Uprkos zakonodavnim promjenama, korupcija u Crnoj Gori ostaje ozbiljna briga. Situacija je naročito problematična u okruženju gdje su policijski službenici optuženi za koruptivne radnje ili gdje postoji manjak koordinacije između policije i tužilaštva. Ovo je jedan od razloga zbog koji je i Evropski parlament kritikovao Vladin neubjedljiv pristup riješavanju problema korupcije i apelovao na obezbjeđivanje uslova za potpuno operativan rad Specijalnog tužilaštva. Povodom pomenutih problema, mreža POINTPULSE predstavlja razgovor sa Dinom Bajramspahić, istraživačicom Instituta alternativa, o reformi policije u Crnoj Gori.
- Koje su posljedice korupcije u policiji u tvojoj zemlji?
Iako je svi prihvataju tvrdnju da je korupcija u Crnoj Gori široko rasprostranjena, najteže posljedice za društvo ipak ima korupcija u policiji i pravosuđu. Sa jedne strane, to je zbog toga što uništava povjerenje građana da žive u pravednom društvu u kojem mogu ostvariti svoja osnovna prava. A sa druge strane, postojanje korupcije u policiji pospješuje korupciju u svim drugim oblastima usljed nedostatka beskompromisne represivne borbe protiv nje.
- Koja su tri ključna problema kada je u pitanju reforma policije u tvojoj zemlji?
“Koruptivno ponašanje” koje se javlja u crnogorskoj policiji nije samo primanje mita i zloupotreba službene dužnosti, već i pasivnost u postupanju, iznuđivanje iskaza i političko djelovanje.
Nasilno suzbijanje protesta prije nekoliko mjeseci – za koje odgovaraju samo dva policijska službenika – je pokazalo da se u policiji i dalje toleirše prekomjerna upotreba sile. Pitanje policijske torture je vrlo složeno, i iako može biti, nije samo političko pitanje. Ono govori i o tome da jedan broj službenika crnogroske policije nije usvojio vrijednosti nenasilja i čovječnog postupanja. Moramo težiti tome da imamo policijske službenike koji će biti osnaženi da i neetičnu naredbu odbiju ili zaustave kolegu koji reaguje protivzakonito, što sada nije slučaj.
- Ima li primjera dobre prakse u suzbijanju korupcije u policiji u tvojoj zemlji?
Pozitivno je da u Crnoj Gori postoji veliki broj institucija i organa koji se na različite načine bave policijom, uključujući unutrašnju kontrolu, etički odbor, disciplinsku komisiju, dva parlamentarna odbora, građansku kontrolu, ombudsmana, agenciju za sprječavanje korupcije, itd. Međutim, ova tijela nisu još uvijek postigla efikasnost u sprovođenju svojih nadležnosti.
- Koje bi bile tri glavne preporuke za reformu policije u tvojoj zemlji?
Neophodno je unaprijediti koordinaciju i razmjenu informacija između spoljnih a posebno unutrašnjih mehanizama za utvrđivanje odgovornosti radi veće efikasnosti, između ostalog, održavanjem redovnih sastanaka, s fokusom na uočene sistemske probleme u radu policijskih službenika i predlaganje zajedničkih mjera za otklanjanje tih problema.
Takođe je veoma važno dalje jačati unutrašnju kontrolu policije, i Izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima proširiti ovlašćenja unutrašnje kontrole na nadzor nad MUP-om, posebno u oblastima od visokog rizika za korupciju, kao što su javne finansije i javne nabavke.
Konačno, izuzetno je važno temepljno reformisati upravljanje ljudskim resursima u policiji, sa akcenom na pravično ocjenjivanje i napredovanje zasnovano na rezultatima rada.
Intervju preuzet sa internet stranice mreže POINTPULSE
Predstavnice Instituta alternativa održale su danas sastanak sa pomoćnicom direktora Uprave za javne nabavke Marom Bogavac. Sastanak je održan na inicijativu Uprave za javne nabavke, a u vezi sa našim nalazima iz brojnih publikacija, a posebno prošlogodišnjeg izvještaja 
Gotovo četiri godine od početka pregovora za punopravno članstvo u Evropskoj uniji, i nešto više od dvije od otvaranja poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava, Crna Gora čeka da Evropska komisija (pr)ocijeni uspješnost ispunjavanja zadataka koje je stavila pred nju. Ovi zahtjevi, kojima EK ”mjeri” nivo spremnosti države za pridruživanje, formulisani su široko. Samim tim i napredak u njihovom ispunjavanju, prisutan u svakodnevnoj retorici predstavnika državnih institucija, uglavnom proizilazi iz preuveličavanja važnosti sprovedenih administrativnih i tehničkih poslova. Boljitak u ovim oblastima nije opipljiv. U iščekivanju ocjena sa nadnacionalnog nivoa, evo kako do sad učinjeno u borbi protiv korupcije izgleda u našoj bilježnici.
Koliko su transparentna socijalna davanja u našim opštinama? Koliko se novca opredjeljuje pojedincima, institucijama, NVO i javnom sektoru na lokalnom nivou? Koliko su naše opštine odgovorne u kontroli ovakvih transfera?
