Odgovorne javne finansije • 29. 05. 2024.

Lokalni javni emiteri u Crnoj Gori – javna preduzeća koja treba pratiti

U Crnoj Gori postoji 16 lokalnih javnih emitera – u južnoj regiji šest (Ulcinj, Tivat, Kotor, Herceg Novi, Budva i Bar), centralnoj četiri (Podgorica, Nikšić, Danilovgrad i Cetinje) i u sjevernoj regiji šest (Rožaje, Pljevlja, Kolašin, Bijelo Polje, Berane i Andrijevica). Lokalne javne emitere imaju Glavni grad i Prijestonica, kao i opštine od hiljadu (Andrijevica) do tri hiljade (Kolašin) stanovnika.

Kako su emiteri završili prethodnu godinu?

Prethodnu godinu 44% lokalnih javnih emitera je završilo sa negativnim neto rezultatom, dok 19% lokalnih javnih emitera nije predalo finansijski izvještaj za 2023. godinu, i to su RTV Herceg Novi, Radio Andrijevica i RTV Kolašin.

Prethodnu godinu sa najvećim minusom su završili Radio Berane (-105,100.00 eura), RTV Rožaje (-90,923.00 eura), RTV Budva (-68,923.00) i RTV Podgorica (-42,117.00). Najuspješniji u 2023. godini su bili RTV Nikšić (92,534.00), RTV Pljevlja (73,392.00) i RTV Ulcinj (44,916.00).

U 2023. godini najviše prihoda su ostvarili su RTV Podgorica (1,780,683.00 eura), RTV Nikšić (1,219,598.00 eura) i RTV Budva (1,034,784.00 eura). Oni su takođe najveći potrošači među lokalnim javnim emiterima. Rashodi RTV Podgorica u 2023. godini su bili 1,821,523.00 eura, RTV Nikšić – 1,114,321.00 i rashodi RTV Budva su bili 1,103,863.00 eura.

RTV Berane je u 2023. godini imao 182,577.00 eura prihoda, a 286,794.00 eura rashoda. Broj zaposlenih je isti kao i u 2022. godini (22), dok su se izdaci za zarade povećali za 75,064 eura. RTV Ulcinj je imao gotovo isto prihoda kao i RTV Berane, i to 185,273.00 eura, a rashoda 140,357.00 eura. Broj zaposlenih u 2023. godini je isti kao i tokom 2022. (9), a izdaci za zaposlene su smanjeni za hiljadu eura u odnosu na 2022. godinu. RTV Ulcinj je 2023. godinu završilo u plusu od 44,9 hiljada eura, a RTV Berane sa minusom od 105 hiljada eura.

Više zaposlenih bez obzira na uspjeh poslovanja

U 2023. godini broj zaposlenih je porastao u 46% preduzeća. Najviše zaposlenih u 2023. godini su imali RTV Budva, RTV Nikšić i RTV Podgorica. RTV Budva iako je jedan od najvećih gubitaša među lokalnim javnim emiterima ima 58 zaposlenih, tri više nego 2022. godine. RTV Nikšić ima 64 zaposlena, kao i na kraju 2022. godine. Broj zaposlenih u RTV Podgorica je za godinu dana je porastao za 26, iako su prethodnu godinu završili sa minusom od gotovo 50 hiljada eura. Na kraju 2022, lokalni javni emiter Glavnog grada je imao 53 zaposlena, a u 2023. godini 79 zaposlena. Najmanji broj zaposlenih ima RT Ulcinj i Radio Danilovgrad sa 9 zaposlenih tokom 2022. i 2023. godine. Oba javna emitera su prethodnu godinu završila sa pozitivnim neto rezultatom – Radio-televizija Ulcinj sa gotovo 45 hiljada i Radio Danilovgrad sa 69 eura.

Broj zaposlenih u lokalnim javnim emiterima u 2022. i 2023. godini

Otvoreni za građane, ili ipak ne?

Institut alternativa je izradio indeks transparentnosti privrednih društava u vlasništvu države i jedinica lokalnih samouprava, indeks transparentnosti obuhvata i lokalne javne emitere. Analizirali smo koliko su preduzeća otvorena prema javnosti kroz odgovore na deset pitanja indeksa transparentnosti od toga da li imaju sajt do obima dokumentacije koju objavljuju. Transparentnost se mjeri na skali od 0-10, prema kojoj najmanja ocjena predstavlja potpuno netransparentno preduzeće, dok najveća ocjena predstavlja u potpunosti otvoreno preduzeće. Gotovo svaki emiter ima sajt (13 od 16 emitera, 81%), međutim rijetki su lokalni javni emiteri koji objavljuju podatke o svom radu. Na primjer,

  • pet emitera objavljuje informacije o sponzorstvima i donacijama koje su dodijelili;
  • tri emitera objavljuju spisak javnih funkcionera sa zaradama;
  • tri emitera objavljuju odluke organa upravljanja i rukovođenja;
  • šest emitera objavljuje izvještaje o radu;
  • osam emitera odgovara na zahtjeve za slobodan pristup informacijama;
  • devet emitera objavljuje plan rada;
  • deset emitera objavljuje pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji;
  • nijedan emiter ne objavljuje spisak menadžera i rukovodilaca i liste obračuna njihovih zarada i drugih primanja i naknada u vezi sa vršenjem javne službe.

Iako su RTV Nikšić i RTV Ulcinj najuspješniji lokalni javni emiteri, oni su i najnetransperentniji. RTV Nikšić jedino ima sajt, dok RTV Ulcinj nema ni sajt. U odnosu na prošlogodišnja mjerenja transparentnosti lokalnih emitera najveći napredak ostvarili su Radio i televizija Cetinje i Radio i televizija Rožaje, koji su napravili skok od 5.5 poena. Najtransparentnije preduzeće na lokalnom nivou je Radio i televizija Cetinje sa ukupnim rezultatom od 9 poena.

Ocjene otvorenosti lokalnih javnih emitera prema javnosti (0-10) prema mjerenjima u 2024. godini

Kako bi bili transparentniji u radu, potrebno je da lokalni javni emiteri proaktivno učine svoj rad dostupan građanima i to kroz: objavljivanje godišnjeg plana rada, izvještaja o radu, objavljivanje spiska javnih funkcionera sa zaradama, kao i spiska menadžera sa obračunima nihovih zarada, objavljivanje pravilnika o unutrašnoj organizaciji i sistematizaciji, objavljivanje odluka o dodijeljenim sponzorstvima i donacijama, kao i da odgovaraju na zahtjeve za slobodan pristup informacijama.

Više podataka o radu lokalnih javnih emitera (prihodi, rashodi, neto rezultat, broj zaposlenih, izdaci za zarade u 2022. i 2023. godini) je dostupno – ovdje.

 

Tekst je nastao u okviru projekta “Civilno društvo za zdrava, djelotvorna, održiva i transparentna javna preduzeća (BEST SOEs)”, koji je finansijski podržan od strane Evropske unije, uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Instituta alternativa, i nužno ne odražava stavove Evropske unije i/ili Ministarstva javne uprave.

29. 12. 2024.

Početni prijedlozi IA za Zakon o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu države

U cilju efikasnijeg upravljanja privrednim društvima u vlasništvu države uputili smo prijedloge za unapređenje Zakona o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu države. U analizi Čija su naša javna preduzeća? iz 2021. godine smo takođe zagovarali sistemske promjene koje su imale cilj poboljšanje efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti u radu državnih preduzeća. Prva preporuka se odnosi na…

Pročitajte više

29. 12. 2024.

Do posla bez sprovođenja procedure javnog oglašavanja

Česta je pojava da javna preduzeća prilikom zapošljavanja zaobilaze proceduru javnog oglašavanja slobodnih mjesta. Jedna od tih situacija je preuzimanje zaposlenog na osnovu sporazuma poslodavaca, a uz njegovu saglasnost, koja je vrlo aktuelna u posljednje vrijeme, pa je npr. čak i izvršni direktor EPCG, najznačajnije kompanije u Crnoj Gori, bio preuzet iz pljevaljskog Vodovoda. Iako…

Pročitajte više

29. 11. 2024.

Nedostaci u nadzoru nad javnim preduzećima

Piše: Nikola Martinović Nadzor nad javnim preduzećima vrše razni subjekti, pa se, osim organa centralne vlasti, pojavljuju regulatorni organi, agencije, sui generis organi, kao i eksterni subjekti. U zavisnosti od toga koji je oblik organizovanja javnih preduzeća, u kojem sektoru su osnovani i da li spadaju u mala, srednja ili velika preduzeća, određeno je i…

Pročitajte više

29. 10. 2024.

Koliko je država efikasna kao vlasnik i čiji interesi prevladavaju u javnim preduzećima

Piše: Nikola Martinović Racionalno upravljanje javnim preduzećima je postao neophodan uslov nametnut usvajanjem striktne regulative o kontroli državne pomoći, kojom se Crna Gora obavezala usklađivanjem nacionalnog zakonodavstva sa pravom Evropske unije u procesu pristupanja EU. S obzirom na to da su državi svezane ruke za pomoć i ulaganja u gubitaše putem budžeta, dugogodišnje pogrešno upravljanje…

Pročitajte više