Uz podršku Instituta alternativa, u prethodnih šest mjeseci uspješno je realizovano devet projekata koji su približili građanima budžetsku stranu nacionalnih i lokalnih javnih politika
U okviru grant šeme projekta „Money Watch – Civilno društvo, čuvar budžeta“, od januara do jula ove godine realizovani su projekti za djelotvorniji nadzor javne potrošnje u šest crnogorskih opština.
U okviru projektnih aktivnosti, građani su imali priliku da kroz interaktivne forme, poput izložbi, uličnih kampanja i televizijskih emisija, ali i kroz medijske tekstove i publikacije uče o tome kako se puni i prazni državni i lokalni budžet, na šta se troši naš novac, kakvo je stanje u oblasti koncesija, koliko je zadužena naša zemlja i kako ćemo to da vratimo, koliko se novca izdvaja za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, a koliko za inkluziju Roma, koliko košta javno zdravlje i slično.
Kroz projekte su ojačani kapaciteti preko 80 predstavnika drugih organizacija civilnog društva koji su imali priliku da kroz treninge i interaktivne radionice uče o budžetskoj strani različitih javnih politika, a donosiocima odluka ponuđeno je isto toliko preporuka za unaprijeđenje.
Institut alternativa je sproveo grant šemu uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave, vođeni idejom da upravljanje budžetom i javnim finansijama ne smije biti isključiva nadležnost uskog kruga stručnih organizacija i institucija.
Praćenje pripreme, usvajanja i upravljanja budžetom mora postati sastavni dio rada svih organizacija koje se zalažu za promjene u javnim politikama ili žele da prate njihovo sprovođenje, kako bi ih kritički ocijenile i predložile preporuke za promjenu.
Ukupni grant koji je Institut alternativa izdvojio u ove svrhe iznosio je 84 548 eura, a individualna vrijednost projekata kretala se od 9.000 do 11.000 eura.
Opšti cilj projekta “Money Watch – Civilno društvo, čuvar budžeta”, koji Institut alternativa sprovodi u partnerstvu sa Institutom za javne financije iz Zagreba i NVO Novi horizont iz Ulcinja, je da doprinese smanjenju korupcije kroz djelotvorniji nadzor javne potrošnje.
Institut alternativa je sa partnerima u julu 2019. godine započeo realizaciju projekta ”Osnaživanje organizacija civilnog društva aktivnih u oblastima zdravstva i obrazovanja za borbu protiv korupcije na Zapadnom Balkanu”.
Cilj projekta je podsticanje antikorupcijskog rada civilnog društva na Zapadnom Balkanu kroz podršku saradnje organizacija za borbu protiv korupcije i organizacija čiji se rad temelji u oblastima od interesa za većinu stanovništva – zdravstvu i obrazovanju. Inicijativa će se fokusirati na korupciju u javnim nabavkama, jer je to dominantan način trošenja javnih sredstava u većini zemalja u kojima djeluje Fondacija za otvoreno društvo, kao i jedna od oblasti koja je najviše podložna korupciji.
Neki od ciljeva ovog projekta su: prevazilaženje jaza između lokalnih organizacija koje djeluju u oblasti zdravstva i obrazovanja i profesionalnih organizacija koje se bave borbom protiv korupcije; podsticanje pozitivne konkurencije među antikorupcijskim institucijama na Zapadnom Balkanu; podsticanje partnera da učestvuju u razmjeni znanja, metodologija, vještina, izgradnji mreža za podršku između zemalja, zajedničkom zagovaranju na međunarodnim forumima i drugo.
U svakoj zemlji u kojoj se realizuje projekat, izabrana je po jedna nacionalna organizacija koja se bavi borbom protiv korupcije u oblasti javnih nabavki, kao i dvije organizacije čiji je rad fokusiran na zdravstvo i obrazovanje.
U Crnoj Gori, kao organizacija koja se bavi borbom protiv korupcije u javnim nabavkama izabran je Institut alternativa, dok su partnerske organizacije u oblasti obrazovanja Centar za građansko obrazovanje (CGO), a u oblasti zdravstva Sindikat doktora medicine.
