Odgovorne javne finansije • 29. 12. 2024.

Do posla bez sprovođenja procedure javnog oglašavanja

Česta je pojava da javna preduzeća prilikom zapošljavanja zaobilaze proceduru javnog oglašavanja slobodnih mjesta. Jedna od tih situacija je preuzimanje zaposlenog na osnovu sporazuma poslodavaca, a uz njegovu saglasnost, koja je vrlo aktuelna u posljednje vrijeme, pa je npr. čak i izvršni direktor EPCG, najznačajnije kompanije u Crnoj Gori, bio preuzet iz pljevaljskog Vodovoda. Iako je Zakon o radu propisano da se slobodno radno mjesto oglašava, zakon dozvoljava preuzimanje zaposlenih, ali samo onda kad su već bili zaposleni u javnom sektoru, po tumačenju Inspekcije rada.

S obzirom na to da je oblast zapošljavanja prepuštena opštem Zakonu o radu, javna preduzeća se spotaknu u pravilnom tumačenju normi i mnogo je slučajeva kršenja zakona. Tako je npr. Pošta Crne Gore preuzimala zaposlene iz privatnog sektora i postavljala ih na rukovodeće i menadžerske pozicije, što je konstatovala Inspekcija rada sprovođenjem nadzora nad ovom kompanijom. Inspekcija rada je u okviru nadzora nad Poštom pronašla čak 33 slučaja zapošljavanja, što je znak za uzbunu, jer se ovi slučajevi vezuju za nepotizam i ograničavanje pristupu tržišta rada zainteresovanim licima.

Druga situacija zaobilaženja javnog oglašavanja slobodnih radnih mjesta je prilikom korišćenja usluga agencija za privremeno ustupanje zaposlenih. Da bismo dobili konkretne podatke i koji je opseg ovakvog zapošljavanja, istražili smo 16 podgoričkih javnih preduzeća putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama. Od 16 preduzeća, deset ih je koristilo usluge agencija za privremeno ustupanje zaposlenih na osnovu dobijenih odgovora. Preduzeće koje najviše koristi ove usluge je Čistoća , kojoj je ustupljeno čak 80 zaposlenih na osnovu potpisanog sporazuma sa Dekrom. Jedan od problema je taj da su te pozicije predviđene aktom o unutrašnjoj organizaciji i sisitematizaciji Čistoće, pa je stoga bilo potrebno sprovesti proceduru javnog oglašavanja kako to i zakon nalaže.

Takođe, pregledom ugovora o radu potpisanim između agencije i zaposlenog koji se ustupa smo naišli na još jedan od problema. Naime, Dekra je u ugovoru o radu kojeg je ustupila Zelenilu uključila klauzulu da, nakon što zaposlenom istekne ugovor sa Dekrom, njega automatski preuzima Zelenilo koji postaje njegov poslodavac. Ova klauzula je nezakonita, jer je Dekra dala više prava zaposlenom nego što mu to pripada na osnovu zakona. U ovom slučaju, moguća je i transformacija ugovora o radu kod Zelenila, što ukazuje na nezakonit radni odnos jer ga zaposleni nije zasnovao putem procedure koju propisuje Zakon o radu. Dodatno, ovakve situacije mogu stvoriti pometnju i rezultovati sporovima pred sudskim organima.

Javno preduzeće iz Podgorice Potpisan sporazum sa agencijom Broj ustupljenih zaposlenih Da li su ustupljene pozicije predviđene aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji
DOO Agencija za stanovanje Da 2 Da
DOO Čistoća Da 80 Da
DOO Deponija Da N/A N/A
DOO Radio televizija Podgorica Da 6 Da
DOO Parking servis Da 11 Da
DOO Pogrebne usluge Da 26 Da
DOO Sportski objekti Da 1 Da
DOO Tržnice i pijace Da 23 Da
DOO Vodovod i kanalizacija Da N/A N/A
DOO Zelenilo Da N/A N/A
DOO Agencija za izgradnju i razvoj Ne / /
DOO Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Ne / /
AD FK Budućnost Ne / /
DOO Komunalne usluge Ne / /
DOO Plodovi Crne Gore Ne / /
DOO Putevi Ne / /

 

 

 

Tekst je nastao u okviru projekta “Civilno društvo za zdrava, djelotvorna, održiva i transparentna javna preduzeća (BEST SOEs)”, koji je finansijski podržan od strane Evropske unije, uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Instituta alternativa, i nužno ne odražava stavove Evropske unije i/ili Ministarstva javne uprave.

29. 12. 2024.

Početni prijedlozi IA za Zakon o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu države

U cilju efikasnijeg upravljanja privrednim društvima u vlasništvu države uputili smo prijedloge za unapređenje Zakona o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu države. U analizi Čija su naša javna preduzeća? iz 2021. godine smo takođe zagovarali sistemske promjene koje su imale cilj poboljšanje efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti u radu državnih preduzeća. Prva preporuka se odnosi na…

Pročitajte više

29. 11. 2024.

Nedostaci u nadzoru nad javnim preduzećima

Piše: Nikola Martinović Nadzor nad javnim preduzećima vrše razni subjekti, pa se, osim organa centralne vlasti, pojavljuju regulatorni organi, agencije, sui generis organi, kao i eksterni subjekti. U zavisnosti od toga koji je oblik organizovanja javnih preduzeća, u kojem sektoru su osnovani i da li spadaju u mala, srednja ili velika preduzeća, određeno je i…

Pročitajte više

29. 10. 2024.

Koliko je država efikasna kao vlasnik i čiji interesi prevladavaju u javnim preduzećima

Piše: Nikola Martinović Racionalno upravljanje javnim preduzećima je postao neophodan uslov nametnut usvajanjem striktne regulative o kontroli državne pomoći, kojom se Crna Gora obavezala usklađivanjem nacionalnog zakonodavstva sa pravom Evropske unije u procesu pristupanja EU. S obzirom na to da su državi svezane ruke za pomoć i ulaganja u gubitaše putem budžeta, dugogodišnje pogrešno upravljanje…

Pročitajte više

29. 10. 2024.

Sponzorstva, donacije i pomoći koje daju javna preduzeća – šta možemo saznati?

Zahtjevom za slobodan pristup informacijama, koji smo poslali na adrese 53 privredna društva u državnom vlasništvu, između ostalog smo tražili dostavu odluka o dodjeli sponzorstava, donacija i pomoći. Od ukupnog broja društava, 25 ih je dostavilo tražene podatke o dodjeli sponzorstava, donacija i pomoći. Na osnovu dostavljene dokumentacije, 25 državnih preduzeća je u 2023. godini…

Pročitajte više