Objavljeno

IA uzeo učešće u javnoj raspravi o Nacrtu strategije razvoja informacionog društva Crne Gore do 2020. godine

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa Milica Milonjić predstavila je naše komentare na Nacrt strategije razvoja informacionog društva Crne Gore do 2020. godine na Centralnoj javnoj raspravi održanoj 17. juna 2016. u Rektoratu Univerziteta Crne Gore. Komentare smo dostavili i u pisanoj formi nadležnom ministarstvu.

Uprkos određenim poboljšanjima u odnosu na strategiju koja se odnosi na period 2012-2016, prepoznali smo da postoji prostor za dodatno unapređenje i to kada je u pitanju evaluacija i revizija uspjeha prethodnog strateškog dokumenta, obrazlaganje koštanja i izvora finansiranja novog, uspostavljanje koordinacije nad sprovođenjem aktivnosti, definisanje mehanizama monitoringa i evaluacije, kao i uključivanje većeg broja partnera i obezbjeđivanje razumljivosti strateškog teksta široj javnosti.

Milica je posebno naglasila da je potrebno predstaviti presjek stanja kada je u pitanju sprovođenje prethodne strategije i ukazati na nerealizovane aktivnosti i uočene probleme kako bi se uzroci problema tretirali aktivnostima u okviru novog strateškog dokumenta. Takođe, smatramo da će nepostojanje početnih vrijednosti za određeni broj indikatora otežati monitoring i evaluaciju postignutog. Nadalje, potrebno je precizirati koštanje novog strateškog dokumenta i izvore finansiranja. Pravilno i precizno budžetiranje mjera neophodno je da bi se blagovremeno planirala sredstva za njihovo sprovođenje u budžetu države ili se na vrijeme tražila donatorska podrška. