Objavljeno

Saopštenje: Prijedlog Strategije – korak unazad

Prijedlog Strategije razvoja sistema socijalne i dječje zaštite se oslanja na nevažeći Zakon i time dovodi u pitanje dugogodišnji proces reformi ove oblasti. Prijedlog Strategije odražava površan pristup i nezainteresovanost države u definisanju dugoročnih prioriteta u ovoj oblasti.

IA je u nastojanju da predlagaču skrene pažnju na određene nelogičnosti, podsjeti na planirane a zaboravljene mjere i aktivnosti i usmjeri dalju dinamiku rada na izradi novog strateškog okvira, uputio Ministarstvu rada i socijalnog staranja komentare na predlog Strategije razvoja socijalne i dječje zaštite 2013-2017.

IA je predlagaču ukazao na neusklađenost novog zakonodavnog i predloženog strateškog okvira socijalne i dječje zaštite. Učinjeni izuzetak od prakse da se prvo usvoji Strategija u kojoj se definišu dugoročni prioriteti, a potom donosi Zakon kao konkretna mjera, obesmišljava činjenica da se predlog Strategije oslanja na prevaziđenu terminologiju i odredbe nevažećeg Zakona iz 2005. godine. Ovim postupkom Ministarstvo rada i socijalnog staranja, kao predlagač, unosi nepotrebnu konfuziju i dovodi u pitanje istinsku najmeru da sistem socijalne i dječje zaštite reformiše i unaprijedi kvalitet života građana Crne Gore, posebno najranjivijih grupa.

Uloga Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu kao relevantnog subjekta u koordinaciji razvoja mreže socijalnih usluga, predlog Startegije ne afirmiše u dovoljnoj mjeri. Štaviše, iako je akcenat reforme sistema na razvoju vaninstitucionalnih oblika zaštite, odnosno različitih socijalnih usluga, prijedlog Strategije uopšte ne priznaje socijalne usluge kao posebno pravo u sistemu socijalne i dječje zaštite, već samo pravo na materijalna davanja.

Predložene mjere za ostvarivanje posebnih ciljeva donošenja strategije nisu adekvatno obrazložene niti su obrazloženi očekivani efekti njihove primjene.

Na više mjesta se u obrazloženju predloženih mjera predlagač Strategije poziva na određene ekspertske analize koje nisu javno dostupne niti je javnost, sa posebnim naglaskom na pružaoce socijalnih usluga u privatnom sektoru, upoznata da su one vršene.

Rokovi za realizaciju predloženih mjera iz akcionog plana su u potpunom neskladu sa rokovima za izradu podzakonskih akata predviđenim novim Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti.

Prijedlog Strategije razvoja sistema socijalne i dječje zaštite je potrebno povući i izraditi novi, koji će biti usklađen sa ciljevima reforme i zasnovan na novim zakonskim rješenjima i rokovima. Kako je već učinjen izuzetak od prakse da se prvo usvoji Strategija a potom Zakon dodatno pomjeranje roka za donošenje Strategije razvoja socijalne i dječije zaštite ne može škoditi ukoliko predlagač ima istinsku namjeru da sistem socijalne i dječje zaštite reformiše i unaprijedi kvalitet života građana Crne Gore, posebno najranjivijih grupa.

Ovdje možete preuzeti Komentare IA na Strategiju razvoja socijalne i dječje zaštite

Dragana Radović

Istraživačica javnih politika

Objavljeno

Što da se radi?

Stevo MukUz neophodno razumijevanje razloga za nezadovoljstvo i pregovarački proces između vlasti i opozicije, sada je najvažnije da opozicija preuzme svoje mjesto tamo gdje se odlučuje o ustavnim promjenama i da ovaj put odgovornije nego ranije učestvuje u pisanju novog izbornog zakonodavstva

Potrebno je da se najveća opoziciona grupacija vrati u Skupštinu Crne Gore. Posljedice njihovog odsustva imaju štetan uticaj na kvalitet i dinamiku rada Skupštine Crne Gore. Posljedično tome, imaju štetan uticaj na kvalitet odluka koje Skupština donosi. Očigledni primjeri uključuju proces imenovanja novih članova Senata DRI, raspravu o predlogu Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, raspravama o izvještajima važnih organa državnih organa i tako redom. Uz neophodno razumijevanje razloga za nezadovoljstvo i pregovarački proces između vlasti i opozicije, sada je najvažnije da opozicija preuzme svoje mjesto tamo gdje se odlučuje o ustavnim promjenama i da ovaj put odgovornije nego ranije učestvuje u pisanju novog izbornog zakonodavstva. Doprinos nevladinih organizacija ovom procesu ovaj put ne treba zanemariti kako je to učinjeno ranije.

