Objavljeno

Kako oživjeti tužilaštvo i zaustaviti zloupotrebe? – emisija “Načisto”

Kako oživjeti tužilaštvo i zaustaviti zloupotrebe? – bila je tema emisije “Načisto” na TV Vijesti, u kojoj je gost bio i Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora IA.

“Ja podržavam ciljeve ove reforme ako su ti ciljevi, uslovno rečeno, jedna radikalna reforma tužilaštva koja će uključiti i personalne promjene, promjene na čelu Specijalnog državnog tužilaštva, deblokadu na mjesto vrhovnog državnog tužioca, kao i dubinsku reformu onoga što je struktura i uslovi za imenovanje Tužilačkog savjeta.  Ono oko čega se ne slažem jeste postupak koji je predložen. Bilo bi prirodno da se konsultuju i domaće i strane organizacije. Ako se to i desi, suština i dalje ostaje sporna – da li možete da donesete zakon samo da biste u njemu promijenili jedan član i da biste jednu instituciju okrenuli naopako, kao i da li to nešto može da prođe kao model” – kazao je u uvodnom dijelu izlaganja Stevo Muk.

Dodao je i da “ovo tužilaštvo jedino od koga je nezavisno jeste od nove parlamentarne većine i nove Vlade, a vrlo zavisno od bivše vlasti, sadašnjeg predsjednika i svih drugih krugova koji su vezani za njih. Mislim da je tamo trenutno jedan združeni pokušaj da se opstruira bilo kakva reforma tužilaštva i da se zadrži status quo.”

Muk je kazao i da je legitimno da se bilo koji građanin Crne Gore, uključujući i Milovoja Katnića, bavi politikom, ali da se bavi  politikom sa mjesta glavnog specijalnog tužioca je nedopustivo i to već traje predugo. Sama činjenica da on sa tog mjesta pokušava da pregovara o institucionalnim, zakonskim i drugim rješenjima je dodatni razlog za njegovu smjenu.

“Vlada i parlamentarna većina trebaju vrlo aktivno i proaktivno da komuniciraju sa različitim adresama u međunarodnoj zajednici – Evropskoj uniji, Evropskoj komisiji sa njihovim odjeljenjima koja se bave pregovorima u poglavlju 23, tematskim centrom za vladavinu prava i sa svima onima koji mogu da pomognu u traženju modela koji će postići ove ciljeve, a to je da krenemo u „provjetravanje“ u tužilaštvu”, zaključio je Muk.

Snimak emisije možete pogledati ovdje:

Objavljeno

Orodnjavanje javnih politika: Primjeri iz Crne Gore

Rodno senzitivno zakonodavstvo predstavlja polaznu tačku za eliminaciju rodnog jaza u društvu. Predmet ove analize je upravo procjena integrisanja rodne perspektive tokom izrade zakona koji regulišu radne odnose, privredna društva i zdravstveno osiguranje. Iako je sagledavanje uticaja koji politike mogu imati na položaj žena i muškaraca obavezno prilikom donošenja svih odluka, ova zakonska dužnost je zanemarena. Ilustrativan primjer je Zakon o radu, koji je pod pritiskom poslodavaca predvidio da se ženama na održavanju trudnoće, porodiljskom i roditeljskom odsustvu, a koje su zaposlene na određeno vrijeme – to vrijeme neće obračunavati u period od 36 mjeseci neophodnih za ostvarivanje “stalnog” radnog odnosa.
 
Institucionalni okvir za orodnjavanje je manjkav. Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti je uslijed nedostatka ljudskih i tehničkih kapaciteta onemogućeno da daje mišljenja na sve predloge zakona. Savjet za rodnu ravnopravnost je tokom četvorogodišnjeg mandata održao samo dvije sjednice. Odbor za rodnu ravnopravnost je tokom prethodnog saziva Skupštine dao mišljenje na četrnaest predloga zakona, među kojima nisu neki koji itekako imaju uticaja na položaj žena, poput predloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju. Iako je 2019. godine donijet Plan rodno odgovorne Skupštine, njegova primjena nije praćena i ključni ciljevi u pogledu orodnjavanja javnih politika nijesu ostvareni.
 
