Uz podršku OSCE Misije u Crnoj Gori, Institut alternativa je pripremio analizu «Komparativni modeli unutrašnje kontrole policije» sa ciljem da ukažemo na mogućnosti za unapređenje crnogorskog modela unutrašnje kontrole na bazi proučavanja tri EU modela.
Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije Ministarstva unutrašnjih poslova je tokom 2014. godine napravilo iskorake u pogledu veće vidljivosti u javnosti i unapređenja transparetnosti rada. Između ostalog, na internet stranici Ministarstva unutrašnjih poslova, objavljuju se mjesečni izvještaji o radu Odjeljenja, u kojima se mogu naći podaci o svim prijavama unutrašnjoj kontroli, provjerama i ishodima provjera. Ovo je veoma važno kako bi građani stekli povjerenje u rad unutrašnje kontrole i ohrabrili se da prijavljuju sve oblike kršenja zakona i etike od strane policijskih službenika.
Međutim, unutrašnja kontrola još uvijek nema sve potrebne pravne i tehničke mogućnosti kako bi u punoj mjeri vršila svoja ovlašćenja.
Između ostalog, unutrašnjoj kontroli je osporeno pravo da u skladu sa odredbama ZKP i obrazloženim zahtjevom inicira prema državnom tužiocu i sudiji za istragu primjenu MTN, iako je očita namjera zakonodavca bila da pruži jednaka prava službenicima unutrašnje kontrole kao policiji. Posebno treba imati u vidu da je višestruko složeno istraživati zloupotrebe službenih ovlašćenja i nezakonito vršenje policijskih poslova od strane pripadnika policije koji imaju znanje o tome kako prikupljati i prikriti dokaze, i dodatno, imaju profesionalne i lične kontake sa drugim policajcima i time uticaj na moguće pokretanje postupka protiv njih. Stoga je potrebno ispraviti ovu lošu praksu i omogućiti unutrašnjoj kontroli da inicira primjenu MTN protiv službenika policije za koje postoji osnov sumnje da su počinili krivična djela. To treba učiniti jednostavnim propisivanjem dodatnog stava u ZKP-u kojim se pojašnjava da se izraz policija odnosi i na ovlašćene službenike unutrašnje kontrole.
Drugi problem koji smo prepoznali u njihovom radu je nedostatak pravnog osnova za formalnu komunikaciju sa državnim tužiocima koji u skladu sa novim ZKP-om usmjeravaju i rukovode rad policije. To omogućava situaciju u kojoj se policijski službenici za svoja postupanja pozivaju na naloge tužilaca, a unutrašnja kontrola nema mogućnost verifikacije takve izjave. Stoga je potrebno izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, propisati ovlašćenje unutrašnjoj kontroli da zatraži informaciju od nadležnog državnog tužioca o kontretnom postupanju policijskog službenika u svim fazama krivičnog postupka.
Treći problem koji smo identifikovali odnosi se na potrebu zaštite komunikacije između Odjeljenja unutrašnje kontrole i drugih državnih organa. Budući da nije propisana obaveza čuvanja tajne npr. o zahtjevima unutrašnje kontrole za dostavljanje informacija, može se desiti da državni službenici drugih službi (kao što su Poreska uprava, Uprava za imovinu i sl.) obavijeste građane i/ili policijske službenike o tome da je Odjeljenje unutrašnje kontrole tražilo podatke o njima, čime mogu biti ometene provjere. Stoga je potrebno izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima propisati da su državnim organi dužni čuvati kao služenu tajnu zahtjeve za informacijama Odjeljenja unutrašnje kontrole. Takođe je potrebno dosljedno primjenjivati Zakon o tajnosti podataka i određivati “oznaku tajnosti” na dokumenta u vezi sa provjerama koje sprovodi Unutrašnja kontrola.
Imajući u vidu značaj parlamentarnog nadzora nad radom policije, potrebno je uspostaviti formalnu i redovnu saradnju između unutrašnje kontrole i nadležnog Odbora za bezbijednosti i odbranu, time što će se, između ostalog, izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, propisati da Odjeljenje za unutrašnju kontrolu dostavlja godišnji izvještaj o radu Skupštini. Ovim će se dati doprinos radu Odbora, a takođe će se jačati integritet i profesionalnost Odjeljenja koje će morati da izvjesti tijelo van Ministarstva unutrašnjih poslova o rezultatima svoga rada.
Konačno, potrebno je unapređenje, administrativnih, ljudskih, tehničkih kapaciteta unutrašnje kontrole kako bi mogla da odgovori na potrebu suzbijanja korupcije u policiji, i unapređnja integriteta policijskih službenika.
Dina Bajramspahić
istraživačica javnih politika
