Objavljeno

Public Administration in Montenegro: Salary schemes, reward system and opportunities for professional advancement in law and in practice

The process of reform of public administration has been initiated in 2001, in accordance with the Public Administration Reform Strategy in Montenegro 2002-2009.

However, the fact that Montenegro should further intensify the reforms of the public administration sector was outlined in the 2007 European Commission Progress Report of the EU, which has marked the country’s public administration as ‘weak and inefficient’.

Although the EU has acknowledged that some advancement has been made in this area, further improvements are needed in order to ‘clarify sectoral responsibilities in a manner which permits oversight and transparency.’ Having in mind all of the aforementioned, the purpose of this research is to provide an analysis of the salary schemes, reward system and opportunities for professional advancement in the public administration of Montenegro, both in law and in practice. the process of public administration reform and approximation to EU standards require the establishment of advanced mechanisms for attracting, allocating and rewarding the employees.

The poor administrative capacities are one of the key challenges Montenegro is faced with, and this fact is partly attributable to the substandard financial conditions of civil servants and state employees, lack of delegation of responsibility from managers and poor working environment.

All of these factors decrease the motivation of the civil servants to give the best contribution at their workplace. this has been confirmed by the Government itself, with the public promise that the situation would improve for the civil servants and the state employees. the attempts to amend the existing Law on Civil Servants and State Employees and the Law on Salaries of Civil Servants and State Employees both resulted in legal uncertainties.

The conundrum created by the current status of these laws outlines the lack of consensus among the policy-makers in Montenegro, the affair being ever more complex given the fact that these policy-makers belong to the same end of the political spectrum. Hence, the aim of this study is to invigorate the current debate on the reform of public administration, and provide for some concrete recommendations for further improvement in this sector. the need for this analysis is further asserted by the fact that the problems in the salary schemes, reward systems and opportunities for professional advancement in public administration have been perpetuating for a long time; and by the fact that so far, no serious analysis of the current state of affairs in public administration has been made, with thus no adequate recommendations offered to the policy-makers.

In order to offer the most comprehensive outlook of the current state of affairs in this area, and the most plausible solutions to the challenges, this paper is divided in four analytical parts, each having a specific scope. the first part of the study gives an overview of the existing legislation, which helps generate the second portion of research dealing with the implementation of reforms in practice. The third part of the study identifies the challenges Montenegro is faced with, in order to be able to give concrete recommendations on how to tackle them. The fourth element of analysis will consider the practices in Montenegro through comparison with Slovenia, Croatia and Malta, countries that have all recently engaged in the process of reform of public administration. The four analytical elements will be synthesised as recommendations at the end of this policy paper.

So as to present an ample overview of the current legal framework, relevant strategies, the applicability of these documents in practice and their effect on the employees, this paper uses the combination of analytical and comparative approaches. Due to such a perspective on research, qualitative methods -including text analysis and interviews with the relevant policy-makers – offer the best explanation for the examined case. the interviewed sample consists of the relevant officials of the ministries in the Government of Montenegro; and civil servants and state employees in the independent agencies and other institutions. these structured interviews are used to show and analyse the effects of the current legislation, as well as the level of the government’s commitment to creating an efficient state administration.

Objavljeno

Javna uprava u Crnoj Gori: šeme plata, sistem nagrađivanja i mogućnosti profesionalnog usavršavanja u zakonu i praksi

Realnost crnogorske tranzicije je obilježena neodložnom potrebom za jačanjem državnih institucionalnih kapaciteta. ovo se pokazalo kao pitanje od naročitog značaja u svijetlu obaveza crnogorske Vlade u vezi sa integracijom u evropsku uniju (EU), kao što je naznačeno i u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), potpisanom u oktobru 2007. godine. Pored opšte poznatih Kopenhaških kriterijuma iz 1993.godine, EU je postavila još jedan zahtjev za reformu pred njene buduće države članice – Madridski kriterijum iz 1995. godine, koji uključuje institucionalnu reformu kao preduslov za članstvo. Madridski kriterijum je usmjeren ka jačanju administrativnog prilagođavanja zemalja koje teže da postanu članice EU. Uspostavljanje novog sloja efikasne javne uprave i pravosudnih struktura smatra se od strane EU garancijom posvećenosti države transponovanju i sprovođenju Acquis Communautaire-a u nacionalni okvir.

Proces reforme javne uprave započet je 2001. godine, u skladu sa Strategijom reforme javne uprave u Crnoj Gori 2002.-2009.1 no, činjenica da Crna Gora treba dalje da intenzivira reforme sektora javne uprave bila je navedena u Izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku iz 2007. godine, koji je okarakterisao državnu upravu kao „slabu i neefikasnu.“ Mada je eK konstatovala da je bilo nekih pomaka u ovoj oblasti, dalja poboljšanja su potrebna kako bi se „pojasnile sektorske odgovornosti na način koji dozvoljava nadgledanje i transparentnost.“ Imajući u vidu navedeno, cilj ovog istraživanja je da obezbijedi analizu šema plata, sistema nagrađivanja i mogućnosti za profesionalno usavršavanje u javnoj upravi Crne Gore, u zakonu i praksi.

Proces reforme javne uprave i približavanja standardima EU zahtijeva uspostavljanje unaprijeđenih mehanizama za privlačenje, raspoređivanje i nagrađivanje zapošljenih. Slabi administrativni kapaciteti su jedan od ključnih izazova sa kojim se Crna Gora suočava, a ova činjenica se može dijelom pripisati finansijskim uslovima državnih službenika i namještenika koji su ispod standarda, nedostatku raspoređivanja odgovornosti od strane nadređenih i lošem radnom okruženju. Svi ovi faktori umanjuju motivaciju državnih službenika da daju najbolji doprinos na svom radnom mjestu. ovo je bilo potvrđeno i od same Vlade, uz javno obećanje da će se situacija državnih službenika i namještenika poboljšati.

Pokušaji da se izmijeni postojeći Zakon o državnim službenicima i namještenicima i Zakon o platama državnih službenika i namještenika rezultirali su pravnim nedoumicama. Zagonetka kreirana trenutnim statusom ovih zakona pokazuje nedostatak konsenzusa među kreatorima politike u Crnoj Gori, a stvar je još složenija ako se uzme u obzir da kreatori politike pripadaju istom kraju političkog spektruma. Stoga, cilj ove studije jeste da oživi trenutnu debatu o reformi javne uprave i obezbijedi neke konkretne preporuke za dalja poboljšanja u ovom sektoru. Potreba za ovom analizom je dalje potvrđena činjenicom da problemi u šemama plata, sistemima nagrađivanja i mogućnostima za profesionalno usavršavanje u javnoj upravi postoje već duže vrijeme; i činjenicom da do sada nije napravljena ni jedna ozbiljna analiza trenutnog stanja stvari u javnoj upravi, tako da adekvatne preporuke nijesu bile ponuđene kreatorima politike.

Kako bi se ponudio sveobuhvatan pregled trenutnog stanja stvari u ovoj oblasti, i najizvodljivija rješenja za postojeće izazove, ova studija je podijeljena na četiri analitička dijela, od kojih svaki pokriva posebnu oblast. Prvi dio ove studije daje pregled postojećeg zakonodavstva, koji pomaže stvaranju drugog dijela istraživanja koje se tiče primjene reformi u praksi. treći dio studije identifikuje izazove sa kojima se suočava Crna Gora, kako bi se dale konkretne preporuke kao odgovori za iste. Četvrti element analize će razmatrati praksu u Crnoj Gori kroz poređenje sa Slovenijom, Hrvatskom i Maltom, zemljama koje su se intezivno angažovale u procesu reforme javne uprave, i koje nam, iz različitih razloga, mogu služiti kao primjeri dobre prakse.” Četiri analitička elementa biće objedinjena u vidu preporuka na kraju ove studije.

Kako bi se predstavio obiman pregled trenutnog zakonodavnog okvira, relevantnih strategija, primjenjivosti ovih dokumenata u praksi i njihovog uticaja na namještenike, ova studija koristi kombinaciju analitičkog i komparativnog pristupa. Zbog toga smo smatrali da kvalitativne metode – uključujući analizu teksta i intervjue sa relevantnim kreatorima politike – nude najbolje objašnjenje ispitivanog slučaja. Intervjuisani uzorak se sastoji od relevantnih službenika u ministarstvima Vlade Crne Gore i državnih službenika i namještenika u nezavisnim agencijama i drugim institucijama, ali i nezavisnim stručnjacima i državnim službenicima zemalja čija su iskustva navedena. ovi strukturirani intervjui su korišćeni kako bi se pokazali i analizirali uticaji trenutnog zakonodavstva, ali i nivo Vladine posvećenosti stvaranju efikasne državne uprave.