Izostaju ciljane javne konsultacije i rasprave sa ciljem prikupljanja podataka koji bi suštinski odgovorili na potrebe smanjenja rodnog jaza, koji je najviše izražen, između ostalog, i u domenu rada, moći i novca, i zdravlja. Ne postoji dovoljno napredna i rodno raščlanjena statistika koja bi služila kao osnov za donošenje i praćenje uticaja javnih politika. Primjera radi, ne postoji pouzdana statistika o razlikama u zaradama u odnosu na pol. Ključne faze javnih politika nijesu adekvatno normirane, naročito u pogledu daljeg rada na propisima nakon završene javne rasprave.

Objavljeno

Mapiranje aktivnosti civilnog društva u borbi protiv organizovanog kriminala na Zapadnom Balkanu

Organizovani kriminal i korupcija su prisutni u svim zemljama Zapadnog Balkana. Budući da je u Crnoj Gori jedna stranka provela na vlasti skoro 30 godina, i da je ta vlast u Izveštaju Fridom Hausa za 2020. godinu ocijenjena kao prelazni ili hibridni režim, nije ni čudo što se ubrojnim međunarodnim i domaćim izveštajima navodi da takvo političko okruženje nije doprinelo borbi protiv organizovanog kriminala. Iako mala, Crna Gora je poznata kao država u kojoj je eskalirao rat između kokainskih klanova, u kojoj su novinari-istraživači izlozeni napadima, i kao zemlja koja, kada se radi o organizovanom kriminalu, ima ozbiljan problem. Organizacije civilnog društva su u Crnoj Gori prepoznate kao veoma važan dio društva, ali su vlasti često imale običaj da one koje su se kritički odnosile prema postojećim problemima nazivaju „neprijateljima države“.

Ova analiza je rezultat kvalitativnog istraživanja čiji je cilj da se prikaže djelovanje organizacija civilnog društva u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Kako Crna Gora nije velika zemlja, ni broj organizacija koje se bave ovim temama nije veliki. Zbog toga su u istraživanje uključene i organizacije čiji je spektar rada na polju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala mnogo širi, ali čije su aktivnosti direktno ili indirektno usmerene na suzbijanje ovih pojava. Broj organizacija koje se bave striktno organizovanim kriminalom veoma je mali, što je tako - između ostalog - i zbog složenosti i osetljivosti same teme. Profili organizacija obuhvaćenih istraživanjem uključuju one koje se protiv organizovanog kriminalna i korupcije bore sprovođenjem nadzora (watchdog), koje se bave istraživačkim novinarstvom i prevencijom kriminala, kao i one koje pružaju podršku žrtvama i angažuju se u oblasti obrazovanja. Istraživački tim Instituta Alternativa obavio je opširne razgovore sa predstavnicima sedam takvih organizacija i utvrdio da je rad većine njih povezan sa pružanjem podrške žrtvama.

Objavljeno

Nabavke u oblasti bezbjednosti i odbrane: Nova “pravila igre”, stari problemi

U crnogorskom sistemu javnih nabavki teško je unapređivati praksu, kad se „pravila igre“ stalno mijenjanju. Pretposlednji dan 2019. godine donio je novi Zakon o javnim nabavkama s puno novih pravila i svega šest mjeseci da ih „igrači“ nauče.

Nova pravila nisu zaobišla ni sektor bezbjednosti, ali je Vladina Uredba o listi vojne opreme i proizvoda, postupku i načinu sprovođenja javnih nabavki u oblasti odbrane i bezbjednosti samo u manjem dijelu ograničila dosadašnju samovolju naručilaca. Sistem planiranja i izvještavanja o ovim nabavkama nije značajno unaprijeđen. Planiranje nije uslovljeno strateškim ciljevima u sektoru bezbjednosti i odbrane, dok je predviđeno izvještavanje o bezbjednosnim nabavkama samo prema Ministarstvu finansija. Druge kontrolne instance, poput Vijeća za nacionalnu bezbjednost i, naročito, skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu nisu integrisane u sistem nadzora.

Prema javno dostupnim godišnjim izvještajima o javnim nabavkama, četiri institucije – Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), Uprava policije (UP), Ministarstvo odbrane (MO) i Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB), potrošile su za javne nabavke tokom 2018. ukupno skoro 30 miliona eura, dok je 2019. godine samo MUP potrošio toliko. Ukupna potrošnja za javne nabavke ove četiri institucije u 2019. godini iznosi skoro 42,5 miliona. Međutim, koliki je u ovome udio potrošnje bezbjednosnih nabavki ili koliko je za njih dodatno potrošeno, najčešće je nepoznanica.

