Protiv države 13.300 tužbi

Prošle godine sudski sporovi su državu koštali 16 miliona eura, pri čemu je devet bila glavnica duga, dok ostatak čine sudski i troškovi izvršenja. Problem duplog plaćanja lako se ilustruje primjerom iz Ministarstva unutrašnjih poslova, gdje je jedan zaposleni tužio državu zbog „zakidanja“, odnosno glavnog duga od 1,45 eura, a država je platila dodatnih 515,36 za parnične i troškove izvršenja

Pred crnogorskim sudovima prošle godine okončano je 4.025 parničnih predmeta u kojima je tužena strana bila država, a zbog gubljenja sporova, koje su uglavnom pokretali državni činovnici zbog kršenja raznih prava, državni budžet je „olakšan“ za 16.087.157,48 eura. To nije konačna suma, jer nas u 2019. i narednim godinama očekuje dodatni trošak jer je na kraju 2018. ostalo aktivno još čak 13.355 predmeta. Iznos od 16 miliona nije realni trošak, jer je stvarno potraživanje tužilaca odnosno glavnica duga bila duplo manja i iznosila 9.389.878,15 eura, dok ostatak čine parnični, odnosno sudski i troškovi izvršenja.

Problem duplog plaćanja lako se ilustruje sa samo jednim primjerom iz Ministarstva unutrašnjih poslova, koje je uz Ministarstvo odbrane rekorder po tužbama koje dobija, gdje je jedan zaposleni tužio državu zbog „zakidanja“, odnosno glavnog duga od 1,45 eura, a dobio je dodatnih 515,36 eura i to za parnične troškove 350 i za izvršenje 165,36 eura. Na kraju 2018. kada je podvučena računica zbog nezakonitog rada MUP-a, građani su platili 1.537.701,59 eura na ime glavnog duga, 451.344,81 za parnične i 253.518,91 euro za troškove izvršenja. Rekorder po broju izgubljenih sporova, a samim tim i novca je Ministarstvo odbrane, čije su greške građane koštale 1.199.463,41 euro.

Kompletan trošak za nezakonit rad državnih institucija, koji za poslednjih pet godina premašuje 130 miliona, platili su građani i kako stvari sada stoje nastaviće da plaćaju i to papreno, jer je Zakonom o budžetu za 2019. isplanirano da će se za „otplatu obaveza iz prethodnog perioda“ potrošiti čak 18.530.001 euro, kao i 1,8 miliona za troškove sudskih postupaka.

Zašto građani iz godine u godinu plaćaju milione zbog nezakonitosti u radu državnih institucija, a za to nijedan rukovodilac, odnosno funkcioner ne odgovara, nismo saznali jer iz Generalnog sekretarijata Vlade nijesu odgovorili na naša pitanja. Isto tako Generalni sekretarijat nije smatrao da treba da objasni javnosti šta Vlada planira da uradi vezano za podatke iz godišnjeg izvještaja Zaštitnika imovinsko pravnih interesa za 2018. godinu, koji govore da se problem upravljanja sporovima protiv države ne rješava.

Osim što nema odgovornosti, ne postoji čak ni jasna knjigovodstvena evidencija izdataka za sudske sporove koja bi omogućila pregled ostvarenih izdataka s analitičkom i subanalitičkom klasifikacijom nastalih troškova, a to su glavni dug, zatezna kamata, kao i troškovi postupka i izvršenja. Iz Ministarstva finansija za „Dan“ kažu da „rješavanje navedenog pitanja nije u nadležnosti“ tog resora i prebacuju odgovornost na kolege.

– Nadležne institucije treba da vode evidenciju o sudskim sporovima, naplati po osnovu sudskih presuda, kao i o prinudnom izvršenju. Imajući u vidu da Centralna banka Crne Gore (CBCG) vrši prinudnu naplatu sa glavnog računa Državnog trezora, Ministarstvo finansija samo vodi evidenciju o sredstvima koja su po tom osnovu prinudne naplate sudskih presuda realizovana preko ovog računa – navode u resoru kojim rukovodi Darko Radunović.

Inače preko CBCG lani je prinudno naplaćeno 99,95 odsto izdataka za sudska rješenja.

Planirani trošak za sudske sporove u 2019. godini od preko 20 miliona ministarstvo nije uradilo na osnovu pažljnive analize dosadašnjeg stanja, nego po slobodnoj procjeni, jer kako kažu te troškove je teško predvidjeti.

Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Dragana Đuranović nije smatrala da treba da daje više objašnjenja o gubicima države od onoga što je već navedeno u godišnjem izvještaju. Tvrdi da je saradnja s organima zbog kojih se najviše novca izdvaja na sudske troškove, a to su MUP i Ministarstvo odbrane, „višestruko unaprijeđena“, ali ne objašnjava kako.

Na pitanje da li je zaštitnik radio analizu sporova koji zaposleni imaju protiv države i da li je o tome obavještavao organe kako bi se sprovodile mjere za njihovo predupređenje, kako je glasila preporuka državne revizorske institucije (DRI), Đuranović kaže da kvartalno informišu Vladu o sporovima, te smatra da su time završili posao.

Koliko je „unaprijeđena“ saradnja s MUP-om može ilustrovati podatak da je taj resor u periodu od 2015. kraja 2018. godine potrošio čak 29.7 miliona i to otplaćujući dugovanja po osnovu sudskih sporova usled kršenja raznih zakona, prije svega onih koji se odnose na prava zaposlenih. Prema podacima do kojih su došli, „Dan” i NVO Institut alternativa, izdaci po osnovu sudskih presuda za 2015. iznosili su 4.687.019 eura; 2016 – 13.423.370; 2017 – 6.201.675 i za 2018. godinu 5.433.089 eura.

Zanimljivo je da je MUP godinama isplaćivao sredstva naknade za prekovremene sate zaposlenima iako nijesu imali softver za evidenciju radnih sati. To je utvrđeno u dokumentu Državne revizorske institucije, Izvještaj o kontrolnoj reviziji MUP-a od jula 2018.

DRI je preporučila MUP-u da u saradnji s Ministarstvom finansija, izradi procedure o internim postupcima koji regulišu kontrolu obračuna zarada zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova od finansijskog resora, u skladu s Uputstvom o radu državnog trezora koje je bilo u primjeni u vrijeme vršenja revizije. U MUP-u kažu da preduzimaju sve mjere u cilju potpune realizacije preporuka DRI, kako u pogledu unutrašnjih procedura, tako i na planu međuresorske saradnje, jer realizacija pojedinih preporuka podrazumijeva uključenost i drugih resora.

MUP je do oktobra prošle godine potrošio na ime sporazuma o naknadi štete ukupno u bruto iznosu 78.730,76 eura. Prema podacima do kojih je došao Institut alternativa, ogroman broj sporazuma je potpisan u maju 2018. najviše sa službenicima CB Bijelo Polje, koji su bili prekovremeno angažovani za vrijeme održavanja protesta u organizaciji Demokratskog fronta. Naime, službenici su u navedenom periodu ostvarili prekovremene sate iz razloga jer je dio službenika CB Bijelo Polje bio angažovan kao ispomoć CB Podgorica tokom održavanja protesta.

Vlada umjesto nuđenja rješenja, zastrašuje službenike

Prema ocjeni Marka Sošića iz Instituta alternativa od objavljivanja izvještaja DRI o radnim sprovima 2016, Vlada se nije pozabavila niti uzrocima problema (nepostojeće ili loše evidencije o radu i ostvarivanju prava zaposlenih uz kršenje propisa od strane rukovodilaca), niti upravljanjem posledicama sporova i načinom na koji se država brani i racionalizuju troškovi.

– Jedini napor Vlade da riješi ove probleme svodi se na pokušaje zastrašivanja onih koji tuže državu kroz objavljanje listi i prozivanje. U isto vrijeme, organi u gotovo svim slučajevima ne isplaćuju blagovremeno troškove po pravosnažnim presudama već čekaju da dođe do prinudnog naplaćivanja i povećanja ukupnih troškova. U MUP-u su apsolutno svi predmeti naplaćeni prinudno. To prestaje da bude samo odgovornost pojedinih institucija, nego sistemski problem hronične neodgovornosti prema novcu građana, za koji je odgovorna Vlada i u prvom redu Ministarstvo finansija – ističe Sošić.

Ovaj članak je nastao u okviru projekta “Money Watch: Civilno društvo, Čuvar budžeta!”, koji sprovodi Institut alternativa u saradnji s NVO Novi horizont i Institutom za javne financije, uz podršku Evropske unije i kofinansiranje od strane Ministarstva javne uprave. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije i Ministarstva javne uprave.

Tekst je originalno objavljen u Dnevnim novinama ”Dan”.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *