Objavljeno

Socijalni karton u Crnoj Gori: Korak ispred vremena?

Kako bi se obezbijedila bolja zaštita najugroženijih, potrebno je obezbijediti jednostavniji pristup socijalnim davanjima i uslugama, adekvatnost materijalnih davanja, kao i njihovo praćenje. Socijalni karton kao informacioni sistem socijalnog staranja predstavlja uspostavljanje elektronske evidencije socijalno ugrožene populacije u Crnoj Gori, za procesuiranje, odobravanje, nadzor i reviziju socijalnih davanja (transfera).

Ova studija ima za cilj da procjeni da li je nakon dvije godine funkcionisanja Socijalni karton zaista ispunio očekivanja, ali i da ukaže u kojoj mjeri je ovaj informacioni sistem uticao na kvalitetnije pružanje upravnih usluga u oblasti socijalne zaštite. Kako bismo povećali transparentnost funkcionisanja Socijalnog kartona i dali preporuke za njegovo unapređenje, ova studija analizira korišćenje informacionog sistema u odnosu na tri cilja kojima treba da doprinese: uspostavljanju jedinstvenog šaltera, smanjenju greške uključenosti i isključenosti i poboljšanju radnih procesa u institucijama socijalne i dječje zaštite.

Nakon osvrta na institucije sa kojima bi informacioni sistem još trebalo da se poveže, studija analizira u kojoj mjeri je uvođenje informacionog sistema socijalnog staranja zaista doprinijelo pojednostavljivanju pristupa materijalnim davanjima kroz uspostavljanje tzv. jedinstvenog šaltera (“one stop shop”). Ukazano je i na problem uspostavljanja elektronske razmjene podataka (interoperabilnosti) i tačnosti podataka u bazama povezanih institucija koje su od značaja za odlučivanje o pravima. U fokusu trećeg dijela je uticaj uspostavjanja Socijalnog kartona na greške uključenosti i isključenosti.

 

Objavljeno

Saopštenje: Skoro polovina članova Vlade ne da pristup žiro računima

Premijer Duško Marković, potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj Rafet Husović i devet od 19 ministara, nije dalo Agenciji za sprječavanje korupcije saglasnost o pristupu njihovim bankovnim računima. Takođe, od 16 predsjednika političkih partija koje su zastupljene u Parlamentu, njih sedam ne želi da im Agencija provjerava bankovne račune, među kojima je i predsjednik Demokratske partije socijalista i bivši premijer, Milo Đukanović.

Predsjednik Vlade, Duško Marković i devet od ukupno 19 ministara, nije dalo saglasnost za provjeru njihovih žiro računa Agenciji za sprječavanje korupcije. Među onima koji ne žele da Agencija ima uvid u njihove žiro račune nalaze se i dva od tri potpredsjednika Vlade – Zoran Pažin, potpredsjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i ministar pravde i Rafet Husović, potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj.

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Milutin Simović, saglasan je da mu Agencija kontroliše bankovne račune.

Među devet ministara koji nisu dali pomenutu saglasnost, pored ministra Pažina, nalaze se i ministar odbrane Predrag Bošković, ministar finansija Darko Radunović, ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović, ministar prosvjete Damir Šehović, ministarka ekonomije Dragica Sekulić, ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković, ministar zdravlja Kenan Hrapović i ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić.

Takođe, uvidom u imovinske kartone predsjednika političkih partija koje su zastupljene u Parlamentu, utvrdili smo da sedam od ukupno 16 njihovih predsjednika ne želi da im Agencija provjerava žiro račune. Među njima su Milo Đukanović, predsjednik Demokratske partije socijalista, Nebojša Medojević, predsjednik Pokreta za promjene, Ranko Krivokapić, predsjednik Socijaldemokratske partije, Ivan Brajović, predsjednik Socijaldemokrata, Andrija Popović, predsjednik Liberalne partije, Miodrag Lekić, predsjednik Demosa i Rafet Husović, predsjednik Bošnjačke stranke.

Ovo nam govori da viša funkcija u praksi ne znači i veću otvorenost i odgovornost prema građanima, budući da većina njih istovremeno obavlja vrlo visoke javne funkcije – poslanika, predsjednika Skupštine, potpredsjednika Vlade.

Iako statistika Agencije za sprječavanje korupcije iz Izvještaja o radu za 2016. godinu govori u prilog tome da većina javnih funkcionera (73%) i državnih službenika (76%) “nema šta da krije”, odnosno da su dali saglasnost za provjeru bankovnih računa, čini se da je na najvišem nivou javnih funkcionera ta statistika porazna. Ovo je važno naročito ako se ima u vidu da većina pomenutih funkcionera već duži niz godina obavlja različite javne funkcije putem kojih ima pristup brojnim državnim resursima i novcu građana.

Institut alternativa je i ranije ukazivao na potrebu da Agencija objavljuje spisak javnih funkcionera i državnih službenika koji su dali, odnosno nisu dali saglasnost za provjeru njihovih žiro računa. Takođe, kroz slobodan pristup informacijama, tražili smo Agenciji kopije datih saglasnosti, uz zaštitu ličnih podataka – brisanje jedinstvenog matičnog broja i broja žiro računa javnih funkcionera. Agencija već skoro devet mjeseci ćuti na naše zahtjeve kao i na rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama kojima su usvojene naše žalbe.