Tokom trogodišnjeg pravnog vakuuma nastalog usljed izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama 2017. godine, te nedovršenosti i nedorečenosti regulatornog okvira, naručioci su bezbjednosne nabavke sprovodili hibridno. Služili su se otvorenim postupkom javne nabavke, uz zaštitu pojedinih podataka, poput tehničke specifikacije nabavke, ugovora i slično. Naručioci su ovakve postupke nastavili da sprovode i nakon usvajanja novog Zakona i Uredbe, što se negativno odrazilo na sistem zaštite prava u postupcima javnih nabavki.

ANB nastavlja da bude najtajanstvenija institucija u sistemu bezbjednosti i odbrane – ne samo da je njena potrošnja za bezbjednosne nabavke tajna, već i akt na osnovu kog ih sprovodi. Jedini svjedok nepravilnosti prilikom potrošnje za bezbjednosne nabavke ostaje Državna revizorska institucija, čije revizije u sektoru bezbjednosti nisu dovoljno učestale.

Objavljeno

MladiRini – nova regionalna platfroma za mlade

U petak, 5. februara 2021.godine pokrenuta je nova regionalna platforma za mlade iz zemalja Zapadnog Balkana – MladiRini.

www.mladirini.org

Platforma je zamišljena tako da mladi mogu surfovati kroz obilje sadržaja o raznim temama, pronaći informacije koje su provjerene, zanimljive činjenice i infografike, slušati podkast epizode ili se registrovati za naše događaje, kao i sami oblikovati platformu – pisanjem blogova i izražavanjem svog mišljenja o različitim temama.

A šta znači MladiRini?

Ove dve riječi bi se mogle jednostavno prevesti u „mladi“ na jezicima zemalja na Zapadnom Balkanu („rini“ (albanski) – mladi).

Platformu je kreirao tim organizacija iz svih zemalja Zapadnog Balkana, koje su i članice Think for Europe (TEN) mreže.

Platforma je nastala u okviru projekta “Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih”, koji sprovodimo sa ostalim partnerima iz TEN mreže, i zajedno sa Institutom za međunarodne odnose iz Rima, Bronsilav Geremek fondacijom iz Varšave i Centrom za evropske politike (EPC) iz Brisela. Projekat finansira Evropska unija kroz program Evropa za građane i građanke.

Objavljeno

Javne politike često ignorišu potrebe žena i rodni jaz

Rodno neutralni zakoni su jedan od glavnih faktora istrajavanja rodne neravnopravnosti u Crnoj Gori. Zakoni koji su navodno “jednaki za sve” ignorišu nejednakost žena u mnogim oblastima, poručeno je na današnjoj konferenciji koju je organizovao Institut alternativa (IA).

Na konferenciji “Rodna ravnopravnost i javne politike u Crnoj Gori: Više od matematike” predstavljeni su ključni nalazi o orodnjavanju javnih politika, sa posebnim naglaskom na izradu zakona u oblasti rada, zdravlja i privrednih društava, koji su finalizovani tokom 2019. godine.

Nikoleta Pavićević (IA), autorka analize, ocijenila je da, iako je sagledavanje uticaja koji politike mogu imati na položaj žena i muškaraca obavezno prilikom donošenja svih odluka, ova zakonska dužnost je zanemarena od strane donosilaca odluka. Ona je dodala da je ilustrativan primjer Zakon o radu, koji je pod pritiskom poslodavaca predvidio da se ženama na održavanju trudnoće, porodiljskom ili roditeljskom odsustvu, koje su zaposlene na određeno vrijeme – to vrijeme neće obračunavati u period od 36 mjeseci neophodnih za ostvarivanje “stalnog” radnog odnosa.

Naglasila je i da je unapređenje ženskih prava u zakonima često više posljedica ’’automatizovanog’’ transponovanja EU direktiva, nego temeljne analize i konsultacija sa korisnicama i korisnicima zakona. Ovakvo usklađivanje zakonskih rješenja sa tekovinama EU, iako doprinosi boljoj zaštiti prava, ne počiva na detaljnoj analizi trenutnog stanja i različitih praktičnih i strateških potreba žena i muškaraca u sektorima kako bi se rješavali konkretni i specifični problemi na koje žene u Crnoj Gori nailaze.

