamo, dosadašnji rezultati rada generalnog inspektora izuzetno su skromni. Do 2012. godine, on u svom radu nije utvrdio nijednu nezakonitu primjenu mjera tajnog nadzora ili drugi oblik zloupotrebe. Iako u obavezi, takođe nije dostavljao izvještaje o izvršenoj kontroli ni Vladi ni direktoru ANB. Zato Zakonom o ANB treba propisati obavezu dostavljanja godišnjeg izvještaja o radu Unutrašnje kontrole Odboru. Time bi se pojačao pritisak Parlamenta na unutrašnju kontrolu da kontinuirano vrši nadzor i pomogne u procesuiranju službenika koji su prekoračili svoja ovašćenja i prekršili zakone.

Sa istim ciljem, posebno je važno izbrisati odredbu Zakona o ANB koja, suprotno Zakonu o parlamentarnom nadzoru, ograničava individualno pravo članova Odbora za bezbjednost i odbranu da zatraže podatke i informacije od ANB.

Imajući u vidu navedene problematične odredbe važećeg zakona, neophodnost reformi bezbjednosnog sektora, i nedostatak povjerenja građana u rad ANB, pozivamo poslanike da, u skladu sa našim predlozima, podnesu amandmane na Izmjene i dopune Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost koje su sada u skupštinskoj proceduri.

***

Dodatno, MANS je danas svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore predao predlog amandmana koji su podržale 22 nevladine organizacije kojim se mijenja i dopunjuje odredba Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ANB kojom je bilo predviđeno da službenici ANB koji se legitimišu mogu da pristupaju svim registrima i bazama podataka koji se nalaze u posjedu svih pravnih lica u Crnoj Gori. Amandmanom je predloženo da se propiše da se ova mjera može primjeniti samo i isključivo na osnovu odobrenja Predsjednika Vrhovnog suda i to kada je ugrožena nacionalna bezbjednost taksativno nabrojanim okolnostima.

Odredba čije mijenjanje zahtjevamo je predviđala da legitimisani službenici ANB mogu da vrše neposredan uvid u sve registre i baze podataka u posjedu svih pravnih lica, bez ikakvog naloga, pri čemu subjekti nadzora na takav zahtjev službenika ANB nemaju bilo kakvo pravo žalbe ili sudske zaštite. Zbog toga, odredba iz predloga Zakona čije se brisanje predlaže pomenutim amandmanom, suprotna je Ustavu i zakonima Crne Gore, stavovima Ustavnog kao i Evropskog suda za ljudska prava, kao i svim relevantnim međunarodnim kovencijama koje je Crna Gora ratifikovala.

Zato, pozivamo sve poslaničke klubove u Skupštini da amandman potpišu i podnesu u skupštinsku proceduru i da ga na plenumu usvoje, te da zajedničkom parlamentarnom akcijom spriječe kršenje Ustava i zakona Crne Gore kao i međunarodnih pravnih akata koje smo do sada ratifikovali.

Potpisnici prijedloga amandmana:

1. Akcija za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc-Prelević

2. Anima-Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Ljupka Kovačević

3. Centar za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević

4. Centar za istraživanje i monitoring (CEMI), Zlatko Vujović

5. Centar za ženska prava, Maja Raičević

6. EKVISTA, Milan Šaranović

7. Green Home, Nataša Kovačević

8. Institut Alternativa, Stevo Muk

9. Juventas, Ivana Vujović

10. Kvir Montenegro, Danijel Kalezić

11. Liga žena glasača Crnoj Gori, Mira Asović

12. Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Vanja Ćalović

13. NVO Srce, Dušan Rakočević

14. NVO Mladi Romi, Samir Jaha

15. NVO Prima, Aida Perović-Ivanović

16. Sigurna ženska kuća, Ljiljana Raičević

17. SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja, Biljana Zeković

18. Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Marina Vujačić

19. Udruženje mladih sa hendikepom Nikšić, Jelena Čvorović

20. Udruženje paraplegičara Bijelo Polje i Mojkovac, Milka Stojanović

21. Udruženje starih zanata i vještina ,,Nit”, Smiljana Radusinović

22. Udruženje za razvoj civilnog drustva iz Bijelog Polja, Mirsala Tomić