Objavljeno

IA and Human Rights Action

Appeal to withdraw proposition of Law on electronic communications from parliamentary procedure

Having in mind that Parliament on its assembly on Monday, 21.07.2008., beyond schedule discussed the governments proposition of Law on electronic communications, as well as the fact that voting on this proposal will take place next week, NGOs Human Rights Action and Institute Alternative, urge the responsible members of Parliament to withdraw this proposal from parliamentary procedure and return it to the public debate stage, because its adoption would cause diminishing of right to free information in Montenegro.

The solution from the proposition of the Law on electronic communications, which implies that the new Agency for electronic communications and postal activity, which is in charge of giving permissions for broadcasting television and radio signal, is founded and supervised by the Government, is a danger to the existing level of freedom of informing in Montenegro and is endangering the development of free electronic medias.

We support critics made on the account of this law proposal by the Council and director of the Agency for broadcasting, as well as by the representatives of the General directorate of the European Commission for informatics society, which were all stating that the proposition is isn’t in line with acquis communitaire and standards of the EU, nor with recommendations from European Partnership and obligations from the Stabilization and Association Agreement. We remind the public on recent statement made by the representative of the OSCE for freedom of the press, Miklos Haraszti, in which he expressed his concern with this, and recommended starting a public debate on this law proposition.

Montenegro has committed its-self by the Charter of human and minority rights of Serbia and Montenegro, that it will not diminish achieved level of human rights guaranties, and although this guarantee unfortunately didn’t make it into the Constitution, we urge that it must be respected because of the dignity of Montenegrin citizens and their European future.

Human Rights Action and Institute Alternative

***

By adopting proposition of Law of electronic communications, some of the norms from existing Law on tele-communications and Law on broadcasting would be annulled, while the existing Agency for telecommunications and technical division of Agency for broadcasting, who decide on allocation of frequencies, would be replaced by Agency for electronic communications and postal activity, which is, in contrast to previously mentioned agencies, founded and controlled by the Government. According to the Law in force, Agency for broadcasting is an independent body managed by the Council, whose members, respected experts, are nominated by the Government, University, broadcasting associations, NGOs from the human rights and media orientation, while the Parliament is only obliged to confirm nominations. According to the new Law on electronic communications, president and members of the Council of the Agency are nominated by the Government, to whom they are responsible as well.

Objavljeno

IA i Akcija za ljudska prava

Apel za povlačenje predloga za predloga zakona o elektronskim komunikacijama iz skupštinske procedure

Imajući u vidu da je na zasijedanju Skupštine u ponedjeljak, 21.7.2008, vanredno raspravljano o Vladinom Predlogu zakona o elektronskim komunikacijama, kao i da je će glasanje o Predlogu ovog zakona uslijediti iduće nedjelje, nevladine organizacije Akcija za ljudska prava i Institut alternativa apeluju na nadležne poslanike da Predlog Zakona o elektronskim komunikacijama povuku iz skupštinske procedure i vrate na odgovarajuću javnu raspravu, zbog toga što bi njegovo usvajanje dovelo do umanjenja garancija prava na slobodno informisanje u Crnoj Gori.

Rješenje iz Predloga zakona o elektronskim komunikacijama, po kojem novu Agenciju za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, nadležnu za izdavanje dozvola za prenos i emitovanje radio-difuznih signala, uspostavlja i kontroliše Vlada, unazađuje postojeći nivo garancija slobode informisanja u Crnoj Gori i ugrožava razvoj slobodnih elektronskih medija.

Podržavamo i podsjećamo na kritike Predloga ovog zakona koje su prethodno iznijeli Savjet i direktor Agencije za radio-difuziju, direktor Agencije za telekomunikacije, Udruženje lokalnih radio-difuznih servisa, kao i predstavnici Generalnog direktorata Evropske komisije za informaciono društvo da Predlog zakona nije u skladu sa acquis-jem i standardima EU, preporukama iz Evropskog partnerstva i obavezama iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Podsjećamo i na nedavnu kritiku predstavnika OEBS za slobodu medija, Mikloša Haraštija (Miklos Haraszti) koji je izrazio zabrinutost i preporučio otvaranje odgovarajuće javne rasprave o ovom Predlogu.

Crna Gora se Poveljom o ljudskim i manjinskim pravima Srbije i Crne Gore jednom obavezala da neće umanjivati dostignuti nivo garancija ljudskih prava („jemstvo stečenih prava“), pa, iako je ova garancija, na žalost, izostala iz Ustava Crne Gore, apelujemo da se poštuje zbog dostojanstva crnogorskih građana i njihove evropske budućnosti.

Akcija za ljudska prava i Institut Alternativa

* * *

Usvajanjem predloženog Zakona o elektronskim komunikacijama, prestale bi da važe odredbe Zakona o telekomunikacijama (Sl.RCG 59/00) i Zakona o radio difuziji (Sl. list RCG 56/04), dok se postojeća Agencija za telekomunikacije i tehnički sektor Agencije za radio-difuziju, koji odlučuje o dodjeli frekvencija, zamjenjuju Agencijom za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, koju, za razliku od postojećeg rješenja, uspostavlja i kontroliše Vlada. Prema važećem Zakonu o radio-difuziji, Agencija za radio-difuziju je nezavisan organ kojim upravlja Savjet, čije članove iz reda uglednih stručnjaka imenuje Vlada, Univerzitet, asocijacije emitera, NVO iz oblasti ljudskih prava i medija, dok Skupština CG samo potvrđuje ova imenovanja (cl. 12). Prema Predlogu zakona o elektronskim komunikacijama (čl. 10, st. 1), predsjednika i članove Savjeta Agencije na predlog Ministarstva saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija bira Vlada, a Savjet za svoj rad odgovara Vladi (cl. 9, st. 2).

Objavljeno

Freedom of press

Symbolically, on the day day of the fourth anniversary of the killing of director and main editor of daily newspaper “Dan”, the Prime Minister spoke about medias and journalism.

Instead of new informations regarding those who are behind this crime, that nobody is yet legally accused of, the Prime Minister offered his version of objective, competent, and critically oriented journalism.

Entire domestic and international public should be worried about this new Đukanović’s open call against journalism that has a critical attitude towards government.

By comparing journalist that do not go with the flow with personal symbols of well-known nationalistic parties, the Prime Minister is trying to label medias that do not fit his picture of independent journalism, as anti-systemic and anti-european.

If a Prime Minister, who is serving his fifth mandate on this function, in a country where his party exercises absolute power for decades, is so keen on reckoning with few independent medias, then it is very likely we are slipping into some kind of an attempt to establish complete control of all aspects of society.

It is possible that after this open call to confront medias and journalist, soon appear some new attacks on rights to life, privacy and peace of free journalist and other public figures. As was the case after previous announcements of the party that Đukanović leads.

Stevo Muk
The president of the executive board of Institute Alternativa

Objavljeno

Sloboda štampe

Simbolično, na četvrtu godišnjicu ubistva direktora i glavnog urednika dnevnog lista “Dan”, Predsjednik Vlade je govorio o medijima i novinarstvu.

Umjesto novih informacija o nalogodavcima i saučesnicima u zločinu za koji još uvijek niko nije pravosnažno osuđen, Premijer je ponudio svoju verziju objektivnog, kompetentnog, kritički utemeljenog novinarstva.

Ukupnu domaću I međunarodnu javnost trebao bi da zabrine novi Đukanovićev javni poziv na distanciranje i osudu novinarstva koje se kritički odnosi prema vlasti.

Upoređivanjem nepodobnih novinara sa personalnim simbolima poznatih nacionalističkih stranaka, Premijer pokušava da zamjenom teza nepodobne medije označi kao antisistemske I antievropske elemente.

Ako je Predsjedniku Vlade u zemlji u kojoj on obavlja peti mandat na tom mjestu, a partija čiji je on Predsjednik decenijama vrši apsolutnu vlast, tako važno da pozove na obračun sa nekoliko nepodobnih medija, onda je lako moguće da se klizi u neku vrstu pokušaja apsolutne kontrole svih segmenata društva.

Moguće je da se nakon ovog javnog poziva na obračun sa medijima I novinarima ubrzo pojave neki novi nosioci prava na život, privatnost i mir slobodnih novinara I drugih javnih licnosti. Kao što je to bilo ranije nakon saopštenja partije na čijem je čelu Đukanović.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora

X