***

Potrebno je da osmislimo odgovor društva na situaciju u kojoj gospođa Ranka Čarapić u društvu drugih kandidata izgleda kao Majka Tereza. Moramo obezbijediti da se lista kandidata za Vrhovnog državnog tužioca proširi imenima profesionalaca sa iskustvom, ljudi sa integritetom sposobnih da nezavisno vode državno tužilaštvo i zadobiju podršku potrebne većine u Skupštini Crne Gore. Ovo nije probem koji se isključivo veže za izbor Vrhovnog državnog tužioca, već je gotovo decenijska praksa kod izbora ličnosti na svim važnim funkcijama za koje se kandidati prijavljuju na osnovu javnog konkursa. Ovo nije pitanje koje će se kvalitativno promijeniti izmjenama Ustava niti zavisi od definicije većine potrebne za izbor. Zato je važno da se ovim problemom pozabavimo što prije i u susret narednom izboru ne samo VDT, već i drugih važnih ličnosti za odgovorne funkcije.

***

Očekujem od opozicionih poslanika, a još bolje svih poslanika članova Odbora za odbranu i bezbjednost da nas ubijede kako rade pošteno i kvalitetno svoj posao. Navodna “službena-državna tajna” ne može biti opravdanje ili alibi za siromašnu informaciju i obrazloženje rezultata rasprava o izvještajima poput onog o radu Agencije za nacionalnu bezbjednost. Spinovanje sporednih tema u susret raspravi, tokom rasprave i nakon rasprave o izvještaju otvaraju sumnje u dobru volju i namjeru. Navodi o manjem broju organizovanih kriminalnih grupa u Crnoj Gori mogu biti samo intelektualna uvreda ili otvoreno komedijanje sa narodom koji gleda i zna.

***

Skupština kao zakonodavni organ vlasti mora na ozbiljan i kvalitetan način pronaći svoje mjesto u aktuelnoj i trajućoj krizi javnih nabavki u sektoru zdravstva (nabavkama ljekova medicinskih sredstava i opreme). Predlažem Odboru za ekonomiju, finansije i budžet da zajedno sa Odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje organizuju konsultativno saslušanje odgovornih aktera u ovoj oblasti kako bi hitno pronašli najbolja zakonska rješenja i najbolje prakse da spriječimo ponavljanje slične krize u narednoj godini. U ovoj oblasti se godišnje troši blizu pedeset miliona eura. Krajnji korisnici su pacijenti, bolesnici, građani, ljudi! Dužni smo kao društvo i država da im obezbijedimo minimum uslova za liječenje tokom cijele godine. Dužni smo da spriječimo da ljudi u stanju potrebe budu žrtve zakona, nesposobnosti, birokratije, korupcije… Moramo spriječiti da se nestašice ljekova ponove i u 2014. godini.

***

Akcioni planovi kao preduslov za otvaranje poglavlja 23 i 24 moraju odgovoriti na ključne komentare Evropske komisije i uvažiti sugestije nevladinih organizacija i drugih zainteresovanih subjekata. Komunikacija Glavnog pregovarača sa Skupštinom Crne Gore ovim povodom je ispod dozvoljenog nivoa. Vlada, Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija i Glavni pregovarač moraju obezbijediti da nadležni odbori izgrade dovoljno povjerenje u rad pregovaračkih timova, daju svoj doprinos i nadgledaju proces. Odbor za evropske integracije, Odbor za antikorupciju, Odbor za ljudska prava i Odbor za politički sistem, upravu i pravosuđe moraju proaktivno tražiti svoje mjesto u procesu i dati doprinos konačnim tekstovima akcionih planova za poglavlja 23 i 24.

***

U nacrtima akcionih planova Vlada Crne Gore nudi konture novih institucija za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. S jedne strane, nudi se kreiranje agencije za borbu protiv korupcije koja bi trebalo da zamijeni nekoliko institucija koje se uglavnom bave nadzorom nad takozvanom političkom korupcijom, dok bi represivnu ulogu preuzeo novi nezavisni specijalni tužilac po ugledu na Uskok u Republici Hrvatskoj. Ako je suditi po vremenskom rasporedu predviđenom akcionim planovima, ove institucije neće biti u punoj mjeri funkcionalne do neke 2015. ili 2016. godine. U međuvremenu, Vlada Crne Gore mora odgovoriti na pitanje: što će Crna Gora konkretno uraditi i koje rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala može obećati u periodu do trenutka kada će nove insitutucije biti funkcionalne? Koliko efikasnih tužilačkih istraga će sprovesti u oblastima koje je sama Vlada utvrdila kao visokorizične za korupciju? Na primjer, u oblasti javnih nabavki, u oblasti koncesija i javno/privatnih partnerstava, u lokalnim samoupravama, u privatizacijama, među ministrima i direktorima državnih javnih preduzeća i tako redom? Od odgovora na to pitanje i čvrstih tužilačkih dokaza o rezultatima koje neće oboriti prva naredna sudska presuda zavisiće i sudbina pregovora o ovim poglavljima.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora

Tekst je originalno objavljen u rubrici “Forum” dnevnog lista Vijesti

Objavljeno

Završni trening Škole javnih politika 2013

U subotu, 1. juna ove godine održan je završni trening Škole javnih politika 2013 na temu „Pisanje djelotvornih predloga praktične politike“. Trener je bio mr Zlatko Vujović.

O temi (ključne riječi):

Cilj radionice je da učesnicima pruži znanja i izvore koji su potrebni kako bi razvijali vještinu pisanja djelotvornih prijedloga za praktičnu politiku da bi saopštavali ciljani i jasan stav praktične politike. U tom smislu, učesnici radionice su:

  • Razumjeli kako prijedlozi praktične politike mogu podržati proces odlučivanja zansovan na dokazima;
  • Stekli uvid u perspektivu prijedloga za praktičnu politiku, koji se nalazi u središtu osmišljavanja istraživanja, analize i pisanja prijedloga praktičnih politika:
  • Analizirali i promišljali o strategijama za povećavanje vjerovatnoće postizanja željenog uticaja prilikom pisanja i korišćenja prijedloga praktične politike;
  • Stekli uvid u strukturu i svrhe javnog zagovaranja koje se žele postići sa dvije osnovne vrste prijedloga za praktičnu politiku: studijom praktične politike i sažetim predlogom praktične politike;
  • Podijelili iskustva u izradi i pisanju prijedloga politika sa drugim učesnicima radionice i trenerom;
  • Produbili razumijevanje putem analize relevantnih studija slučaja i stvarnih prijedloga praktičnih politika.

U prirodi ove obuke je da bude praktična i da bude osmišljena prema potrebama učesnika. Metodologija obuke se temelji na aktivnom učešću, uz naglasak na analizi autentičnih primjera prijedloga za praktičnu politiku i primjeni znanja i vještina na kontekst u kom učesnici pišu predloge. Ovo su još neki metodološki pristupi na kojima se gradi obuka:

  • Atmosfera u kojoj je učesnik u centru pažnje, koja je interaktivna;
  • Učenje kroz praksu;
  • Rad u parovima i manjim grupama kako bi se uspostavila interakcija među učesnicima;
  • Učesnici imaju ulogu informisanih i odgovornih odraslih polaznika, a treneri ulogu facilitatora.

Trening je realizovan na materijalima kreiranim sprecijalizovano za inicijativu LGI. Osnovni motiv inicijative Local Government and Public Service Reform Initiative (Inicijativa za reformu lokalne uprave i javne službe) (LGI) za izgradnju kapaciteta u pisanju prijedloga za praktičnu politiku, jeste da se poveća uticaj istraživanja praktičnih politika u procesu odlučivanja time što će se pomoći isztraživačima i analitičarima da saopšte svoje savjete na način na koji se oni zaista i mogu koristiti u praktičnom svijetu kreiranja politika. Stoga je radionica takođe imala za cilj da:

  • Promoviše samostalan razvoj vještine pisanja prijedloga za praktičnu politiku, koristeći kao izvor LGI-ov priručnik “Pisanje djelotvornih prijedloga za javne praktične politike”; “Writing Effective Public Policy Papers” (Young and Quinn, 2002).
  • Uspostavi saradničku atmosferu među učesnicima radionice.

Kratka biografija predavača:

Mr Zlatko Vujović je diplomirao na Pravnom fakultetu sa prosječnom ocjenom 8.51. Magistrirao je na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, na poslijediplomskim studijama »Međunarodni odnosi« sa prosječnom ocjenom 9.32 i odbranio magistarski rad na temu »Izborni sistemi zemalja Evropske unije – Komparativna analiza sistema izbora za parlamente država članica i Evropski parlament« sa izuzetnim uspjehom (ocjena A). Student je doktorskih studija »Komparativna politika, smjer Komparativne javne politike« na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Od 2004. godine je angažovan kao saradnik na Pravnom fakultetu u Podgorici, a od 2006. na Fakultetu političkih nauka na predmetima: Izborni i partijski sistemi, Izborni sistemi, Partijski sistemi kao i na predmetima Izborni sistemi u Evropi i Komparativni evropski partijski sistemi.

Jedan je od osnivača je i predsjednik NVO/think tank Centar za monitoring CEMI. Povremeno angažovan kao konsultant i trener za pitanja organizacijskog razvoja. Licencirani je LGI trener.

Projekat Škola javnih politka je podržala Komisija za raspodijelu dijela prihoda od igara na sreću a sprovodi ga Institut alternativa u saradnji sa Centrom za monitoring i istraživanje (CeMI).