Objavljeno

Hajde da govorimo o učincima!

...ili o prazninama u izvještavanju o reformi javne uprave u Crnoj Gori

Izvještavanje o sprovođenju reformi je važan mehanizam kako bi se na vrijeme preduprijedili potencijalni negativni efekti, unaprijedila primjena, ali i stvorio osnov za cjelovitu procjenu uticaja, koja bi trebalo da prethodi donošenju novih odluka u datoj oblasti. U tom smislu, u ciklusu javnih politika, ovaj „alat“ se veže za fazu primjene određenih politika i njihovog nadgledanja (monitoringa), ali treba da bude „uvertira“ i u proces procjene uticaja – evaluacije.

Izvještavanje orijentisano na rezultate/učinke i uticaj u Crnoj Gori je nedovoljno razvijeno. Za prvi izvještaj o sprovođenju Strategije reforme javne uprave SIGMA – Zajednička inicijativa Evropske komisije i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) je ocijenila da se fokusira isključivo na primjenu aktivnosti. U procjeni ispunjenosti Evropskih principa javne uprave u Crnoj Gori pogoršala se ocjena za izvještavanje o primjeni strategija, zašto što se izvještaji o kojima je Vlada raspravljala tokom 2015. i 2016. godine fokusiraju isključivo na primjenu aktivnosti, a ne na efekte tih aktivnosti. Kada su u pitanju izvještaji o radu institucija, naglašava se da su godišnji izvještaji o radu organa u sastavu ministarstava „procesno orijentisani“, prepuni statističkih podataka, koji, međutim, ne govore ništa o specifičnim mjerljivim ciljevima ili o pokazateljima uspjeha.

Imajući u vidu opisane manjkavosti izvještavanja o sprovođenju strategija u Crnoj Gori, cilj analize je da, na konkretnim primjerima (ne)izvještavanja o ključnim mjerama i efektima reforme javne uprave, pokaže koje su to praznine u sadašnjem sistemu i upravljanju podacima, i koji su to pravci za unapređenje, kako bi izvještavanje o Strategiji, ali i o radu ključnih nosilaca njene primjene, omogućilo informisano donošenje odluka i diskusiju zasnovanu na dokazima.

Objavljeno

Predstavnica IA na konferenciji u Skoplju

“Poglavlje 23 – Pandorina kutija ili ključ za dobro upravljanje?”

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa, Ana Đurnić, govorila je o efektima uspostavljanja Agencije za sprječavanje korupcije u Crnoj Gori, na konferenciji “Poglavlje 23 – Pandorina kutija ili ključ za dobro upravljanje?”.

Konferenciju su organizovali Institut za evropske politike (EPI) i Helsinški komitet za ljudska prava u Makedoniji, kao završnu aktivnost projekta “Mreža 23+”, u Skoplju, 5. juna 2018. godine.

Ana je govorila na panelu čija je tema bila borba protiv korupcije, sa posebnim naglaskom na uspostavljanje i rad preventivnih institucija u sistemu borbe protiv korupcije. S tim u vezi, Ana je govorila o uspostavljanju i radu crnogorske Agencije za sprječavanje korupcije, njenim kapacitetima i zakonskim rješenjima. Posebno je naglasila nezadovoljstvo javnosti dosadašnjim radom ove institucije, čiji je zadatak primarno bio da da zalet klimavim reformama u oblasti preventivne borbe protiv korupcije.

“Umjesto toga, rukovodstvo Agencije odlučilo je da počne od nule, abolira sve što se desilo prije januara 2016. godine, kada je Agencija počela sa radom, i da uspostavlja nove prakse i tumačenja zakona”, rekla je Đurnić.

Ana je naglasila da nedostatak rezultata u radu Agencije vide i građani, te da nemaju u nju veliko povjerenje.

“Prema istraživanju javnog mnjenja koje smo sproveli u novembru 2017. godine, jedna četvrtina građana uopšte nije čula za Agenciju, dok 38% njih smatra da u svom radu ona povoljnije tretira funkcionere vladajućih partija. Doprinos ove institucije u borbi protiv korupcije ne prepoznaje 44% građana Crne Gore. Ukoliko ne računamo one građane koji nikada nisu čuli za Agenciju, čak 57% onih koji su čuli za ASK ne smatra da je doprinijela rješavanju problema korupcije”, istakla je Đurnić.

