Objavljeno

Konkurs za OCD “Javna preduzeća pod nadzorom civilnog društva”

Institut alternativa raspisuje poziv za podršku projektima organizacija civilnog društva (OCD):

“Javna preduzeća pod nadzorom civilnog društva”

 

Pozivamo organizacije civilnog društva da podnesu prijedloge projekata koji će unaprijediti nivo nadzora nad radom javnih preduzeća na državnom i lokalnom nivou i smanjiti prostor za zloupotrebe i korupciju u radu javnih preduzeća kroz pojačano interesovanje građana za njihov rad.

Zahvaljujući podršci Delegacije EU u Crnoj Gori, obezbijedili smo sredstva za podršku projektima u ukupnom iznosu od 25 000 EUR, pri čemu će projekti biti podržani u iznosu od najviše 5 000 EUR, sa trajanjem od najviše 6 mjeseci. Prijedlozi projekata se dostavljaju najkasnije do 3. novembra 2023. godine do 17h.

Za prijavu na Konkurs neophodno je popuniti prijavni paket: Prijavni formular i Prijedlog budžeta. Prije popunjavanja ovih formulara pažljivo pročitajte Vodič za podnosioce prijedloga projekata.

Prijavni paket  i ostale konkursom zahtijevane dokumente u elektronskoj verziji slati isključivo na e-mail: info@institut-alternativa.org sa naznakom – Za konkurs „Javna preduzeća pod nadzorom civilnog društva“.

U slučaju nedoumica u vezi sa konkursom, dodatne informacije možete dobiti slanjem pitanja na info@institut-alternativa.org, najkasnije do 20. oktobra 2023. godine.

Napomena: Organizacije koje su koordinatori/nosioci projekata i partneri na projektima koji se finansiranju u okviru IPA 2021 Podrške organizacijama civilnog društva: Programa podrške civilnom društvu (CSF) i Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR) EuropeAid/173687/DD/ACT/ME nemaju pravo učešća na ovom konkursu.

Podrška projektima organizacija civilnog društva (OCD) u Crnoj Gori  realizuje se u okviru projekta “Civilno društvo za zdrava, djelotvorna, održiva i transparentna javna preduzeća (BEST SOEs)”, koji je finansijski podržan od strane Evropske unije, uz kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Objavljeno

Prijedlozi IA za Godišnji plan revizija DRI za 2024. godinu

Prvi put, Državna revizorska institucija (DRI) je otvorila svoj plan revizija za prijedloge civilnog društva, akademske zajednice i strukovnih udruženja.

Napominjemo da je Institut alternativa, zajedno sa partnerskim organizacijama, godinama upućivao svoje i prijedloge partnerskih organizacija u cilju pružanja doprinosa planu revizija DRI. IA je 2020. godine inicirao konsultacije između Senata DRI i civilnog društva koje su za cilj imale upravo da DRI dobije naše prijedloge i da podstaknemo bolju saradnju sa civilnim društvom. Nakon sprovedenih konsultacija, upućene prijedloge, primjedbe i preporuke sumirali smo u publikaciji „Na čija vrata da zakucaju državni revizori?“.

Ove godine, u skladu sa novom pozitivnom praksom DRI, podnijeli smo tri prijedloga tema za reviziju za Godišnji plan revizija za 2024. godinu:

1. Jednostavne nabavke putem direktne pogodbe

Analiza Instituta alternativa „Direktne nabavke pod lupom“ je pokazala da dolazi do zloupotreba javnih nabavki kroz direktne pogodbe, odnosno sprovođenjem jednostavnih nabavki do 5.000 eura direktnim izborom određenog ponuđača.

Analiziranjem faktura i ugovora iz 2021. godine za tri ministarstva i tri opštine, pokazalo se da postoje odstupanja od pravila da ukupna vrijednost za isti predmet ne prelazi 5.000 eura. Analiza je pokazala i da su se na ovaj način nabavljali domaća rakija, odijela, broševi, porcelanski setovi za kafu i drugo. U odnosu na ove fakture, Inspekcija za javne nabavke je utvrdila 7 nepravilnosti u postupcima javnih nabavki kroz neposredni sporazum, ali nije pokrenula prekršajne postupke iz razloga zastarjelosti, odnosno jer je nadzor nastupio godinu dana nakon što je prekršaj izvršen.
Imajući u vidu da su pojedina ministarstva tokom 2021. godine trošila skoro 25% ukupne svoje potrošnje kroz ovaj mehanizam, i da je to išlo i do preko 95% za pojedinačne slučajeve, kao i da je novim zakonskim izmjenama podignut prag za sprovođenje nabavki na ovaj netransparentan način (do 8.000 eura), jako je važno uraditi reviziju sprovođenja jednostavnih nabavki putem direktne nagodbe.

2. Revizija presjeka kojim bi jedno pitanje bilo obuhvaćeno u što većem broju privrednih društava u vlasništvu države: Otpremnine za upravljački i rukovodeći kadar u državnim preduzećima

Otpremnine za upravljački i rukovodeći kadar u državnim preduzećima (odbor direktora, izvršni direktor i rukovodioci, odnosno direktori sektora) nisu sistemski uređene i njihov iznos nije definisan na uniforman način za čelnike svih državnih preduzeća. Naprotiv, postoji deset različitih modela na koji su ugovorene otpremnine izvršnih direktora javnih preduzeća u CG, mjeri se u neto, bruto i prosječnim zaradama, od 3 do 24, uz razne druge detalje koji značajno utiču na konačni iznos. Dodatno, Vlada i resorna ministarstva nemaju podatke o isplaćenim otpremninama, niti, kako su naveli, imaju zakonskog osnova da vode evidenciju o tome. Zakon o radu propisuje da su preduzeća obavezna da Zavodu za zapošljavanje i organu uprave nadležnom za upravljanje kadrovima dostave podatke o zaposlenima kojima je isplaćena otpremnina, ali se to ne poštuje, pa ni Zavod i Uprava nemaju kompletne podatke o isplaćenim otpremninama u državnim preduzećima. Cilj ove revizije jeste da omogući objektivni uvid u stanje i sistemske preporuke donosiocima odluka za uređenje pitanja „otpremnina“.

3. Primjena načela razmjene podataka po službenoj dužnosti (Zakon o upravnom postupku)

Zakon o upravnom postupku propisuje da podatke o činjenicama o kojima se vode službene evidencije, bez obzira u kojoj se formi vode (pisanoj, elektronskoj i dr.) ovlašćeno službeno lice pribavlja po službenoj dužnosti, što za cilj ima manje administrativno opterećenje za stranke. Od početka primjene ovog načela, Institut alternativa je upozorio da njegova efikasna primjena zavisi od niza preduslova – da se razmjena vrši kroz jedinstveni sistem ili na drugi način koji garantuje efikasnost. Ovi tehnički preduslovi nisu ostvareni, kao i činjenica da organi nisu ažururali informacije na način da teret o pribavljanju podataka, sa građana i građanki prebace na organe koji su u njihovom posjedu. Samim tim, postoji potreba da se izvrši revizija na uzorku prethodno odabranih upravnih postupaka koji podrazumijevaju razmjenu podataka po službenoj dužnosti koje bi pokazale odgovornost za izostanak očekivanih rezultata i u skladu sa tim, dati određene preporuke za unapređenje.

Tim Instituta alternativa

Objavljeno

Poziv za podnošenje prijedloga projekata za učešće građana u reformi javne uprave na lokalnom nivou

Pokretači civilnog društva na Zapadnom Balkanu za reformisanu javnu upravu – WeBER 3.0 je regionalni projekat koji traje tri i po godine, vrijedan 1.444.451 eura, finansiran od strane Evropske unije, koju predstavlja Evropska komisija, a sufinansiran od strane Austrijske razvojne agencije. Period implementacije projekta je februar 2023 – jul 2026.

Za Program malih grantova je izdvojeno ukupno 280.000 eura za podršku do 20 grantova, svaki u vrijednosti do 14.000 eura, od čega 4 u BiH, 4 u Srbiji, 3 u Albaniji, 3 u Sjevernoj Makedoniji, 3 na Kosovu, i 3 u Crnoj Gori. Trajanje dodijeljenih grantova biće do 15 mjeseci. Opšti cilj Programa malih grantova odgovara specifičnom cilju 3 projekta: Osnažiti učešće lokalnih inicijativa i OCD i povećati učešće građana u RJU na lokalnom nivou.

Podnosioci treba da dostave svoj prijedlog projekta i traženu dokumentaciju putem e-mail-a na weber.grants@thinkforeurope.org i Cc: stefan.radojcic@cep.org.rs. E-mail podnosilaca iz Crne Gore mora da sadrži oznaku “CfP #WeBER-G-03: Crna Gora_Aplikacija” u naslovu mejla.

Rok za podnošenje projektnih prijava je 28. decembar 2023.

Pitanja za pojašnjenje mogu se poslati e-poštom najkasnije do 30. oktobra 2023. godine na e-mail adrese: weber.grants@thinkforeurope.org i Cc: stefan.radojcic@cep.org.rs. Naslov e-pošte mora sadržati: „CfP #WeBER-G-03: (zemlja)_Pitanja za pojašnjenje“. Pojašnjenja za pitanja primljena nakon ovog datuma neće biti pružena. Na primljena pitanja neće se davati pojedinačni odgovori. Pojašnjenja za sva pristigla pitanja biće objavljena u okviru jednog dokumenta na www.par-monitor.org do 17. novembra 2023. godine.

Informativni sastanci za zainteresovane kandidate će biti organizovani putem Zoom-a, u sedmici između 16-20. oktobra 2023.

Konkursna dokumentacija (preuzimanje)

Objavljeno

Crna Gora u Indeksu otvorenosti budžeta

Istraživanje otvorenosti budžeta (Open Budget Survey), koje se sprovodi još od 2006. godine, po prvi put će uključiti Crnu Goru i rangirati je među 125 država po stepenu otvorenosti budžeta.

U saradnji sa Međunarodnim budžetskim partnerstvom sa sjedištem u Vašingtonu, Institut alternativa sprovodi istraživanje otvorenosti budžeta za Crnu Goru.

Kao jedino uporedno, nezavisno i redovno istraživanje otvorenosti budžeta, Indeks otvorenosti budžeta rangira države prema njihovom nivou transparentnosti, odgovornosti i participativnosti u nacionalnim budžetskim procesima. Indeks budžetske transparentnosti zemlje ocjenjuje pristup javnosti pravovremenim i sveobuhvatnim informacijama o budžetu, stepen do kojeg vlade uključuju javnost u donošenje i praćenje budžetskih odluka, kao i ulogu i djelotvornost parlamenta i vrhovne revizorske institucije u budžetskom procesu.

Institut alternativa je partner iz civilnog društva za Crnu Goru i mi sprovodimo početno istraživanje u svim dimenzijama indeksa. U toku 2016. godine, nezvanično smo sproveli ovo istraživanje, uz dozvolu IBP-a, ali ne i kao dio zvaničnog projekta, što je ovog puta omogućeno uz podršku Evropske unije.

Očekuje se da rezultati budu objavljeni početkom naredne godine.

Objavljeno

Grijanje u školama – Kako su javne nabavke iznevjerile građane?

U susret početku grejne sezone u školama, donosimo priču o lošim uslovima za rad zbog hladnih učionica i nedovoljno nabavljenog ogrijeva, što je bio slučaj ranijih godina. Šta je Ministarstvo prosvjete učinilo kako se i ove godine ne bi ponovila ista situacija, pogledajte u prilogu pripremljenom u okviru serijala “Kako su javne nabavke iznevjerile građane?“:

Video je nastao u okviru projekta „Javne nabavke pod lupom – Čuvari da čuvaju!“. Projekat sprovodimo uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori, kroz MATRA program podrške.

Objavljeno

IA na regionalnom forumu ”Rodna ravnopravnost u procesu pristupanja EU”

Neophodno je dalje unapređenje kapaciteta korisnika IPA sredstava, odnosno javne administracije, za apsorpciju sredstava, integrisanje rodne perspektive u dizajn projekata i konsultovanje nevladinih organizacija u tom procesu, kazala je Nikoleta Pavićević iz Instituta alternativa

Regionalni forum ”Rodna ravnopravnost u procesu pristupanja EU” organizovan je od strane NVO Reactor – Research in Action u Skoplju, 12. septembra 2023. godine. Cilj panela na kojem je učestvovala istraživačica javnih politika u Institutu alternativa, Nikoleta Pavićević, bila je diskusija o relevantnosti rodno odgovornih nacionalnih politika za pristupanje EU, kao i razmjena dobrih praksi unapređenja rodne ravnopravnosti kroz proces pristupanja.

Tokom panela, Nikoleta je predstavila ključne nalaze i preporuke koje su proizašle iz analize IA IPA III akcionih dokumenata, kao i analize kapaciteta administracije da integriše rodnu perspektivu i iskoristi sredstva za osnaživanje žena i djevojčica u Crnoj Gori. ”Analiza je pokazala relativno spor tempo pripreme i sprovođenja projekata od strane naše administracije kada je riječ o IPA III sredstvima. Da ilustrujem, od 16 planiranih projekata za 2021. i 2022. godinu, samo pet predloga je pripremljeno i dostavljeno Evropskoj komisiji”, ukazala je Nikoleta.

Rodna analiza nije pravilno integrisana u ciljeve projekata, aktivnosti, indikatore, monitoring i evaluaciju, te da projekti neće doprinijeti osnaživanju žena i djevojčica, kako je predviđeno Akcionim planom za rodnu ravnopravnost EU (GAP III). Pavićević je dodala da nedostaju i podaci o konsultacijama sa nevladinim organizacijama i ekspertima za orodnjavanje javnih politika, kao i značajan nedostatak rodno raščlanjenih podataka. Tako na primjer, postoje IPA projekti u oblasti poljoprivrede u kojima se navodi koliko je poljoprivrednih gazdinstava, ali nema podataka o broju žena vlasnica ovih gazdinstava, niti se projektom predviđa podrška njima.

Pavićević, koja je koordinirala projektom ”Rana integracija za rodnu ravnopravnost” je kazala da je u okviru projekta IA održao obuku o integrisanju rodne perspektive u IPA programiranje, te da je to prva obuka u Crnoj Gori u toj oblasti. ”Obuka je organizovana kako bismo podigli svijest nadležnima za IPA programiranje u ministarstvima o važnosti javnih politika koje su efikasnije i bolje usmjerene ka svim kategorijama društva, ali i upozorili da će to postati uslov – s obzirom da je Akcionim planom za rodnu ravnopravnost (GAP III) predviđeno da 85% spoljne podrške EU mora imati integrisanu rodnu perspektivu.”

Na panelu je zaključeno da je neophodna dalje izgradnja kapaciteta administracije za apsorpciju sredstava, kao i za sprovođenje rodne analize, te za uključivanje rodne perspektive u ciljeve, aktivnosti, indikatore. Dodatno, potrebno je veće uključivanje nevladinih organzacija u proces pripreme akcionih dokumenata kako bi se njihov glas čuo, kao i da je neophodna stroža kontrola od strane EU da bi se obezbijedilo da ovi projekti zaista doprinose rodnoj ravnopravnosti.

Osim naše Nikolete, na panelu su govorili/le Mladenka Tešić, programska menadžerka za ljudska prava i demokratizaciju (Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori), Saša Lesković, ekspertski savjetnik (Agencija za rodnu ravnopravnost Bosne i Hercegovine), Ajša Adrović Beslagić (Delegacija EU u Bosni i Hercegovini), Gordana Stefkovska, projektna menadžerka (UN Women Sjeverna Makedonija), Ines Lejskaj, izvršna direktorica (AWEN).

Forum je organizovan od strane EQUAPRO koalicije, u okviru projekta ”Unapređenje rodne ravnopravnosti u procesu pristupanja EU” čiji je cilj unapređenje regionalne saradnje između organizacija civilnog društva koje rade na zagovaranju i monitoringu uvođenja rodne ravnopravnosti u proces pristupanja EU. Projekat sufinansiraju EU i Švedska, a sprovode ga šest partnerskih organizacija: Reactor – Research in Action – Sjeverna Makedonija, Centar za ženska prava (Crna Gora), ”Prava za sve” – BiH, AWEN – Albania, Mreža žena Kosova.