U okviru projekta će biti realizovane sljedeće aktivnosti:
pripremljena zajednička i jednostavna metodologija za praćenje javnih nabavki primjenjiva u svim zemljama u kojima se sprovodi projekat;
sproveden nadzor nad javnim nabavkama istog tipa u svim zemljama, kako bi se omogućilo poređenje između zemalja regiona;
pripremljen nacionalni izvještaj na osnovu sprovedenog nadzora koji će biti korišten kao osnova za pisanje regionalnog uporednog izvještaja;
pripremljen uporedni regionalni izvještaj koji će istaći najbolje prakse sprovođenja javnih nabavki u regionu, sa ciljem razvoja istih ili sličnih pozitivnih praksi u svakoj od zemalja regiona;
organizovana završna konferencija na kojoj će biti predstavljeni rezultati monitoringa i izvještaj, kao i zajednički pristupi u zastupanju i zagovaranju promjena;
Koordinator projekta je Fondacija za otvoreno društvo Srbija, a projekat će se realizovati u šest zemalja Zapadnog Balkana i to: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji i trajati do kraja 2020. godine.
Izabrali smo pobjedničko i pet najboljih digitalnih rješenja koja podstiču aktivizam građana u okviru You4EU konkursa. Najbolje digitalno rješenje dobiće novčanu nagradu od 2.000€, a svih šest finalista će svoje ideje, od kojih je jedna iz Crne Gore, predstaviti u septembru u Zagrebu.
Nagrada za najbolju ideju za digitalno rješenje odlazi organizaciji CIECODE (Centro de Investigación y Estudios sobre Coherencia y Desarrollo) iz Španije, čiji je projekat „Personal Political Analyst“ zamišljen kao glasovni asistent koji omogućava praćenje predizbornih obećanja političkih stranaka na opštim, evropskim, lokalnim i drugim izborima.
Uz pobjedničko rješenje, odabrano je i pet finalista koji će imati priliku da predstave svoje ideje na događaju koji će se održati krajem septembra 2019. godine u Zagrebu.
Pored pobjedničkog rješenja, biće predstavljene i sljedeće ideje:
– Pin’em – idejno rješenje koje je osvojilo drugo mjesto, zamišljeno je kao mobilna aplikacija koja građanima/kama omogućava geografsko lociranje slučajeva korupcije, a svi locirani slučajevi činiće korupcijsku mapu Hrvatske. Projektni tim čine Duje Prkut, Borna Sor i Luka Abrus.
– Na trećem mjestu nalazi se projektni tim Izbori_se koji čine Stjepan Perko, Duje Kozomara i Andrej Bodrušić. Platforma Izbori_se je osmišljena kao alatka za praćenje specifičnih promjena zakona kroz vrijeme, kao i za evaluaciju rada nezavisnih tijela i agencija od strane manjih društvenih zajednica okupljenih oko specifičnih tema, zakona i institucija.
– Na četvrtom mjestu je projekat Parlamento 2030, projektna ideja pobjedničkog tima iz organizacije CIECODE. Parlamento 2030 je platforma koja je u fazi razvoja, a koja ima za cilj da olakša praćenje aktivnosti španskog parlamenta na sprovođenju Nacionalne razvojne strategije za period do 2030. godine.
– Peto mjesto dijele dvije ideje koje u fokusu imaju rješavanje lokalnih pitanja – „Easy Local Budget“, čiju ideju potpisuje Bojan Milovanović, GM Optimist, i „Fix My City“ idejno rješenje NVO Aktivna zona iz Crne Gore. Cilj prvog je da građankama i građanima olakša pristup podacima o lokalnim budžetima, a drugog da im omogući laku i brzu prijavu problema u vezi sa komunalnom infrastrukturom, putem online mape.
Na konkurs za najbolju ideju za digitalno rješenje koje bi ojačalo građanski aktivizam i unaprijedilo komunikaciju građana sa donosiocima odluka, pristiglo je više od 40 prijava pojedinaca i organizacija širom Evrope.
Proces selekcije najboljih rješenja odvijao se u dva kruga. U prvom krugu je troje nezavisnih međunarodnih eksperata vrednovalo dostavljene prijave prema unaprijed utvrđenim kriterijumima. Nakon toga, 10 rješenja koja su ušla u drugi krug, ocjenjivalo je pet organizacija koje čine konzorcijum You4EU projekta: Beogradska otvorena škola, PiNA, Institut alternativa, Access Info Europe i Gong.
Svaka od organizacija je predložila pet finalista i među njima izabrala pobjedničko rješenje.
Čestitamo pobjednicima i finalistima takmičenja, i zahvaljujemo svima koji su učestvovali!
Institut alternativa je organizovao ovaj konkurs zajedno sa partnerima iz Srbije (Beogradska otvorena škola), Hrvatske (Gong), Slovenije (PiNA) i Španije (Access Info Europe) u okviru projekta „YOU4EU – Učešće građana 2.0“ koji traje od septembra 2018. do februara 2020. godine i sprovodi se uz podršku programa Evropa za građane i građanke.