Ana je govorila i o drugim problemima u radu Agencije, naročito u dijelu sprečavanja sukoba interesa i kontrole imovinskih kartona javnih funkcionera.

“U Agenciji su ova dva procesa, koja su srodna i komplementarna i koja nisu slučajno smještena „pod isti krov”, vještački izolovana jedan od drugog. Agencija, ne koristi imovinske kartone javnih funkcionera i državnih službenika da bi proaktivno utvrdila postojanje i eventualnog sukoba interesa i to je veliki problem”, rekla je Đurnić.

Na konferenciji je naglašena potreba za produbljivanjem reformi u okviru Poglavlja 23, u vilju promovisanja vladavine prava u Republici Makedoniji. S tim u vezi, Vlada je naglasila potrebu za saradnjom sa organizacijama civilnog društva iz Mreže 23.

Konferenciju su otvorili direktorica Instituta za evropske politike, Simonida Kačarska, predjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava, Gordan Kalajdziev i visoki javni funkcioneri Republike Makedonije – Zoran Zaev, premijer, Bujar Osmani, potpredsjednik Vlade za evropske poslove, Renata Deskoska, ministarka pravde i Saša Bogdanović, gradonačelnik Opštine Centar.

Više o dosadašnjem radu Agencije u oblastima sprečavanja sukoba interesa i kontrole imovinskih kartona javnih funkcionera čitajte u našoj publikaciji “Umjesto reformi, status quo: Kontrola imovinskih kartona i sukob interesa u Crnoj Gori”.

Objavljeno

Vlast ne odustaje od kontrole Javnog servisa

Najavljena rasprava o inicijativi za smjenu generalne direktorke RTCG, Andrijane Kadije, potvrda je namjere DPS-a da RTCG vrati pod svoju apsolutnu kontrolu i zaustavi njegovu transformaciju u javni servis, uprkos upozorenjima Evropske unije.

Foto: Vijesti

Podsjećamo da su sistemski, kontinuirani i do sada nezapamćeni napadi na RTCG otpočeli protivzakonitim smjenama dva člana Savjeta, Gorana Đurovića i Nikole Vukčevića, u decembru prošle godine. Nezakonite smjene dva člana Savjeta, koje je tehnički sproveo Administrativni odbor a predvodili poslanici DPS-a, Ljuiđ Škrelja i Marta Šćepanović, jasno su pokazale da DPS ne bira sredstva da RTCG „očisti“ od njima neposlušnih i ponovo pretvori ovaj medij u partijski bilten. U tu svrhu, u Savjet su instalirani pojedinci koji su direktni izvršitelji naredbi vlasti sa providnom taktikom višemjesečnog podrivanja autoriteta menadžmenta, ometanja funkcionisanje RTCG-a i na kraju izglasavanja smjene generalne direktorke.

Novi menadžment RTCG, na čelu sa Andrijanom Kadijom i Vladanom Mićunovićem ostao je na liniji započetih reformskih procesa u javnom servisu i pored svih otpora koje doživljavaju interno i pritisaka koji se pokušavaju nametnuti spolja. To ne odgovara DPS-u i Vladi, jer DPS i Vlada prihvataju isključivo podaničke institucije, organizacije i pojedince bez integriteta, spremne da bez pogovora izvršavaju i nezakonite radnje u korist vladajuće partije. Jedan od takvih je član Savjeta, Mimo Drašković, koji svoju odanost DPS-u potvrđuje i prisustvom na konvencijama ove partije, i koji je konačno uputio više mjeseci najavljivanu inicijativu za smjenu generalne direktorke, i time ispunio svoju ulogu u ovom tijelu.

Rad RTCG je prethodnih mjeseci aktivno opstruirala i Vlada Crne Gore koja je odlagala potpisivanje Ugovora o pružanju javnih usluga između Vlade i RTCG, kao i odobrenje Kolektivnog ugovora RTCG, što je, takođe, sa zabrinutošću navedeno u Izvještaju EK kao dio političkih pritisaka.

Smjena Andrijane Kadije potvrdila bi da DPS i Vlada neće dozvoliti izgradnju institucija bez partijskog uticaja, da su odlučni da direktno derogiraju sve institucije koje naprave neki korak u pravcu nezavisnosti, da ne daju prostor osobama od integriteta da rade svoj posao na rukovodećoj poziciji, odnosno da svjesno urušavaju sve stubove na kojima treba da počiva funkcionalna vladavina prava.

Smjenom Kadije vlasti bi otvorile prostor da Evropska komisija ozbiljno razmotri aktiviranje klauzule balansa, odnosno da ne dozvoli privremeno zatvaranje ostalih poglavlja dok se ne ostvari suštinski napredak u vladavini prava, a gdje su sloboda medija i izražavanja jedno od važnih pitanja. U Izvještaju EK, između ostalog, se konstatuje: “Inicijalni pozitivni pomaci u uređivačkoj nezavisnosti i profesionalizmu RTCG su suočeni sa izazovima kroz slučajeve neprimjerenog političkog miješanja i političkih pritisaka na Savjet…” , uz ukupnu ocjenu da Crna Gora nije napravila nikakav napredak u izvještajnom periodu i izraženu zabrinutost oko stanja u RTCG. Upravo zato, smjena Kadije bi predstavljala demonstraciju sile i moći na štetu vladavine prava a što priziva klauzulu balansa daleko snažnije nego preporuka četiri NVO.

Ana Novaković, izvršna direktorka, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Stevo Muk, predsjednik UO, Institut alternativa (IA)
Zlatko Vujović, predsjednik UO, Centar za monitoring i istraživanja (CEMI)

Objavljeno

Naša uprava: Transparentni intervjui – ključ integriteta zapošljavanja u javnoj upravi

Kako bi se poboljšalo ugroženo povjerenje u procedure zapošljavanja u javnoj upravi, pozivamo Vladu da unaprijedi transparentnost sprovođenja intervjua sa kandidatima i kandidatkinjama za posao u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi

Od 1. jula počinje sa primjenom novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima, koji će se u velikoj mjeri shodno primjenjivati na lokalni nivo.

Izrada ključnog podzakonskog akta – uredbe koja će regulisati provjeru sposobnosti budućih državnih i lokalnih službenika, je u toku.

Prema posljednoj radnoj verziji ovog akta, rezultati provjere sposobnosti imaće najveći uticaj na izbor kadra, a u bodovanju rezultata provjere sposobnosti, rezultati sa usmenog intervjua imaće udio od 30%.

Sprovođenje strukturiranog intervjua predviđeno je i za kandidate i kandidatkinje za pozicije visokog rukovodnog kadra (primjera radi, sekretare/sekretarke i generalne direktore/direktorice u ministarstvima) i pozicije starješina organa.

Smatramo da je, naročito za više pozicije, neophodno osigurati pouzdane dokaze o sprovedenom intervjuu, koji će, u velikom broju slučajeva, imati odlučujuću ulogu u zapošljavanju novog kadra.

Podsjećamo da građani i građanke nemaju povjerenje da su sposobnosti ključni kriterijum za zapošljavanje u javnoj upravi.

Naprotiv, prema rezultatima istraživanja javnog mnjenja koje je za potrebe Instituta alternativa u februaru 2018. godine sprovela Agencija Ipsos, građani i građanke smatraju da se zapošljavanje u javnoj upravi najčešće odigrava preko prijateljskih i rodbinskih (62%) i političkih (56%) veza.

Samim tim, pozivamo Vladu i nadležno Ministarstvo javne uprave da u primjeni novog zakonskog okvira omogući audio snimanje intervjua, jer bez dokaza o sprovedenom interjvuu u vidu audio snimka, što bi trebalo da bude predočeno svim kandidatima kao uslov da se on sprovede, integritet provjere sposobnosti ostaće upitan.

Takođe, imajući u vidu važnost profesionalizacije visokog rukovodnog kadra i starješina organa, koji su ujedno i javni funkcioneri/ke, neophodno je obezbijediti puno “polaganje računa” javnosti za postupke zapošljavanja na ova radna mjesta.

U tom smislu, preporučujemo da se uspostavi praksa proaktivnog objavljivanja zapisnika o sprovedenim intervjuima sa kandidatima i kandidatkinjama za najvažnije pozicije u javnoj upravi.

Predstavnici članica mreže Naša uprava:

Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora, Institut alternativa
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka, Centra za građansko obrazovanje
Ana Novaković, izvršna direktorka, Centar za razvoj nevladinih organizacija
Nazif Velić, izvršni direktor, Novi horizont
Milka Tadić – Mijović, predsjednica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore
Mikan Medenica, izvršni direkor, Natura
Mirsala Tomić, predsjednica Udruženja za razvoj civilnog društva
Marina Vuksanović, predsjednica, NADA – Herceg Novi
Milena Đurović – Stanojević, izvršna direktorka, Aktivna zona
Mustafa Canka, izvršni direktor, Ul info
Aleksandra Pavićević, izvršna direktorica, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore
Slobodan Franeta, predsjednik, Luča Institut
Maja Raičević, izvršna direktorica, Centar za ženska prava
Ljiljana Raičević, predsjednica, Sigurna ženska kuća
Marta Anđelić, predsjednica, Adria

Objavljeno

Civilno društvo za dobru upravu – brošura

Ova brošura sumira diskusije sa tri konferencije o dobrom upravljanju, koje je Institut alternativa sa partnerima organizovao u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”.

U odnosu na aktuelni strateški okvir za reformu javne uprave u Crnoj Gori i na ključne izazove u primjeni aktuelne reforme, ona takođe sadrži i prikaz problema i pitanja, čije je praćenje prepoznato kao izuzetno važno od strane civilnog sektora.

Publikacija je namijenjena prvenstveno organizacijama civilnog društva, sa ciljem njihovog boljeg informisanja o ključnim ciljevima reforme javne uprave, dilemama u vezi sa njenom primjenom i potencijalnim doprinosom koji mogu da pruže realizaciji rezultata u ovoj oblasti.

Cilj reforme javne uprave je da ona bude što bliža i više na usluzi građanima. Zato je uloga organizacija civilnog društva u praćenju ostvarenja rezultata reforme nezamjenjiva. Ona treba da bude autonomna i orijentisana na rezultate, dakle nezavisna od Vlade i u manjoj mjeri usmjerena na zvanične procese i aktivnosti, koji često otuđuju građane od glavnih učinaka do kojih bi trebalo da dovedu.

Nadamo se da će teme koje smo pokrenuli tokom događaja i radionica u okviru projekta poslužiti kao inspiracija da se organizacije civilnog društva uključe u ovu sveobuhvatnu reformu.

Objavljeno

Ka boljoj upravi u Crnoj Gori: Dobar napredak ili skromna priprema?

Izvještaj pruža presjek stanja u ključnim oblastima reforme javne uprave u Crnoj Gori. U tom smislu, predstavlja nove informacije u vezi sa primjenom ove važne reforme, na koju smo prvi osvrt dali u izvještaju „Reforma javne uprave: Koliko daleko je 2020?“ iz juna 2017. godine.

Prvu polovinu primjene Strategije reforme javne uprave 2016-2020. godine, obilježila je spora implementacija aktivnosti, koje se uglavnom svode na normativne izmjene i izradu analiza. Aktivnosti koje je trebalo da dovedu do većeg učešća građana u donošenju odluka, do elektronske razmjene podataka pri pružanju upravnih usluga, odnosno do veće upravljačke odgovornosti kroz delegiranje ovlašćenja, nijesu realizovane u roku. Mimo ciljeva i aktivnosti predviđenih Strategijom, usvojene su izmjene Zakona o državnoj upravi, kojima su ozakonjena ograničenja sprovođenja javnih rasprava o javnim politikama iz oblasti odbrane i bezbjednosti i godišnjeg budžeta, kao i u vanrednim, hitnim ili nepredvidljivim okolnostima ili „kada se zakonom bitno drukčije ne uređuje neko pitanje“. Time je nastavljen trend da se, uprkos strateškom okviru koji teži većoj otvorenosti uprave, povlače potezi koji unazađuju stanje u određenim oblastima.

U načelu, u reformi javne uprave i dalje nije ostvaren suštinski napredak, a nazadovanje se bilježi u normativnom regulisanju javnih rasprava i slobodnog pristupa informacijama. Povjerenje građana u javnu upravu tokom 2017. i 2018. godine ostalo je na istom nivou. Značajan dio naših preporuka odnosi se na brisanje novih zakonskih rješenja umjesto na unapređenja praksi, što je i pravi odraz reforme javne uprave u proteklom periodu – od usvajanja nove Strategije u 2016. godini.