Objavljeno

Da li NSEI ima kapacitet za poziciju strateškog savjetodavnog tijela u procesu EI?

Prva ovogodišnja sjednica Nacionalnog savjeta za evropske integracije (NSEI) u velikoj mjeri je pokazala, još uvijek, nespremnost ovog tijela da preuzme aktivnu ulogu u procesu evropskih integracija. Uzimajući u obzir tok rasprave, kao i saopštenja sa sjednice NSEI, stiče se utisak da se najmanje raspravljalo o ključnim pitanjima za rad ovog tijela – mehanizmima za unapređenje njegovih kapaciteta koji bi omogućili da preuzme jednu od nosećih uloga u procesu pridruživanja zemlje Evropskoj uniji. Dakle, NSEI konstantno propušta da pokrene inicijativu za rješavanje pitanja koja su od presudnog značaja za njegovo funkcionisanje. Isti zaključak se nameće kada se ima u vidu i davanje smjernica za unapređenje cjelokupnog procesa evropskih integracija. Primjedba se odnosi na načelno prihvatanje Akcionog plana za sprovođenje preporuka iz mišljenja Evropske komisije od strane NSEI, a uzimajući u obzir odsustvo konkretnih predloga za njegovo poboljšanje u periodu pripreme i usvajanja ovog dokumenta.

Kada je riječ o Akcionom planu za sprovođenje preporuka iz mišljenja Evropske komisije, nakon javne rasprave, primjetna su poboljšanja u svim djelovima ovog plana, osim u dijelu koji se odnosi na Skupštinu Crne Gore, a najviše zahvaljujući inkorporiranju predloga koji su potekli iz nevladinog sektora, kao i od strane Evropske unije. Stoga se još jednom postavlja pitanje zašto se o Akcionom planu za jačanje zakonodavne i kontrolne uloge Skupštine Crne Gore za period novembar 2010 – novembar 2011. godine nije raspravljalo na javnoj raspravi, budući da je ovaj dokument bilo neophodno unaprijediti u mnogim segmentima. Podsjetimo, Akcioni plan Skupštine je propustio da definiše neka važna pitanja koja se tiču jačanja kontrolne uloge ovog tijela u odnosu na Vladu, rada NSEI i Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije, a sam tekst dokumenta ne nudi precizno definisane indikatore kojima će se mjeriti ostvareni napredak u jačanju kapaciteta centralne zakonodavne institucije.

Takođe, sa aspekta rada NSEI, a imajući u vidu njegove ograničene kapacitete na koje Evropska Komisija jasno ukazuje, smatramo da je neophodno što prije utvrditi načine za jačanje kapaciteta ovog tijela. Po našem mišljenju, mehanizmi za njegovo jačanje se mogu svrstati u okviru Strategije razvoja ljudskih resursa u Skupštini Crne Gore za period od januara 2011. do decembra 2013. godine, ili bi, razvoj kapaciteta ovog tijela trebalo da bude obrazložen u posebnom planu tj. dokumentu.

Za ovako nešto sam NSEI treba da pokaže političku zrelost i inicijativu. Samo na ovaj način NSEI će se zaista i transformisati u strateško savjetodavno tijelo i aktivnog aktera u procesu pridruživanja zemlje Evropskoj uniji.

Jovana Marović
Viša saradnica u istraživanju Instituta Alternativa

Objavljeno

Pritisak na profesionalan i održiv rad nezavisnih medija

Podgorica, 17. jul 2011. godine

Osuđujemo brutalni napad na imovinu medija i ocjenjujemo ga vrstom pritiska na njihov nesmetan, profesionalan i održiv rad.

Bez obzira na motiv i da li je u pitanju akt pojedinca, određene interesne grupe ili centra moći, naglašavamo da je uloga policije u krivično-pravom sistemu ključna u očuvanju vladavine prava. Nalazimo se u osjetljivoj fazi razvoja u kojoj sistemske institucije više ne smiju dozvoliti ni jedan primjer nekažnjivosti krivičnih djela. Očekujemo da policija utvrdi odgovorne kao i ukupnu pozadinu podmetanja požara na dva automobila nezavisnog dnevnika „Vijesti“ i o tome, što prije je moguće, obavijesti javnost.

Sloboda izražavanja i informisanja je ključna za naš dalji društveni, ekonomski i politički napredak. Spriječavanje i otkrivanje kriminala bilo koje vrste, a posebno onda kad su na udaru nezavisni mediji i novinari, zbog njihovog društvenog značaja i važnosti, moraju biti prioritet rada tužilaštva i policije i pokazatelj institucionalnih kapaciteta i zrelosti.

mr Aleksandar Saša Zeković, član Savjeta za građansku kontrolu rada policije
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje
mr Momčilo Radulović, generalni sekretar Evropskog pokreta u Crnoj Gori
Aida Petrović, koordinatorka Crnogorskog ženskog lobija
mr Zlatko Vujović, član savjeta Agencije za elektronske komunikacije
Ana Novaković, izvršna direktorka Centra za razvoj nevladinih organizacija
Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa
Ljiljana Raičević, upravnica Sigurne ženske kuće
Andrija Đukanović, član Savjeta Vlade Crne Gore za saradnju sa NVO
Ivana Vojvodić Vujović, predsjednica Upravnog odbora Juventasa
Boško Nenezić, izvršni direktor Centra za monitoring
Behija Ramović, predsjednica ženske RAE mreže – Prva

Objavljeno

Pismo Predsjedniku Igoru Lukšiću – Predlog teksta dopunskih zaključaka Vlade

Vlada Crne Gore
Predsjednik
G. Igor Lukšić

Poštovani gospodine Lukšiću,

Institut Alternativa je učestvovao u javnoj raspravi o Akcionom planu za sprovođenje preporuka iz mišljenja Evropske komisije i pripremio komentare na nacrt ovog plana. Komentari su blagovremeno dostavljeni nadležnim ministarstvima i Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, kao i koordinatoru cjelokupnog procesa – Ministarstvu za vanjske poslove i evropske integracije.

Kao neposredni učesnici procesa pripreme Akcionog plana, smatramo da je u ovoj fazi veoma značajno da Vlada i praktično pokaže spremnost da omogući civilnom društvu aktivnu ulogu u procesu približavanja države EU. Zato predlažemo da Vlada pripremi dokument/izvještaj sa javne rasprave, u kome će dati pregled svih predloga, sugestija i preporuka koji su dostavljeni tokom javne rasprave. Izvještaj bi trebalo da sadrži i odgovore zašto pojedini predlozi jesu, a drugi nisu prihvaćeni i uključeni u konačni Akcioni plan. Na taj način bi se obezbijedila povratna informacija učesnicima javne rasprave.

Akcioni plan bi trebalo, nakon poboljšanja i uključivanja svih konstruktivnih predloga koji su došli kako od strane civilnog društva, tako i od predstavnika Evropske unije, da bude dobra polazna osnova za sprovođenje preporuka iz mišljenja Evropske komisije. Ipak, utvrđene aktivnosti i vremenski okvir za njihovo realizovanje ne predstavljaju dovoljan osnov za ispunjavanje preporuka ukoliko se pravovremeno i adekvatno ne utvrde podaktivnosti i sadržina strateškog zakonodavnog okvira koji će biti osnov reforme. Otuda je, u prilog ostvarivanju sedam ključnih prioriteta za otpočinjanje pregovora za članstvo u Evropskoj uniji, neophodno obezbijediti transparentnost procesa, uključiti sve zainteresovane aktere u proces definisanja javnih politika, ojačati mehanizme za efikasan monitoring.

Smatramo da je mehanizme za implementaciju Akcionog plana i efikasan monitoring moguće unaprijediti obavezom Vlade da pripremi redovne mjesečne izvještaje o sprovođenju mjera iz ovog dokumenta. Ukoliko bi ovaj predlog Vlada prihvatila, do 1. septembra, Vlada trebalo da pripremi sedam mjesečnih izvještaja o sprovođenju utvrđenih mjera. Samo na ovaj način javnost će imati neposredan uvid u stvaran napredak u ostvarivanju zacrtanih ciljeva.

Predlažemo takođe da prva sjednica Vlade u svakom mjesecu do 1. septembra bude posvećena realizaciji Akcionog plana kroz raspravu o mjeesečnom izvještaju o njegovoj realizaciji. Osim snažnog simboličkog značaja posvećenosti procesu evrpskih integracija, ovim bi se snažno utvrdila obaveza svih odgovornih subjekata da sa punom pažnjom izvijeste. Na taj način bi se i u punoj mjeri realizovala i dodatno osnažila Vasa riješenost da lično koordinirate ovim procesom, sto ste saopstili i u samom ekspozeu.

U prilogu se nalazi predlog teksta dopunskih zaključaka Vlade.

U nadi da će naši predlozi naići na Vaše odobravanje,

Srdačno Vas pozdravljam,

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa

Predlog teksta dopunskih zaključaka Vlade:

Zadužuje se Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija da pripremi I objavi Izvještaj o javnoj raspravi o nacrtu Akcionog plana koji će sadržati pregled pregled svih predloga, sugestija i preporuka koji su dostavljeni tokom javne rasprave, kao i odgovore zašto pojedini predlozi jesu a drugi nisu prihvaćeni i uključeni u konačni Akcioni plan.

Zadužuju se nadležna ministarstva da do kraja svakog mjeseca, u periodu primjene Akcionog plana, dostave Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija mjesečni izvještaj o realizaciji mjera iz Akcionog plana koje se odnose na pojedino ministarstvo odnosno organ državne uprave nad čijim radom ministarstvo vrši nadzor.

Zadužuje se Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija da za svaku prvu sjednicu Vlade u mjesecu pripremi izvještaj o realizaciji Akcionog plana

Vlada će prvu tačku prve redovne sjednice Vlade u mjesecu, u periodu realizacije Akcionog plana, posvetiti raspravi o mjesečnom izvještaju o realizaciji Akcionog plana

Vlada preporučuje Skupštini Crne Gore i drugim odgovornim subjektima utvrđenim Akcionim planom da mjesečne izvještaje o realizaciji mjera iz Akcionog plana objave i dostave Vladi Crne Gore

Pismo Predsjedniku Igoru Lukšiću – Predlog teksta dopunskih zaključaka Vlade

Objavljeno

Crna Gora pod budnom pažnjom Đukanovića i EU

Promjene u Crnoj Gori se odvijaju sporo, teško i nevoljno. Činjenica da je na mjestu predsjednika Vlade Igor Lukšić još uvijek je manje značajna od činjenice da Milo Đukanović nije predsjednik Vlade, ali je njegov politički uticaj i značaj najveći u zemlji.

Novi premijer je uspostavio praksu komunikacije i saradnje sa opozicijom, nevladinim akterima i drugim društvenim subjektima. Takođe, pokazao je novi politički senzibilitet za rješavanje društvenih problema, drugačiji pristup i metode u radu. Ipak, njegov premijerski angažman još uvijek je u sjenci Đukanovića. Uz ovakvu dinamiku nejasno je da li Lukšić uopšte ima namjeru da postigne određeni stepen autonomije u odlučivanju kao i kada bi se tako nešto uopšte moglo očekivati.

Proces evropskih integracija, odnosno politika uslovljavanja, ključni je faktor ubrzavanja reformi. Bez snažnog uticaja međunarodne zajednice (EU i SAD), u sinergiji sa osnaživanjem uloge nezavisnih i profesionalnih medija i NVO, reforme čiju dinamiku bi diktirala samo Vlada bile bi osuđene na stagnaciju. To pokazuje intenzitet reformskih zahvata koji je postignut, iako uglavnom u sferi pravnih promjena, u izuzetno kratkom periodu pod pritiskom obaveze ispunjavanja sedam preporuka Evropske komisije.

Dugogodišnji kontinuitet iste vlasti je izbrisao liniju između države i dominantne političke partije DPS, pa uobičajene institucije, norme i prakse ne funkcionišu ili daju slabe rezultate u decenijski zamrznutom političkom kontekstu. Ovaj zaključak je najvidljiviji u (slabim rezultatima u) oblasti borbe protiv visoke korupcije i razvoja profesionalne javne uprave – oblastima koje najsnažnije utemeljuju političku elitu.

Krupne odluke od značaja za dalji ekonomski razvoj Crne Gore i dalje se donose sporo ili se uopšte ne donose, a Vlada nije uspijevala da za svoje predloge pridobije podršku javnosti i raširi uvjerenje u transparentnost i odgovornost procesa koje vodi.

Postoji značajna unutarpartijska dinamika u DPS-u koja za posljedicu ima određeni stepen udaljavanja između Đukanovića s jedne, i Marovića i Vujanovića s druge strane. Dok je na površini vidljiva razlika u stavovima o identitetskim pitanjima, gdje se Ranko Krivokapić, predsjednik SDP-a, pojavljuje kao eksplicitni tumač politike samog predsjednika DPS-a, dotle su unutrašnje (interesne) pukotine sve više takve da na srednji rok ugrožavaju monolitnost DPS-a.

Dok u dijelu javnosti postoji očekivanje da će DPS uskoro zahvatiti proces raslojavanja u vrhu rukovodstva, još uvijek je rano govoriti o podjelama i cijepanju partije, iako je gotovo izvjesno da će do određenih modifikacija u partiji doći u relativno skorijem periodu.

Opozicija i dalje ne čini značajne organizacione i strateške korake na unapređenju svojih kapaciteta. Rezultati istraživanja javnog mnjenja govore o pozitivnom trendu rasta DPS-a, i slabom opadanju opozicije, uz značajan rast apstinencije.

Parlamentarni izbori će se moguće organizovati na jesen 2012, a njihovo ranije organizovanje ne bi bilo u korist zahtjevnog šestomjesečnog perioda monitoringa Evropske komisije u susret konačnom otpočinjanju pregovora sa EU.

Objavljeno

Analiza efekata propisa (RIA) u Crnoj Gori

Crna Gora kao zemlja kandidat za ulazak u Evropsku uniju ima obavezu usklađivanja kompletnog zakonodavstva sa „EU acquis“-em. S obzirom na to da je riječ o velikom broju postojećih zakona koje treba izmijeniti i onih čije usvajanje tek predstoji, državna administracija pred sobom ima zadatak koji podrazumijeva sveobuhvatne reforme. Jedan od mehanizama koji će imati veliki značaj za proces smanjenja administrativnog tereta jeste i uvođenje Analize efekata propisa (RIA).

RIA je metod koji u predzakonodavnoj fazi pomaže usaglašavanju zakona i akata, i to na osnovu jasnog prikaza kakve će finansijske i materijalne posljedice proizvesti novi propisi. Koncept RIA predstavljen je u SAD-u, dok na evropskom kontinentu ima širu primjenu od 2003. godine, kada se implementira na nivou EU. Za razliku od zemalja u okruženju (Srbija i Makedonija), gdje se RIA primjenjuje isključivo na nacrte zakona, u Crnoj Gori će se ovaj mehanizam koristiti i na podzakonske akte.

Cilj ovog Policy Brief-a jeste da objasni sam pojam RIA, njegov značaj, praksu zemalja u okruženju u njenoj primjeni, ali i izazove sa kojima će se susresti naša Vlada prilikom primjene ovog koncepta u praksi. Imajući u vidu da je ovaj proces na samom početku u Crnoj Gori, neophodno je pokrenuti dijalog o dometima i efektima uvođenja i primjene ovog mehanizma, što je i posebna namjena ovog Brief-a.

Objavljeno

Usvojiti plan parlamentarnog nadzora

Institut alternativa poziva članove skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu da usvoje godišnji plan parlamentarnog nadzora, na što ih obavezuje Zakon o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane.

Prema Zakonu, parlamentarni nadzor se vrši “redovno prema godišnjem planu koji donosi Odbor i vanredno po potrebi”, Odbor do kraja kalendarske godine donosi godišnji plan parlamentarnog nadzora za narednu godinu. Kako je Zakon o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane usvojen krajem decembra 2010, a stupio na snagu početkom januara 2011, nije bilo realno očekivati da se u isto vrijeme pripremi i godišnji plan aktivnosti za 2011. Ipak, ne smije se dopustiti da da Odbor u ovoj godini funkcioniše bez usvojenog plana.

Program rada Vlade u prvih 100 dana i prioritetne aktivnosti u 2011. godini može pružiti polaznu osnovu za planiranje aktivnosti Odbora. Brojne planirane aktivnosti i prioriteti ministarstava, najavljeni prijedlozi zakona, propisa i akata kao i aktivnosti u bezbjednosnom i odbrambenom sektoru zahtijevaju da Odbor pristupi planiranju svojih obaveza u okviru sopstvenog godišnjeg plana. Takođe, kako je obim nadležnosti ovog Odbora proširen i zakonski utvrđen, neophodno je pristupiti pažljivom planiranju radi ispunjavanja zadataka koji su pred članovima Odbora, koji uključuju razmatranje godišnjih i posebnih izvještaja subjekata nadzora, praćenje rada i izvršenje budžeta ovih subjekata, monitoring učešća Vojske Crne Gore u mirovnim misijama i brojne druge nadležnosti.

Svrha ovakvog plana nije u tome da se detaljno navedu sve moguće aktivnosti Odbora i navedu precizni rokovi njihovog ostavrenja. Plan parlamentarnog nadzora je potreban kako bi se napravio okvir aktivnosti Odbora, predvidjele aktivnosti van redovnog zasijedanja Skupštine, zacrtali ciljevi rada za ovu godinu, ali i stvorili indikatori na osnovu kojih bi se rad Odbora mogao procjenivati na kraju godine.

Zato očekujemo odgovoran odnos prema konsenzusom usvojenom Zakonu i obavezama utvrđenim od strane samih poslanika. Razlog više je i obaveza pripreme kalendara i rasporeda rada skupštinskih odbora pomenuta u Akcionom planu Skupštine za jačanje zakonodavne i kontrolne uloge, kao jedan od zadataka za prvi kvartal 2011.

Planiranje rada Odbora u ostvarivanju zakonodavne i kontrolne uloge pružiće priliku poslanicima da se bolje pripreme za nadležnosti koje su pred njima i, u saradnji sa Skupštinskom službom, svojim poslaničkim klubovima i partijskim organima, daju veći doprinos sprovođenju demokratske kontrole sektora odbrane i bezbjednosti.

Usvajanjem plana stvoriće se i neophodni preduslovi za angažovanje civilnog društva u praćenju rada Odbora i druge oblike saradnje Odbora i civilnog društva.

Marko Sošić
Saradnik na projektima Instituta alternativa