Institut alternativa (IA) izradio je Deklaraciju o borbi protiv korupcije i političkog klijentelizma u zapošljavanju u javnom sektoru sa setom preporuka, koje se se odnose na različite segmente zapošljavanja u javnom sektoru.

Deklaraciju, koja će biti dostupna i onlajn, moći će da potpišu svi zainteresovni građani i građanke, koji su saglasni sa preporukama koje se odnose na planiranje zapošljavanja, sprovođenje postupka zapošljavanja i zaštitu prava lica koja traže zaposlenje u javnom sektoru.

Deklaracija je izrađena u okviru projekta “Ni klijent ni gazda! – Za integritet zapošljavanja u javnom sektoru”, koji je podržan u okviru programa ”OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M'Base”, koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Institut alternativa je ovom prilikom pozvao poslanike Skupštine, predsjednika i članove Vlade i ostale institucije zadužene za planiranje i sprovođenje postupaka zapošljavanja u javnom sektoru, kao i za zaštitu prava lica koja traže zaposlenje u javnom sektoru, da rade na ispunjavanju preporuka, koje bi dovele do smanjenja korupcije prilikom zapošljavanja u javnoj upravi.

Milena Muk iz IA, naglasila je da je Deklaracija dostupna svim zainteresovanim stranama i građanima koji su saglasni sa preporukama IA.

„Mislim da mogu biti samo nesaglasni oni kojima je u interesu da i dalje javni sektor koriste kao plijen za raspodjelu političkih ili nekih drugih vrsta dobiti“, rekla je Muk.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) u Skupštini Crne Gore, Dragan Bojović, kazao je da je odlučna i beskompromisna borba protiv korupcije jedini način za ozdravljenje institucija Crne Gore.

“Klijentelizam je usko povezan sa korupcijom, i taj oblik djelovanja se kroz istoriju pojavljivao u različitim formama. Crna Gora, nažalost, dobro stoji na tom polju i zato kao društvo moramo da radimo kako bi svi imali jednaku šansu da dođu do željenih pozicija”, poručio je Bojović.

On je upitao “šta ćemo sa ljudima koji su godinama bili diskriminisani i što veliki broj zaposlenih dovodi do toga da institucije ne rade kako treba”.

“Moramo da se izborimo sa visokom korupcijom i organizovanim kriminalom i oslobodimo zarobljene institucije”, zaključio je Bojović.

V.d. direktora Uprave za ljudske resurse, Đuro Nikač je, na pitanje da li prepoznaju potrebu da se kroz planirane izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima proširi opseg tog zakona i da li je to moguće u odnosu na postojeće kapacitete Uprave, odgovorio da su im kapaciteti jako ograničeni, ali da su spremni da pomognu koliko je moguće.

“Znate da je preporuka da se one stvari koje su dobre, a koje je inkorporirala Uprava, prenesu na druge državne organe, naročito na javna preduzeća”, dodao je Nikač.

Poručuje da je vrlo važno da se zna koliko u svim organima postoji lica koja su angažovana po ugovoru o djelu.

“To je važno da znamo, jer pokazuje da određeni ljudi dolaze na vrlo netransparentan način, a da kasnije stiču mogućnost da budu favorizovani u određenom postupku”, dodao je Nikač.

Nikoleta Pavićević iz Instituta alternativa kazala je da su izradili mapu rizika od neprimjerenih uticaja o korupcije prilikom zapošljavanja u javnom sektoru, koja je dostupna na adresi https://mapa-rizika.me.

“Cilj je bio da napravimo sveobuhvatnu analizu pravnog okvira kako bismo ukazali koliko je zakonski okvir zapravo loš i koliko je ostavljeno manevarskog prostora za nekonkurentno zapošljavanje”, rekla je Pavićević i poručila da se nada da će mapa služiti svima koji ukazuju na iste probleme.

Poslanica Socijalističke narodne partije, Milosava Paunović, upozorila je da su glavni problemi u Crnoj Gori organizovani kriminal i korupcija.

Poručuje da je neophodna udruženost institucija na svim nivoima, ali da krovna institucija u tom procesu treba da bude Skupština Crne Gore.

„Glavni problem je korupcija na svim nivoima. Moramo da sagradimo sistem u kojem će svaki pojedinac imati jednaku mogućnost prilikom zapošljavanja, jer jedino tako možemo da dobijemo stručan i profesionalan kadar“, poručila je Paunović.

Građanski aktivista, Aleksandar Dragićević, kazao je da su klijentelizam i partijsko zapošljavanje višedecenijski problemi sa kojim ni nova vlast nije uspjela da se izbori.

“Iz IA su predstavili jedan sjajan dokument, targetirali su probleme i dali rješenja kako to može na dosta transparentan i brz način da se riješi. Ukoliko to ne uradimo Crna Gora će biti u jednom velikom problemu i sistem javne uprave više neće biti održiv”, rekao je Dragićević.

Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO), Snežana Kaluđerović, kao problem je istakla sistem obrazovanja i to što sve analize pokazuju da djeca ne dobijaju najbolje obrazovanje.

Poručuje da bi trebalo prestati sa praksom da resorni ministar imenuje i razrješava direktore obrazovnih ustanova, kao i da bi proces imenovanja trebalo da bude transparentniji.

Ekspert Ivan Šikmanović ocijenio je da je najveći problem što ne postoje tačni podaci o broju zaposlenih u javnom sektoru.

“Javni sektor nije dovoljno efikasan i prenatrpan je, ali i pored svega toga mladi ljudi i dalje najviše žele da rade baš u javnom sektoru”, istakao je Šikamnović.

Napomenuo je i da je teško potpuno uklanjanje političkog uticaja u javnoj upravi, i da se naročito rukovodeće pozicije dogovaraju kroz koalicione sporazume, koji se naknadno samo verifikuju javnim konkursima.

Forum je organizovan u okviru projekta “Ni klijent ni gazda! – Za integritet zapošljavanja u javnom sektoru” je podržan u okviru programa ”OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M'Base”, koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Snimak drugog dana Foruma o borbi protiv korupcije i političkog klijentelizma u zapošljavanju u javnom sektoru možete pogledati ovdje:

Poslušajte ključne zaključke i preporuke koje smo formulisali kroz Deklaraciju o borbi protiv korupcije i političkog klijentelizma prilikom zapošljavanja u javnom sektoru:

Izjave učesnika Foruma poslušajte u nastavku:

Crnoj Gori je potreban dogovor koji će važiti jednako za sve političke aktere, i kad su u vlasti i kad su u opoziciji, kako zalaganje protiv partijskog zapošljavanja ne bi bilo rezervisano samo za opoziciju, nevladin sektor i medije.

To je poručeno na „Forumu o borbi protiv korupcije i političkog klijentelizma u zapošljavanju u javnom sektoru“, koji je organizovao Institut alternativa (IA).

Predsjednik Upravnog odbora IA, Stevo Muk, napomenuo je da priču o zapošljavanju i napredovanju po zaslugama, „pričamo gotovo od osnivanja Instituta alternativa, već 15 godina“.

„One koji su odgovorni za zapošljavanje, taj čin ništa ne košta, a može da im donese pokazivanje/dokazivanje moći, povjerenje i podršku onih koji se zapošljavaju“, ocijenio je Muk.

Prema njegovim riječima, zapošljavanje protivno principu zasluga, prije svega narušava ravnopravnost i dovodi do diskriminacije, često je dio razmjene usluga za glas, a vjerovatno da postoje i prakse prodaje radnih mjesta u javnom sektoru.

„Zato je i priča o zapošljavanju i napredovanju u javnom sektoru, priča za naše dobro, a ne samo vješto ispunjavanje obaveze u procesu evropske integracije ili kako to kažemo štrik za EU. Tih štrikova za EU smo se nagledali u deceniji iza nas, a svjedočili smo suprotnim praksama“, poručio je Muk.

Istakao je da je ovaj projekat pokušaj da ukažu na problematične prakse i okvir zapošljavanja u javnom sektoru, za koji se, kako je dodao, može reći da je dio crnogorskog postkomunističkog nasljeđa.

„Zato se trudimo da ponudimo rješenja, i zbog toga kao trajni rezultat ovog projekta ne ostaje samo Mapa rizika “Ni klijent, ni gazda” koja je dostupna na Internetu, već i Deklaracija sa vrlo konkretnim preporukama, koje ćemo tokom Foruma zajednički dalje definisati i vjerujemo da će ostati kao putokaz kako možemo smanjivati prostor za samovolju i raspodjelu političkog plijena“, zaključio je Muk.

Programski službenik delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Orlando Fusco, rekao je da je prije svega da borba protiv korupcije kamen temeljac za ulazak Crne Gore u EU, kao i da reforma javne uprave ostaje jedan od ključnih prioriteta za evropske integracije.

“U našem nedavnom izvještaju o Crnoj Gori, zabilježili smo sveukupno usporavanje tempa reformi u oblasti javne uprave. Smanjeni zahtjevi uvedeni izmjenama i dopunama zakona o državnoj upravi iz 2021. su izvor stalne zabrinutosti u pogledu zapošljavanja, kompetencije i nezavisnosti državnih službenika na sonovu zasluga. Takođe, upozoravali smo da bi nacrt izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi na sličan način smanjio takve zahtjeve na lokalnom nivou. Ovi amandmani su prije nekoliko dana ušli u skupštinsku proceduru, a mi se pridružujemo apelima Instituta alternativa da ih poslanici povuku i da se fokusiraju na sistemske reforme u ovoj oblasti”, naveo je Fusco.

Državni sekretar u Ministarstvu javne uprave, Dragiša Janjušević, kazao je da je ova tema sigurno jedna od „bolnih tačaka“ koja opterećuje kompletnu javnu upravu.

Poručuje da je potreban strateški pristup ovoj problematici, koja se ne može riješiti tokom noći, kao i da je najbolji način čvrsta saradnja vladinog i NVO sektora kako bi se došlo do otvorenosti javne uprave.

„MJU posvećeno radi na unapređenju stanja u oblasti upravljanja ljudskim resursima i Strategijom reforme javne uprave je prepoznat strateški cilj ka formiranju profesionalne javne uprave. Zato je jasno da moramo dati poseban impuls, kako bi se loše prakse istrijebile“, zaključio je Janjušević.

Programski direktor Centra za gradjansko obrazovanje (CGO), Petar Đukanović, saglasan je da je jedan od najvećih izazova, koji usporava put Crne Gore ka EU, zapošljavanje po političkoj osnovi.

„Uprkos svim kritikovanjima EU, ni promjena vlasti nije donijela promjene. Partijsko i političko zapošljavanje u javnom sektoru je praksa koja je praktično ozakonjena i utiče na pad povjerenja građana u institucije“, kazao je Đukanović.

U sklopu konferencije organizovana je panel diskusija “Kako do veće otpornosti na korupciju i neprimjerene uticaje”.

Milena Muk iz Instituta alternativa, rekla je da često slušamo o tzv. partijskom zapošljavanju kao odomaćenoj pojavi.

“Međutim, mi često upozoravamo da se takav i ostali vidovi tzv. zapošljavanja preko veze u javnom sektoru ne dešavaju tako što neko priloži partijsku knjižicu ili rodoslov na konkurs za posao. Metode su mnogo više sofisticirane, a zapravo se često kriju u samim zakonskim rješenjima, lošem nadzoru i još lošijim praksama”, rekla je ona.

“Upravo nam je cilj bio da pokažemo i kroz poseban sajt, mapa-rizika.me, na slikovit način koliko je crvenih lampica upaljeno u ovoj oblasti, a koliko malo rješenja može da dobije zeleno svijetlo”, dodala je ona.

Kazala je da je planiranje zapošljavanja je na rudimentarnom nivou, a osim formalnih propusta u donošenju kadrovskih planova od strane državne i lokalne uprave, bitno je naglasiti da oni ne obuhvataju sve vrste angažmana u javnom sektoru.

Takođe, kako je dodala, nigdje ne postoje katalozi radnih mjesta sa opisom poslova i uslova neophodnih za njihovo obavljanje, koji bi spriječili samovolju koja je prisutna u utvrđivanju unutrašnje organizacije ustanova, preduzeća, državnih i lokalnih organa i sl.

Direktor Prospector Beograd, Jovan Nicić, kazao je da su rizici koje su prepoznali na kontrolnim listama nepotizam i kronizam, podmićivanje, političko pokroviteljstvo, seksualna iznuda, favorizovanje, kao i da je glavno pitanje koji su to faktori koji podstiču da se ovi rizici dešavaju u praksi.

“Korupcija uvijek pronađe svoj put. Stoga su preporuke unapređenje normativnog okvira, sprovođenje izbornih postupaka bez obzira na modus zapošljavanja, objektivizacija kriterijuma pri zapošljavanju, objavljivanje podataka o zapošljavanju i mehanizmi za prijavljivanje nepravilnosti koji funkcionišu”, kazao je Nicić.

Načelnica Direkcije za implementaciju principa dobre uprave, analitiku i izvještavanje, Nina Blažić, napomenula je da je proces zapošljavanja esencija javne uprave i neophodni su profesionalni službenici.

“Svjesni smo da ima zakonskih rješenja koja moraju biti na većem nivou, kao i da izostaje analiza inspekcijskih nadzora”, istakla je Blažić i dodala da MJU mora dodatno osnažiti praćenje i implementaciju procesa zapošljavanja na državnom nivou.

Pomoćnik direktorice Agencije za sprječavanje korupcije, Boris Vukašinović, istakao je da zvizdači podnose značajan broj prijava iz ove oblasti, kao i da postoje institucije koje su povratnici i koje konstantno krše pravila i koje nemaju interna pravila. On je naglasio i da Agencija zagovara uvođenje predmeta etika i integritet u osnovno obrazovanje.

Jovan Bliznakovski iz Instituta za socioloska i politička pravna istraživanja, Univerzitet Sv. Ćirila i Metodija u Skoplju/ Institut za demokratiju ’’Societas Civilis’’, kazao je da su istraživanja pokazala da je četvrtina građana odlučuje da da glas za određenu partiju, kako bi imali određene benefite.

Poručuje da je klijentelizam teško savladati, ali da je to moguće kroz određene izmjene propisa, i kroz mapu koja je rješenje jer dijeli ovaj problem na različite sektore.

Forum organizujemo u okviru projekta “Ni klijent ni gazda! – Za integritet zapošljavanja u javnom sektoru” je podržan u okviru programa ”OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M'Base”, koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Snimak prvog dana Foruma o borbi protiv korupcije i političkog klijentelizma u zapošljavanju u javnom sektoru možete pogledati u nastavku:

Uvodna obraćanja prvog dana Foruma, kao i izdvojene govore panelista možete pogledati u nastavku:

Apelujemo na poslanike i poslanice da odustanu od planiranih izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi, kojima se dodatno urušava sistem zapošljavanja u javnom sektoru i ignorišu preporuke Evropske komisije i principi javne uprave za zemlje proširenja.

Predloženim izmjenama spustili bi se uslovi za zapošljavanje u organima lokalne uprave i službama, a takođe bi se brisalo pravilo da se vršioci dužnosti određuju iz reda već zaposlenih u organu ili službi.

Dvije godine nakon što su bez javne rasprave i uprkos apelima Instituta alternativa da sistemski priđu regulisanju zapošljavanja u javnom sektoru izmijeniliZakon o državnim službenicima i namještenicima na sličan način, poslanici i poslanice tzv. stare parlamentarne većine su se na ovaj potez odlučili uz obrazloženje da organi lokalne uprave i pored brojnih pokušaja unapređenja sistema zapošljavanja i napredovanja nijesu ostvarili neophodan nivo integriteta i profesionalizacije. Podsjećamo, Evropska komisija je u izvještajima o Crnoj Gori i za 2022. i za 2021. godinu upozorila da su izmenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima usvojenim 2021. godine smanjeni uslovi za prijem državnih službenika, što je uticalo na sistem zapošljavanja na osnovu zasluga kao i na ukupnu kompetentnost i nezavisnost javne službe.

Dodatno, Vlada je najavila izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, što poslanici i poslanice u svojoj namjeri ne uzimaju u obzir, dok Ministarstvo javne uprave takođe radi na nečemu što je najavljeno kao sveobuhvatna analiza funkcionisanja sistema lokalne samouprave. Ova zakonodavna inicijativa poslanika/-ca, koja ne podliježe obavezi organizovanja javne rasprave i sprovođenja analize uticaja propisa, u potpunosti ignoriše ove paralelne procese.

Institut alternativa je nedavno sproveo sveobuhvatnu analizu pravnog okvira i praksi kada je u pitanju zapošljavanje u javnom sektoru. Rezultati istraživanja su predstavljeni u interaktivnoj formi na Internet adresi https://mapa-rizika.me i pokazuju da u državnoj i lokalnoj administraciji, javnim preduzećima i javnim ustanovama uglavnom nisu ispunjeni osnovni preduslovi za sprječavanje korupcije i neprimjerenih uticaja prilikom zapošljavanja. Lokalni nivo je, uslovno rečeno, “najbolje ocijenjen”, upravo zbog toga što su izostale zakonske izmjene koje bi dodatno narušile institut v.d. stanja i uslove za zapošljavanje.

Umjesto da se pozabave „crvenim lampicama“ koje praktično ozakonjuju razne vidove nekonkurentnog zapošljavanja, koje nije zasnovano na zaslugama, predloženim izmjenama, naročito u trenutnim uslovima političke krize, poslanici i poslanice tzv. stare većine unazađuju i rijetka dobra ili djelimično dobra zakonska rješenja.

Milena Muk

Institut alternativa

Prioritetne izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, slaba iskorišćenost EU fondova, marginalizovanje osoba sa invaliditetom i izostanak povratnih informacija nakon javnih rasprava – istaknuti su kao ključni problemi za suštinsku saradnju Vlade i civilnog društva.

Tribinu „Otvorena uprava za sve: Ka zajedničkim prioritetima“ organizovao je Institut alternativa 5. decembra u Bijelom Polju, uz podršku Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) i u saradnji sa Ministarstvom javne uprave.

Maka Mashveliani, rezidentna programska menadžerka u Crnoj Gori iz Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) istakla je da je Crna Gora jedna od prvih zemalja u svijetu koja se pridružila globalnoj inicijativi Partnerstvo za otvorenu upravu (Open Government Partnership – OGP) 2012. godine obavezujući se na otvorenije i transparentnije principe upravljanja i da je trenutno u procesu pripreme trećeg Nacionalnog akcionog plana (NAP) za OGP za period 2023-2024. godine. Naglasila je da je, prema pravilima ove međunarodne inicijative, Ministarstvo obavezno da objavi pregled svih prispjelih sugestija i preporuka i odgovori na svaku od njih, uz obrazloženje zašto se određene obaveze ne mogu preuzeti.

Ljiljana Novović, iz Ministarstva javne uprave, je predstavila ključne tematske prioritete plana, koji uključuju učešće građana, upravljanje otvorenim podacima i slobodan pristup informacijama, fiskalnu transparentnost, jačanje integriteta i javne odgovornosti u borbi protiv korupcije i otvorenost lokalnih samouprava.

Milena Muk iz Instituta alternativa kazala je da je velika manjkavost akcionog plana to što ne sadrži mjere koje se tiču unapređenja pristupa informacijama, i podsjetila da se već predugo čeka da se brišu neopravdana ograničenja koja su unazadila stanje u ovoj oblasti, a to su u prvom redu poreska i poslovna tajna.

Takođe je naglasila da objavljivanje transakcija iz državnog budžeta, što je bila praksa 42. i sporadično 43. Vlade Crne Gore, treba da bude osnaženo kroz odgovarajući strateški okvir, za šta priliku nudi upravo i Nacionalni akcioni plan za sprovođenje OGP inicijative.

Dodala je da postoji prostor da se mjere koje se odnose na ključne tematske prioritete formulišu na način da se bolje odgovori na suštinske probleme.

„Institut alternativa sprovodi analizu predloženih mjera sa aspekta njihove rodne dimenzije, tj. odgovora na specifične potrebe muškaraca i žena“, objasnila je ona, dodajući i da postoji veliki potencijal da se unaprijedi transparentnosti vlasništva kompanija u Crnoj Gori, jer je postojeći registar stvarnih vlasnika pun praznina i prostora za zloupotrebe.

Zdravko Janjušević, iz nevladine organizacije Bjelopoljski demokratski centar, kazao je da su na nivou lokalne samouprave kreirani brojni mehanizmi za učešće građana u odlučivanju ali da su oni jako komplikovani i da mali broj nevladinih organizacija stvarno učestvuje u kreiranju politika na javnom nivou.

„Mogu se na prstu jedne ruke izbrojati nevladine organizacije koje su koristile institut slobodne stolice“, rekao je Janjušević, naglasivši i da neobjavljivanje izvještaja sa javne rasprave i neuvažavanja argumenata koje daju nevladine organizacije, odvraćajuće djeluju na učešće javnosti u odlučivanju.

„Na državnom nivou imamo situaciju da se sada nude izmjene Zakona o nevladinim organizacijama kako bi se ukinuo procenat izdvajanja iz budžeta za njihov rad“, dodao je on. Janjušević je podsjetio i da je Opština Bijelo Polje objavila lokalni plan za borbu protiv korupcije, ali da su brojne mjere ostale nerealizovane.

Nakon uvodnih izlaganja, učesnici tribine su istakli manjkavosti Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji predstavlja veliku barijeru za učešće u donošenju javnih odluka ali i kontroli vlasti.

Ukazano je na nepreglednost sajtova ministarstava i Vlade i njihovo neažuriranje, ali i na izostanak utvrđivanja lične materijalne odgovornosti zaposlenih u upravi za određene propuste.

Kao primjer pozitivne prakse, na tribini je istaknuta afirmativna akcija prema organizacijama koje okupljaju osobe sa invaliditetom u Bijelom Polju, kojima je obezbijeđen prostor za rad i određeni nivo finansiranja na mjesečnom nivou, što može biti preuzeta praksa i na nacionalnom nivou, u odnosu na reprezentativne organizacije osoba sa invalidititetom.

Slično tribini u Baru, učesnici su istakli da mjesne zajednice funkcionišu kao partijske ćelije. Prepoznata je i potreba da se građanima/-kama da direktna mogućnost da vrše nadzor nad funkcionisanjem javnih ustanova i preduzeća, kroz, primjera radi, postupak utvrđivanja njihovog direktnog članstva u upravnim odborima.

Izvršenje lokalnih budžeta je netransparentno, što se vidi na konkretnim primjerima izostavljanja dodatnih informacija o potrošnji na određenim linijama ili ograničenom pristupu informacijama o zaposlenima u lokaknoj administraciji, kojima je subvencionisana kamata za stambene kredite.

Neke od preporuka sa tribine su da treba razmotriti uvođenje tematike participacije građana i građanki u škole kroz obrazovni sistem, ali i da treba raditi na osnaživanju NVO sektora na sjeveru. Mobilne aplikacije kao način da se građani oslobode brojne papirologije za interakciju sa upravom su takođe jedno od rješenja, dok su se učesnici saglasili da je neophodno uvesti sistem praćenja iskorišćenosti EU fondova, u svim oblastima i da, slično tome, treba pratiti izvršenje dijela budžeta koji ide na finansiranje NVO sektora, s obzirom na to kašnjenja i probleme u sprovođenju konkursa za projekte od strane resornih ministarstava.

Tim Instituta alternativa

Nepoštovanje razmjene podataka po službenoj dužnosti između institucija prilikom pružanja usluga, politizacija mjesnih zajednica, administrativno opterećenje za učešće u donošenju odluka na lokalnom nivou – neke su od prepreka na koje su učesnici i učesnice tribine ukazali u nastojanju da se unaprijedi sprovođenje Inicijative partnerstva za otvorenu upravu u Crnoj Gori.

Tribinu „Otvorena uprava za sve: Ka zajedničkim prioritetima“ organizovao je Institut alternativa 30. novembra u Baru, uz podršku Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) i u saradnji sa Ministarstvom javne uprave.

Maka Mashveliani, rezidentna programska menadžerka u Crnoj Gori iz Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) istakla je da je Crna Gora jedna od prvih zemalja u svijetu koja se pridružila globalnoj inicijativi Partnerstvo za otvorenu upravu (Open Government Partnership – OGP) 2012. godine obavezujući se na otvorenije i transparentnije principe upravljanja. Crna Gora je od tada razvila dva Nacionalna akciona plana (NAP) za OGP. Događaj u Baru ima za cilj da se što veći broj građana uključi u ko-kreiranje trećeg po redu Nacionalnog akcionog plana za OGP za period 2023-2024. godine.

Ona je istakla da je dosadašnji proces pripreme trećeg Nacionalnog akcionog plana u velikoj mjeri komplementaran sa procesom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, jer se nacrt obaveza u okviru OGP-a odnosi i na borbu protiv korupcije i veće učešće građana u odlučivanju.

Ana Gojković, iz Ministarstva javne uprave, je predstavila ključne tematske prioritete plana, koji uključuju poboljšanje portala eParticipacija, podsticanje učešća mladih u zelenim politikama, bolju kontrolu kvaliteta javnih rasprava, upravljanje otvorenim podacima i slobodan pristup informacijama, objavljivanje više informacija o radu Vlade, poput cjelovitih dnevnih redova sjednica, u mašinski čitljivom formatu. Predviđene su i mjere usmjerene na jačanje integriteta i borbe protiv korupcije, kroz veću informisanost državnih službenika i službenica, dok je najveći broj mjera, njih sedam, posvećen većoj otvorenosti lokalnih samouprava.

Milena Muk iz Instituta alternativa kazala je da svi treba da imamo u vidu da veći pritisak za nominalnom transparentnošću može često voditi ka neformalnim kanalima, suštinskom isključivanju građana i građanki i novom prostoru za skrivanje procesa donošenja odluka.

„To smo imali prilike da vidimo i sa posljednjim otvaranjem sjednica Vlade za javnost, koje su otvorene sve do momenta dok se ne proglase radne pauze za razmatranje tačaka označenih stepenom interno ili ne razmotre određena politički osjetljiva pitanja“, ukazala je ona, uz napomenu da su posljednje dvije godine pokazale i potrebu da se bolje normira proces izrade zakona u Skupštini, koji je „oslobođen“ javnih rasprava i prethodnih analiza uticaja.

Osim veće otvorenosti Skupštine u tom smislu, akcioni plan treba da uključi i izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koje su već predugo „na čekanju“, i da potencijalno, u nedostatku drugog strateškog okvira, uključi mjere koje se odnose na veću otvorenost i odgovornost u upravljanju javnim preduzećima.

Ona je ukazala i na nedorečenost mjera koje se odnose na lokalni nivo, naročito u smislu troškovne strane, i naglasila da Institut alternativa sprovodi analizu sa ciljem da se utvrdi potencijal za unapređenje transparentnosti vlasništva kompanija u Crnoj Gori.

Džemal Perović, iz nevladine organizacije MOGUL, kazao je da su strategije, akcioni planovi, Ustav, zakoni važni, ali samo ako se poštuju, jer svjedočimo apsurdima.

„Praksa je u Ulcinju unazađena. Bliža je bila građanima lokalna uprava prije dvadeset godina. Postizali smo uspjehe u pritiskanju lokalne uprave, da bi danas bila najveća distanca“, kazao je on, objašnjavajući da je korišćenje određenih mehanizama, poput instituta slobodne stolice, otežano lokalnim nevladinim organizacijama, jer da bi se prijavile za učešće u raspravi o određenoj temi moraju da prikupe „brdo dokumenata“.

On je na primjeru zaštite uvale Valdanos od gradnje, pokazao na koji način oprečni interesi različitih udruženja tokom javne rasprave i nedovoljno proaktivna uloga lokalne uprave mogu udaljiti građane i građanke od procesa donošenja odluka.

Tokom prateće diskusije, učesnici i učesnice su ukazali na ostale prepreke ka uspostavljanju otvorenije uprave u Crnoj Gori, u prvom redu, na izuzetno slabu preglednost portala Vlade, biblioteke i pretraživača, dok organi uprave i agencije „lebde“ u pogledu dostupnosti sajtova i da je velilki problem doći do kontakata za odnose sa javnošću. Prilikom podnošenja određenih inicijativa ka lokalnim skupštinama, prepreku predstavlja i nepostojanje kontakt podataka lokalnih odbornika i odbornica.

Uloga mjesnih zajednica u podsticanju građanskog aktivizma takođe se istakla kao značajna tema, uz naglasak da se uglavnom radi o fantomskim, nevidljivim organizacijama. U pogledu uzroka politizacije mjesnih zajednica, naročito je istaknuto, na primjeru Bara, da se propuštanjem prilike da se na zboru građana izabere rukovodstvo mjesne zajednice, taj izbor dijeli među partijama.

Učesnici su ukazali na činjenicu da institucije i dalje ne vjeruju jedne drugima, čime se ne poštuje obaveza razmjene podataka po službenoj dužnosti, koja je uvedena Zakonom o upravnom postupku. Na drugoj strani, iako je digitalizacija važna, otvoreno je i pitanje ponovljenih hakerskih napada i bezbjednosti komunikacija u tom i u sličnim slučajevima.

Ana Gojković, iz Ministarstva javne uprave, najavila je da će Nacionalni akcioni plan za sprovođenje Inicijative partnerstva za otvorenu upravu biti donijet do kraja godine, ali da će već naredne biti revidiran kada će, neke od mjera koje eventualno ne budu uključene u ovoj fazi, biti dodatno razmotrene.

Institut alternativa će nastaviti da se zalaže za unapređenje plana, kroz kritičko sagledavanje predloženih mjera, ali i kroz aktivno praćenje njegovog sprovođenja.

Tim Instituta alternativa