Iako je sada informacija o tome ko je dozvolio pristup svojim bankovnim računima a ko ne sastavni dio izvještaja o prihodima i imovini koje na svojoj internet stranici objavljuje Agencija, još uvijek ne postoji objedinjena, javno dostupna informacija o tome koji funkcioneri kriju svoje bankovne račune.

Ana Đurnić
Istraživačica javnih politika

Saopštenje je objavljeno kao dio istraživanja u okviru projekta “Ka efikasnijoj borbi protiv korupcije” koji IA sprovodi uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Holandije. Mišljenja i stavovi iznijeti u saopštenju ne odražavaju nužno stavove i mišljenja Ambasade Kraljevine Holandije.

Objavljeno

Saopštenje: Objasniti građanima upotrebu SAJ-a

Pozivamo direktora Uprave policije da objasni zašto su službenici Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) intervenisali u “Trokaderu” u Budvi, kako prenosi ND Vijesti 10. jula ove godine.

Kako se u tekstu navodi, “specijalci” su izvršili ciljani pretres građana u diskoteci koji su sjedjeli za tri stola.

Budući da se očigledno ne radi o potencijalnoj terorističkoj prijetnji, niti o talačkoj situaciji koja je “pitanje života i smrti”, niti o akciji lišavanja slobode počinilaca krivičnih djela od kojih je očekivano pružanje otpora vatrenim oružjem, nije jasno zašto je reagovala Specijalna antiteroristička jedinica.

Ova policijska akcija, prema medijskim navodima, nije rezultirala hapšenjem bilo kojeg lica niti je pronađen i oduzet ijedan nedozvoljeni predmet, što može govoriti o tome da SAJ nije raspolagao kvalitetnim operativnim podacima koji su bili povod za akciju.

Iz svega navedenog se stiče utisak da je cilj bio zastrašivanje i disciplinovanje “bezbjednosno interesantnih lica” koja nisu osumnjičena za bilo koje krivično djelo, u protivnom bi bili uhapšeni.

Imajući u vidu da Uprava policije raspolaže sa još dvije jedinice posebne namjene – Interventnom i Posebnom jedinicom, tražimo od Uprave policije da odgovorno objasni zašto elitna jedinica, specijalizovana za najsloženije policijske poslove, vrši kontrole po primorju i šta je onda uloga drugih organizacionih jedinica policije.

Uprava policije se oglašavala i u situacijma od mnogo manjeg profesionalnog značaja i javnog interesa, dok u navedenom primjeru i pored medijskh navoda i nejasnoća o tome šta se desilo – izostaje javno zvanično saopštenje Uprave policije o navedenom događaju i odgovor na pitanja koja postavljamo u ovom prilikom.

Dina Bajramspahić
istraživačica javnih politika

Objavljeno

Odluka Upravnog odbora: Crna Gora suspendovana u Partnerstvu otvorenih vlada (OGP)

Kao što je Institut alternativa (IA) najavio u februaru ove godine, zvog neispunjavanja obaveza, Crna Gora je izgubila mjesto u inicijativi u kojoj učestvuje 75 zemalja svijeta i dobila status “neaktivne” zemlje. Gubljenje statusa u inicijativi je krajnja mjera Upravnog odbora OGP čiji je cilj diskreditovanje država koje ne poštuju dogovorene obaveze.

Za takvo postupanje Vlada nije dala nikakvo obrazloženje niti je iko odgovarao za ignorisanje obaveza u globalnoj inicijativi u koju se država Crna Gora dobrovoljno uključila.

U zvaničnom saopštenju objavljenom u Vašingtonu 29. juna ove godine se navodi da je Upravni odbor Partnerstva otvorenih vlada (OGP) odlučio konsenzusom, da će Crna Gora nažalost postati neaktivna u OGP-u. Razlog za to je što je postupala suprotno OGP pravilima tokom tri uzastopna ciklusa i nije dostavila Nacionalni akcioni plan od novembra 2014. godine.

Kako se navodi, Upravni odbor je “pozdravio predanost Vlade Crne Gore na visokom nivou da se ponovno uključi u Partnerstvo otvorenih vlada, iskazanu pismom premijera Duška Markovića koje su ko-predsjedavajući OGP-a primili 22. juna 2017. godine”. Ipak, “održavajući dosledan i fer pristup sprovođenju zahtjeva OGP-a postavljenih pred svim zemljama učesnicama”, Upravni odbor OGP-a je odlučio suspendovati članstvo Crne Gore u inicijativi u skladu sa odredbama sadržanim u “Članovima Upravljanja” OGP-a koji su usvojeni 2015. godine.

Crna Gora je druga zemlja koja je označena “neaktivnom” prema ovom pravilu, dok je prva bila Turska. Neke od zemalja učesnica su i Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Norveška, Italija, koje već sprovode svoj treći Akcioni plan, ali i Njemačka, Francuska i Holandija koje takođe prepoznaju potrebu za daljim reformama u svojim zemljama.

Upravni odbor je saopštio i da će ko-predsjedavajući Upravnim odborom OGP-a poslati pismo premijeru Markoviću kojim će objasniti odluku i ponuditi podršku tokom izrade novog Nacionalnog akcionog plana, kako bi zemlja postala ponovo aktivna u ovoj multilateralnoj inicijativi.

Cilj OGP-a je promocija transparentnosti, odgovornosti i učešća građana u procesu odlučivanja. Inicijativa je osnovana 20. septembra 2011. godine na prijedlog tadašnje američkog predsjednika Baraka Obame.

Dina Bajramspahić
istraživačica javnih politika