Biljana Pejović, načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava kazala je da Zakon o rodnoj ravnopravnosti obavezuje kreatore politika da integrišu rodnu ravnopravnost u sve javne politike.

“Međutim, mnoge od javnih politika nisu ispunile ovaj kriterijum”, naglasila je ona, dodajući da to i potkrepljuje evaluacija primjene ključnog strateškog dokumenta u oblasti rodne ravnopravnosti. Dodaje da većina sektorskih politika nije rodno senzitivna i ne sadrži ciljeve, aktivnosti, indikatore i budžet koji je orjentisan na osnaživanje žena, osoba različitih polnih i rodnih identiteta, niti posebno osjetljivih grupa.

Božena Jelušić, predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore je naglasila važnost rodno odgovornog parlamenta, ali i planiranja budžeta. U tom smislu, ona je istakla da će pokrenuti inicijativu dodatnog osnaživanja žena kroz agrobudžet, odnosno predlaganje posebnog fonda za žene u poljoprivredi.

Ona je naročito istakla problem nedovoljne zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama u obrazovanju. “Iako je prosvjeta feminizirana, žena nema na mjestima odlučivanja”,istakla je ona i najavila da će inicirati da se pri izboru direktora i direktorica škola, u slučaju jednakih kvalifikacija, da prednost ženama.

Ivana Zečević, načelnica Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća u Ministarstvu ekonomskog razvoja kazala je da postoji značajan pomak u proteklih pet godina kada je riječ o ženama vlasnicama preduzeća, kojih je danas preko 7,000 kao i to što je 14 jedinica lokalne uprave uvelo programe za žensko preduzetništvo. Najavila je i da će Ministarstvo ekonomskog razvoja izvršiti detaljnu evaluaciju postignutog u prethodne četiri godine i utvrditi strateške pravce djelovanja, ali i glavne prepreke. Zaključila je da je postignut pomak u stvaranju poslovnog ambijenta, ali ne u mjeri koja odgovara potrebama žena – gdje je i dalje sporno pitanje poreskih olakšica za žene u prvim godinama poslovanja, kao i obezbjeđivanje sredstava za početak biznisa.

Irena Joksimović, načelnica Direkcije za radne odnose u Ministarstvu ekonomskog razvoja kazala je da su u određenim segmentima novog Zakona o radu prava žena značajno unaprijeđena u odnosu na prethodni zakon. Kao značajna unapređenja navela je slobodan dan za prenatalni pregled zaposlenih trudnica, ranije korišćenje roditeljskog odsustva od strane očeva u slučaju višeplodne trudnoće, kao i pauzu radi dojenja u toku radnog vremena koja je produžena sa 60 minuta na 2 sata. Nina Milović, načelnica Direkcije za organizaciju i funkcionisanje zdravstvene zaštite u Ministarstvu zdravlja, kazala je da je potrebno obezbijediti obuhvatnije analize stanja zdravlja žena u zajednici, identifikaciju zdravstvenih problema, potreba žena svih starosnih doba i rizičnih faktora po žensko zdravlje, kako bi se mogli definisati programi zdravstvene zaštite žena.

Svi učesnici i učesnice konferencije saglasili su se da je oblast rodno zasnovane statistike naročito nerazvijena, čemu svjedoči, između ostalog, i podatak da ne postoje pouzdani podaci o razici u zaradama u odnosu na pol kao ni sveobuhvatna baza ženskog preduzetništva.

Tokom diskusije je istaknut i problem zloupotrebe određenih instituta, poput ugovora o privremenim i povremenim poslovima koji se često sklapaju suprotno zakonu i  negativno odražavaju na položaj žena, ali i ukazano na važnost dodatne zaštite žena na tržištu rada. Ukazano i je na važnost temeljne rodne analize odgovora na pandemiju korona virusa, i zagovaranja da se osmisle rodno odgovorne mjere podrške ženama, naročito posebnim ranjivim grupama, koje su izostajale iz dosadašnjih paketa mjera donosenih tokom pandemije.

Konačna verzija analize, predstavljene na današnjoj konferencijim biće uskoro dostupna na internet stranici Instituta alternativa. Analiza je izrađena u okviru projekta “Orodnjavanje, a ne prebrojavanje: Javne politike i rodna ravnopravnost u Crnoj Gori”, koji je Institut alternativa sproveo uz podršku Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava.

Tim IA