Uz neophodno razumijevanje razloga za nezadovoljstvo i pregovarački proces između vlasti i opozicije, sada je najvažnije da opozicija preuzme svoje mjesto tamo gdje se odlučuje o ustavnim promjenama i da ovaj put odgovornije nego ranije učestvuje u pisanju novog izbornog zakonodavstva
Potrebno je da se najveća opoziciona grupacija vrati u Skupštinu Crne Gore. Posljedice njihovog odsustva imaju štetan uticaj na kvalitet i dinamiku rada Skupštine Crne Gore. Posljedično tome, imaju štetan uticaj na kvalitet odluka koje Skupština donosi. Očigledni primjeri uključuju proces imenovanja novih članova Senata DRI, raspravu o predlogu Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, raspravama o izvještajima važnih organa državnih organa i tako redom. Uz neophodno razumijevanje razloga za nezadovoljstvo i pregovarački proces između vlasti i opozicije, sada je najvažnije da opozicija preuzme svoje mjesto tamo gdje se odlučuje o ustavnim promjenama i da ovaj put odgovornije nego ranije učestvuje u pisanju novog izbornog zakonodavstva. Doprinos nevladinih organizacija ovom procesu ovaj put ne treba zanemariti kako je to učinjeno ranije.
***
Potrebno je da osmislimo odgovor društva na situaciju u kojoj gospođa Ranka Čarapić u društvu drugih kandidata izgleda kao Majka Tereza. Moramo obezbijediti da se lista kandidata za Vrhovnog državnog tužioca proširi imenima profesionalaca sa iskustvom, ljudi sa integritetom sposobnih da nezavisno vode državno tužilaštvo i zadobiju podršku potrebne većine u Skupštini Crne Gore. Ovo nije probem koji se isključivo veže za izbor Vrhovnog državnog tužioca, već je gotovo decenijska praksa kod izbora ličnosti na svim važnim funkcijama za koje se kandidati prijavljuju na osnovu javnog konkursa. Ovo nije pitanje koje će se kvalitativno promijeniti izmjenama Ustava niti zavisi od definicije većine potrebne za izbor. Zato je važno da se ovim problemom pozabavimo što prije i u susret narednom izboru ne samo VDT, već i drugih važnih ličnosti za odgovorne funkcije.
***
Očekujem od opozicionih poslanika, a još bolje svih poslanika članova Odbora za odbranu i bezbjednost da nas ubijede kako rade pošteno i kvalitetno svoj posao. Navodna “službena-državna tajna” ne može biti opravdanje ili alibi za siromašnu informaciju i obrazloženje rezultata rasprava o izvještajima poput onog o radu Agencije za nacionalnu bezbjednost. Spinovanje sporednih tema u susret raspravi, tokom rasprave i nakon rasprave o izvještaju otvaraju sumnje u dobru volju i namjeru. Navodi o manjem broju organizovanih kriminalnih grupa u Crnoj Gori mogu biti samo intelektualna uvreda ili otvoreno komedijanje sa narodom koji gleda i zna.
***
Skupština kao zakonodavni organ vlasti mora na ozbiljan i kvalitetan način pronaći svoje mjesto u aktuelnoj i trajućoj krizi javnih nabavki u sektoru zdravstva (nabavkama ljekova medicinskih sredstava i opreme). Predlažem Odboru za ekonomiju, finansije i budžet da zajedno sa Odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje organizuju konsultativno saslušanje odgovornih aktera u ovoj oblasti kako bi hitno pronašli najbolja zakonska rješenja i najbolje prakse da spriječimo ponavljanje slične krize u narednoj godini. U ovoj oblasti se godišnje troši blizu pedeset miliona eura. Krajnji korisnici su pacijenti, bolesnici, građani, ljudi! Dužni smo kao društvo i država da im obezbijedimo minimum uslova za liječenje tokom cijele godine. Dužni smo da spriječimo da ljudi u stanju potrebe budu žrtve zakona, nesposobnosti, birokratije, korupcije… Moramo spriječiti da se nestašice ljekova ponove i u 2014. godini.
***
Akcioni planovi kao preduslov za otvaranje poglavlja 23 i 24 moraju odgovoriti na ključne komentare Evropske komisije i uvažiti sugestije nevladinih organizacija i drugih zainteresovanih subjekata. Komunikacija Glavnog pregovarača sa Skupštinom Crne Gore ovim povodom je ispod dozvoljenog nivoa. Vlada, Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija i Glavni pregovarač moraju obezbijediti da nadležni odbori izgrade dovoljno povjerenje u rad pregovaračkih timova, daju svoj doprinos i nadgledaju proces. Odbor za evropske integracije, Odbor za antikorupciju, Odbor za ljudska prava i Odbor za politički sistem, upravu i pravosuđe moraju proaktivno tražiti svoje mjesto u procesu i dati doprinos konačnim tekstovima akcionih planova za poglavlja 23 i 24.
***
U nacrtima akcionih planova Vlada Crne Gore nudi konture novih institucija za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. S jedne strane, nudi se kreiranje agencije za borbu protiv korupcije koja bi trebalo da zamijeni nekoliko institucija koje se uglavnom bave nadzorom nad takozvanom političkom korupcijom, dok bi represivnu ulogu preuzeo novi nezavisni specijalni tužilac po ugledu na Uskok u Republici Hrvatskoj. Ako je suditi po vremenskom rasporedu predviđenom akcionim planovima, ove institucije neće biti u punoj mjeri funkcionalne do neke 2015. ili 2016. godine. U međuvremenu, Vlada Crne Gore mora odgovoriti na pitanje: što će Crna Gora konkretno uraditi i koje rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala može obećati u periodu do trenutka kada će nove insitutucije biti funkcionalne? Koliko efikasnih tužilačkih istraga će sprovesti u oblastima koje je sama Vlada utvrdila kao visokorizične za korupciju? Na primjer, u oblasti javnih nabavki, u oblasti koncesija i javno/privatnih partnerstava, u lokalnim samoupravama, u privatizacijama, među ministrima i direktorima državnih javnih preduzeća i tako redom? Od odgovora na to pitanje i čvrstih tužilačkih dokaza o rezultatima koje neće oboriti prva naredna sudska presuda zavisiće i sudbina pregovora o ovim poglavljima.
Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora
Tekst je originalno objavljen u rubrici “Forum” dnevnog lista Vijesti
