Objavljeno

IA u radnoj grupi za poglavlje 32 – Finansijski nadzor

Naš istraživač, Marko Sošić, imenovan je od strane Vlade za člana radne grupe za pripremu pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za oblast pravne tekovine Evropske unije koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 32 – Finansijski nadzor.

U ovoj oblasti, bavili smo se brojnim pitanjima vezanim za uticaj rada državne revizije kao i napredak u uspostavljanju unutrašnje finansijske kontrole u javnom sektoru.

Pored radne grupe za poglavlje 32, IA ima predstavnika i u radnoj grupi za poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava (dr Jovana Marović)

Objavljeno

Predavanje Jovane Marović (prvi blok-čas)

U ponedjeljak, 8. aprila 2013. godine u 18h održan je blok-čas Škole javnih politka.

Dr Jovana Marović imala je izlaganje na dvije teme:

– “Uloga think tank organizacija u kreiranju javnih politika”
– “Uloga državnih i nedržavnih aktera u kreiranju politika na nivou EU”.

O temi (ključne riječi):
Think Tank (pojam, istorijat, klasifikacija, aktivnosti); Ciklus praktične politike; Okvir za djelovanje think tank organizacija u Crnoj Gori; Procedure odlučivanja u EU; Acquis; Lobiranje; Interesne grupe u Briselu; Demokratski deficit.

Dvočasno predavanje održano je u prostorijama PR Centra u Podgorici.

Kratka biografija:

Jovana Marović je doktorirala na odsjeku za međunarodne i evropske studije Fakulteta političkih nauka u Beogradu sa disertacijom „Strukturni problemi demokratije u političkom sistemu Evropske unije“. Na istom fakultetu je i magistrirala i diplomirala radovima „Građanstvo Evropske unije“ i „Evropski parlament“.

Njena gotovo cjelokupna profesionalna i studijska karijera posvećena je procesima evropskih integracija, bilo da je riječ o predavačkoj aktivnosti, istraživačkom radu ili profesionalnom pozivu. Bila je savjetnica za Evropsku uniju u sektoru multilaterale Ministarstva inostranih poslova (2004-2007); savjetnica za međunarodnu saradnju i evropske integracije u Kabinetu predsjednika Opštine Budva (2007-2008). Od 2010. godine je zaposlena u Institutu alternativa, najprije kao viša saradnica u istraživanju, a potom kao koordinatorka istraživanja.

Uspješno je završila više specijalizovanih diplomatskih programa, uključujući i Diplomatsku akademiju „Gavro Vuković“ Pravnog fakulteta u Podgorici i Ministarstva inostranih poslova. Od marta 2012. godine članica je pregovaračke radne grupe Vlade Crne Gore za poglavlje XXIII – Pravosuđe i temeljna prava – u pripremama za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.

Publikacija: Think Tank – Uloga nezavisnih istraživačkih centara u razvoju javnih politika

Projekat Škola javnih politka je podržala Komisija za raspodijelu dijela prihoda od igara na sreću a sprovodi ga Institut alternativa u saradnji sa Centrom za monitoring i istraživanje (CeMI).

Objavljeno

Saopštenje: Spriječiti favorizovanje donatora političkih partija u postupcima javnih nabavki

Zakon o finansiranju političkih partija ne sadrži precizne i detaljne odredbe o sprečavanju favorizovanja pravnih i fizičkih lica koja su donatori političkih partija u postupcima javnih nabavki, te ga je neophodno unaprijediti.

Unapređenje pomenutih odredbi Zakona o finansiranju političkih partija je utoliko prioritetnije ako se ima u vidu da se ispitivanje potencijalnih veza između postupaka javnih nabavki i finansiranja političkih partija upravo potencira od predstavnika Evropske unije kao preduslov za efikasnu borbu protiv korupcije, od čije uspješnosti, opet, zavisi napredak u procesu pregovora.

Iako Zakon zabranjuje strankama da primaju priloge od pravnih lica i preduzetnika, i sa njima povezanih pravnih i fizičkih lica, koji su zaključili ugovor u postupku javnih nabavki u periodu od dvije godine prije i od zaključivanju ugovora, kao i za vrijeme trajanja tog poslovnog odnosa, postoje brojna ograničenja ove zakonske odredbe. Naime, rok od dvije godine zabrane davanja donacija nakon zaključenja ugovora o postupku javne nabavke čini se kratkim, jer je to tek polovina mandata izabrane Vlade, te ostavlja prostor za korupciju u drugoj polovini regularnog mandata izvršne vlasti. Ovakvu odredbu, sa drugačijim usmjerenjem, potrebno je inkorporirati i u Zakon o javnim nabavkama, te precizirati da je neophodno odbaciti ponudu pravnog lica koje je dalo prilog političkoj partiji u periodu od dvije godine prije otpočinjanja postupka javne nabavke. Samo na taj način će član Zakona o periodu od dvije godine zabrane davanja donacija prije zaključivanja ugovora o postupku javne nabavke imati smisla.

Zakon, dalje, predviđa novčanu kaznu od 10.000 do 20.000 eura za političku partiju koja je primila prilog pod navedenim uslovima, ali ne i za pravno i fizičko lice koje daje nedozvoljeni prilog. Stoga je neophodno predvidjeti prekršajne kazne i za ova lica.

Kada je riječ o o finansiranju političkih partija i javnim nabavkama, važno je istaći da i Državna izborna komisija i Državna revizorska institucija imaju ograničen kapacitet da vrše nadgledanje primjene Zakona o finansiranju političkih partija. Za odgovarajuće profesionalno postupanje DRI u vršenju revizija finansijskih izvještaja političkih partija i izvještaja o finansiranju političkih partija potrebno je da Uprava za javne nabavke obezbijedi ažurno vođenje liste ponuđača, odnosno pravnih lica koja su sklapala ugovore o javnim nabavkama po datumima objave poziva za nadmetanje.

Jovana Marović
Koordinatorka istraživanja

Objavljeno

Intervju: Otkloniti nedostatke u antikorupcijskom zakonskom okviru

Intervju koordinatorke istraživanja Jovane Marović za agenciju MINA:

Koji su, po vašem mišljenju, glavni nedostaci crnogorskog zakonodavstva kada je u pitanju borba protiv korupcije?

Po ocjenama Evropske komisije opšti okvir za borbu protiv korupcije u Crnoj Gori je uspostavljen, ali u zakonskoj regulativi postoje brojni nedostaci, dok se primjenom ovog zakonodavstva ne postižu dovoljni rezultati. Ocjena o uspostavljenom opštem okviru za borbu protiv korupcije nije u potpunosti korektna. Ostaje nejasno zašto se oblast javno-privatnog partnerstva posmatra izvan konteksta pregovora u poglavlju 23, te ukupne borbe protiv korupcije. Takođe je diskutabilno zašto se definisanje ovog okvira ne nalazi u Planu rada Vlade za 2013. godinu, i koji su konkretni rezultati dosadašnjeg dvogodišnjeg rada na izradi jedinstvenog zakonodavnog okvira za oblasti JPP i koncesija. Ista primjedba se odnosi i na usaglašavanje Zakona o koncesijama sa relevantnim pravnim propisima EU, budući da Izvještaj EK o napretku Crne Gore za 2012. godinu podvlači potrebu usaglašavanja. Upravo, zbog nedostataka ovog zakona, nepreciznog institucionalnog ustrojstva i isprepletenih nadležnosti, kao i neadekvatnog sistema naplate koncesija, koncesionari samo u 2012. godini, na ime neizmirenih obaveza, duguju 12 miliona eura. Uz nepostojanje adekvatnog zakonskog, institucionalnog i nadzornog okvira za oblasti JPP i koncesija, prostor za korupciju ostaje velik.

Kada se uzme u obzir zakonodavstvo koje EK karakteriše kao dobru osnovu za regulisanje predmetne oblasti, kao što je slučaj sa Zakonom o javnim nabavkama, osim problema neadekvatne kontrole ovih postupaka koji se ističe, Zakon nije u potpunosti usaglašen sa acquis-jem (npr. regulisanje šoping metode), niti je adekvatno odgovorio na potrebu unapređenja antikorupcijskih pravila i mehanizama. Prisutan je i nedostatak instucionalnog mehanizma za praćenje i nadgledanje implementacije definisanih antikorupcijskih normi i pravila (npr. odredbe koja zabranjuje zapošljavanje lica uključenih u postupak javne nabavke u periodu od dvije godine kod pravnog lica – ponuđača sa kojim je sklopljen ugovor o javnim nabavkama).

Odredbe Krivičnog zakonika je neophodno izmijeniti u dijelu koji se odnosi na preciznije definisanje krivičnog djela davanja mita, kao i inkriminisanja nedozvoljenog uticaja na nosioce pravosudne funkciije.

Uz potrebu otklanjanja brojnih nedostataka u antikorupcijskom zakonskom okviru, samo kontinuirano sprovođenje zakonskih normi, uz adekvatnu kontrolu implementacije, može dovesti do efikasne borbe protiv korupcije.

Smatrate li da bi, u cilju efikasne borbe protiv korupcije, trebalo što prije pokrenuti proceduru za donošenje zakona o porijeklu imovine i o otvaranje dosijea saradnika tajnih službi?

Inicijative o usvajanju zakona o porijeklu imovine postoje u zemljama regiona (npr. u Republici Srbiji aktuelne su aktivnosti na pripremi ovog zakona). Argumenti koji se najčešće mogu čuti u pravcu njegovog usvajanja zasnovani su na potrebi suzbijanja tzv. «pobočne korupcije», tj. provjere i suzbijanja neosnovanog bogaćenja najbližih srodnika javnih funkcionera, kao i da bi ovaj Zakon u značajnoj mjeri doprinio ukupnoj borbi protiv korupcije. Međutim, bez obzira na izvjesne rezultate do kojih bi moglo doći primjenom Zakona o porijeklu imovine, iskustva zemalja u kojima je ovakav Zakon bio na snazi nisu pozitivna. Tako je, npr, u Slovačkoj Zakon o dokazivanju izvora imovine 2005. godine, koji se odnosio na sve koji ne mogu dokazati porijeklo imovine, bio na snazi samo mjesec dana. Odredbe tog Zakona su uslovile pokretanje ogromnog broja predmeta i zahtjeva za provjeru imovine, što je gotovo paralisalo sistem.

Kakve bi, prema Vašem mišljenju, trebalo da budu kazne za korupciju kada su u pitanju javni funkcioneri?

Efikasno sankcionisanje zloupotrebe službenog položaja od strane javnih funkcionera je moguće postići doslednom primjenom člana 45 Zakona o prekršajima koji precizira da se «učiniocu prekršaja zabranjuje da obavlja poziv, djelatnost ili dužnost koje obavlja na osnovu prijave, odnosno odobrenja ili dozvole nadležnog organa.»

U Izvještaju o analitičkom pregledu usklađenosti zakonodavstva u poglavlju 23 (Pravosuđe i temeljna prava), EK podvlači da Zakon o sprečavanju sukoba interesa ne definiše adekvatno objavljivanje imovine javnih funkcionera budući da se sadržina prijava ne provjerava kako bi se utvrdili slučajevi nezakonitog bogaćenja, kao i da su krivične sankcije koje predviđa ovaj Zakon «nedovoljno odvraćujuće». Stoga bi u pravcu boljeg regulisanja kaznenih odredbi trebalo Zakonom odrediti maksimalne kazne koje postoje u zemljama Evropske unije.

Smatrate li da bi trebalo zakonom propisati da krivična djela korupcije i organizovanog kriminala ne zastarijevaju?

Odredbe da krivična djela korupcije i organizovanog kriminala ne zastarijevaju je potrebno inkorporirati u crnogorski zakonodavni okvir. Na taj način bi se pratila dobra praksa zemalja regiona (Hrvatska je, npr, 2010. godine ustavnim promjenama riješila ovo pitanje). Krivična djela korupcije i organizovanog kriminala je komplikovano dokazivati, odredbe o njihovom nezastarijevanju bi bile pozitivan pomak u njihovom rasvjetljavanju.

Treba li zakonom regulisati da se zapljena nelegalno stečene imovine primjenjuje retroaktivno?

Princip retroaktivnosti nije dozvoljen u pravu. Zakoni se primjenjuju od trenutka stupanja na snagu. Retroaktivnost može uticati na (ne)sigurnost pravnog sistema i neizvjesnost kod građana.

Jovana Marović
Koordinatorka istraživanja