Prošle godine sudski sporovi su državu koštali 16 miliona eura, pri čemu je devet bila glavnica duga, dok ostatak čine sudski i troškovi izvršenja. Problem duplog plaćanja lako se ilustruje primjerom iz Ministarstva unutrašnjih poslova, gdje je jedan zaposleni tužio državu zbog „zakidanja“, odnosno glavnog duga od 1,45 eura, a država je platila dodatnih 515,36 za parnične i troškove izvršenja
Pred crnogorskim sudovima prošle godine okončano je 4.025 parničnih predmeta u kojima je tužena strana bila država, a zbog gubljenja sporova, koje su uglavnom pokretali državni činovnici zbog kršenja raznih prava, državni budžet je „olakšan“ za 16.087.157,48 eura. To nije konačna suma, jer nas u 2019. i narednim godinama očekuje dodatni trošak jer je na kraju 2018. ostalo aktivno još čak 13.355 predmeta. Iznos od 16 miliona nije realni trošak, jer je stvarno potraživanje tužilaca odnosno glavnica duga bila duplo manja i iznosila 9.389.878,15 eura, dok ostatak čine parnični, odnosno sudski i troškovi izvršenja.
Problem duplog plaćanja lako se ilustruje sa samo jednim primjerom iz Ministarstva unutrašnjih poslova, koje je uz Ministarstvo odbrane rekorder po tužbama koje dobija, gdje je jedan zaposleni tužio državu zbog „zakidanja“, odnosno glavnog duga od 1,45 eura, a dobio je dodatnih 515,36 eura i to za parnične troškove 350 i za izvršenje 165,36 eura. Na kraju 2018. kada je podvučena računica zbog nezakonitog rada MUP-a, građani su platili 1.537.701,59 eura na ime glavnog duga, 451.344,81 za parnične i 253.518,91 euro za troškove izvršenja. Rekorder po broju izgubljenih sporova, a samim tim i novca je Ministarstvo odbrane, čije su greške građane koštale 1.199.463,41 euro.
Kompletan trošak za nezakonit rad državnih institucija, koji za poslednjih pet godina premašuje 130 miliona, platili su građani i kako stvari sada stoje nastaviće da plaćaju i to papreno, jer je Zakonom o budžetu za 2019. isplanirano da će se za „otplatu obaveza iz prethodnog perioda“ potrošiti čak 18.530.001 euro, kao i 1,8 miliona za troškove sudskih postupaka.
Zašto građani iz godine u godinu plaćaju milione zbog nezakonitosti u radu državnih institucija, a za to nijedan rukovodilac, odnosno funkcioner ne odgovara, nismo saznali jer iz Generalnog sekretarijata Vlade nijesu odgovorili na naša pitanja. Isto tako Generalni sekretarijat nije smatrao da treba da objasni javnosti šta Vlada planira da uradi vezano za podatke iz godišnjeg izvještaja Zaštitnika imovinsko pravnih interesa za 2018. godinu, koji govore da se problem upravljanja sporovima protiv države ne rješava.
Osim što nema odgovornosti, ne postoji čak ni jasna knjigovodstvena evidencija izdataka za sudske sporove koja bi omogućila pregled ostvarenih izdataka s analitičkom i subanalitičkom klasifikacijom nastalih troškova, a to su glavni dug, zatezna kamata, kao i troškovi postupka i izvršenja. Iz Ministarstva finansija za „Dan“ kažu da „rješavanje navedenog pitanja nije u nadležnosti“ tog resora i prebacuju odgovornost na kolege.
– Nadležne institucije treba da vode evidenciju o sudskim sporovima, naplati po osnovu sudskih presuda, kao i o prinudnom izvršenju. Imajući u vidu da Centralna banka Crne Gore (CBCG) vrši prinudnu naplatu sa glavnog računa Državnog trezora, Ministarstvo finansija samo vodi evidenciju o sredstvima koja su po tom osnovu prinudne naplate sudskih presuda realizovana preko ovog računa – navode u resoru kojim rukovodi Darko Radunović.
Inače preko CBCG lani je prinudno naplaćeno 99,95 odsto izdataka za sudska rješenja.
Planirani trošak za sudske sporove u 2019. godini od preko 20 miliona ministarstvo nije uradilo na osnovu pažljnive analize dosadašnjeg stanja, nego po slobodnoj procjeni, jer kako kažu te troškove je teško predvidjeti.
Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Dragana Đuranović nije smatrala da treba da daje više objašnjenja o gubicima države od onoga što je već navedeno u godišnjem izvještaju. Tvrdi da je saradnja s organima zbog kojih se najviše novca izdvaja na sudske troškove, a to su MUP i Ministarstvo odbrane, „višestruko unaprijeđena“, ali ne objašnjava kako.
Na pitanje da li je zaštitnik radio analizu sporova koji zaposleni imaju protiv države i da li je o tome obavještavao organe kako bi se sprovodile mjere za njihovo predupređenje, kako je glasila preporuka državne revizorske institucije (DRI), Đuranović kaže da kvartalno informišu Vladu o sporovima, te smatra da su time završili posao.
Koliko je „unaprijeđena“ saradnja s MUP-om može ilustrovati podatak da je taj resor u periodu od 2015. kraja 2018. godine potrošio čak 29.7 miliona i to otplaćujući dugovanja po osnovu sudskih sporova usled kršenja raznih zakona, prije svega onih koji se odnose na prava zaposlenih. Prema podacima do kojih su došli, „Dan” i NVO Institut alternativa, izdaci po osnovu sudskih presuda za 2015. iznosili su 4.687.019 eura; 2016 – 13.423.370; 2017 – 6.201.675 i za 2018. godinu 5.433.089 eura.
Zanimljivo je da je MUP godinama isplaćivao sredstva naknade za prekovremene sate zaposlenima iako nijesu imali softver za evidenciju radnih sati. To je utvrđeno u dokumentu Državne revizorske institucije, Izvještaj o kontrolnoj reviziji MUP-a od jula 2018.
DRI je preporučila MUP-u da u saradnji s Ministarstvom finansija, izradi procedure o internim postupcima koji regulišu kontrolu obračuna zarada zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova od finansijskog resora, u skladu s Uputstvom o radu državnog trezora koje je bilo u primjeni u vrijeme vršenja revizije. U MUP-u kažu da preduzimaju sve mjere u cilju potpune realizacije preporuka DRI, kako u pogledu unutrašnjih procedura, tako i na planu međuresorske saradnje, jer realizacija pojedinih preporuka podrazumijeva uključenost i drugih resora.
MUP je do oktobra prošle godine potrošio na ime sporazuma o naknadi štete ukupno u bruto iznosu 78.730,76 eura. Prema podacima do kojih je došao Institut alternativa, ogroman broj sporazuma je potpisan u maju 2018. najviše sa službenicima CB Bijelo Polje, koji su bili prekovremeno angažovani za vrijeme održavanja protesta u organizaciji Demokratskog fronta. Naime, službenici su u navedenom periodu ostvarili prekovremene sate iz razloga jer je dio službenika CB Bijelo Polje bio angažovan kao ispomoć CB Podgorica tokom održavanja protesta.
Vlada umjesto nuđenja rješenja, zastrašuje službenike
Prema ocjeni Marka Sošića iz Instituta alternativa od objavljivanja izvještaja DRI o radnim sprovima 2016, Vlada se nije pozabavila niti uzrocima problema (nepostojeće ili loše evidencije o radu i ostvarivanju prava zaposlenih uz kršenje propisa od strane rukovodilaca), niti upravljanjem posledicama sporova i načinom na koji se država brani i racionalizuju troškovi.
– Jedini napor Vlade da riješi ove probleme svodi se na pokušaje zastrašivanja onih koji tuže državu kroz objavljanje listi i prozivanje. U isto vrijeme, organi u gotovo svim slučajevima ne isplaćuju blagovremeno troškove po pravosnažnim presudama već čekaju da dođe do prinudnog naplaćivanja i povećanja ukupnih troškova. U MUP-u su apsolutno svi predmeti naplaćeni prinudno. To prestaje da bude samo odgovornost pojedinih institucija, nego sistemski problem hronične neodgovornosti prema novcu građana, za koji je odgovorna Vlada i u prvom redu Ministarstvo finansija – ističe Sošić.
Autor: Milan Sekulović
Ovaj članak je nastao u okviru projekta “Money Watch: Civilno društvo, Čuvar budžeta!”, koji sprovodi Institut alternativa u saradnji s NVO Novi horizont i Institutom za javne financije, uz podršku Evropske unije i kofinansiranje od strane Ministarstva javne uprave. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije i Ministarstva javne uprave.
Izborom Vesne Medenice po treći put na funkciju predsjednice Vrhovnog suda, Sudski savjet je grubo prekršio Ustav, koji u članu 124, stav 5 zabranjuje da isto lice više od dva puta bude birano na tu funkciju (”Isto lice može biti birano za predsjednika Vrhovnog suda najviše dva puta”).
Sudski savjet je treći izbor predsjednice Vrhovnog suda učinio bez obrazloženja o razmatranju ustavnosti njene kandidature, poput nekog politbiroa u jednopartijskom sistemu, iako su na neustavnost te kandidature javno i obrazloženo blagovremeno upozorili 11 nevladinih organizacija, profesori prava i drugi istaknuti pravnici iz Crne Gore i regiona.
Karikatura: Dušan Gađanski
Ovom odlukom, članice i članovi Sudskog savjeta su jednoglasno stavili van snage Ustav Crne Gore, svjesni da protiv njihove odluke nema pravnog lijeka, jer nije bilo protivkandidata za tu funkciju koji bi imao pravo da ga uloži.
Preostaje samo da saopštimo da je Ustav Crne Gore pogažen, i da upozorimo javnost da je umjesto vladavine prava na snazi vladavina političke moći koja lične interese pretpostavlja opštem interesu. Rezultat je poguban po Crnu Goru, posebno jer dolazi od onih čiji je posao da obezbijede nezavisnost sudstva i jednaku primjenu Ustava i zakona prema svima.
Sudski savjet, koji je prihvatio neustavnu kandidaturu Medenice, a onda je i izabrao, time se definitivno kompromitovao kao marionetsko tijelo, a mjesto predsjednika Vrhovnog suda je uzurpirano. Dodatno je poražavajuće što je kandidatkinju jednoglasno predložila Opšta sjednica Vrhovnog suda bez ikakvog obrazloženja u odnosu na ustavnost kandidature.
Kome još nije jasno, da ponovimo: Ustav je u julu 2013. godine, amandmanima koji su stupili na snagu odmah, zabranio da ista osoba bude birana za predsjednika Vrhovnog suda više od dva puta. Time je usvojio važnu demokratsku tekovinu koja služi ”sprječavanju neprimjerene koncentracije lične moći”, kako je obrazložila Venecijanska komisija. Međutim, ova univerzalna demokratska tekovina neće važiti za one koji žive u Crnoj Gori u vrijeme predsjednikovanja Vesne Medenice, koja će do kraja trećeg mandata koncentrisati čak 17 godina na funkciji i ličnu moć koja bi kod svakog razumnog i objektivnog posmatrača morala da izazove duboku zabrinutost.
Akcija za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), advokat Veselin Radulović, pravni zastupnik
Institut alternative (IA), Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora
Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava, advokat Velija Murić, izvršni direktor
ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Ervina Dabižinović, koordinatorka
Adamas, Katarina Bošković, izvršna direktorica
Centar za građanske slobode, Boris Marić, direktor
Udruženje za zaštitu i promociju prava građanina “Pravozastupnik”, Budislav Minić, izvršni pravozastupnik
Media centar, Goran Đurović, direktor
Centar za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević, izvršna direktorica
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Ana Novaković, izvršna direktorica
OSOBE KOJE SU UČESTVOVALE U 3. IZBORU VESNE MEDENICE NA FUNKCIJU PREDSJEDNICE VRHOVNOG SUDA UPRKOS ČLANU 124, st. 5 USTAVA CRNE GORE, KOJI GLASI:
”ISTO LICE MOŽE BITI BIRANO ZA PREDSJEDNIKA VRHOVNOG SUDA NAJVIŠE DVA PUTA.”
– Pin’em – idejno rješenje koje je osvojilo drugo mjesto, zamišljeno je kao mobilna aplikacija koja građanima/kama omogućava geografsko lociranje slučajeva korupcije, a svi locirani slučajevi činiće korupcijsku mapu Hrvatske. Projektni tim čine Duje Prkut, Borna Sor i Luka Abrus.
Ministarstva unutrašnjih poslova, koje je uz Ministarstvo odbrane rekorder po tužbama koje dobija, gdje je jedan zaposleni tužio državu zbog „zakidanja“, odnosno glavnog duga od 1,45 eura, a dobio je dodatnih 515,36 eura i to za parnične troškove 350 i za izvršenje 165,36 eura. Na kraju 2018. kada je podvučena računica zbog nezakonitog rada MUP-a, građani su platili 1.537.701,59 eura na ime glavnog duga, 451.344,81 za parnične i 253.518,91 euro za troškove izvršenja. Rekorder po broju izgubljenih sporova, a samim tim i novca je Ministarstvo odbrane, čije su greške građane koštale 1.199.463,41 euro.
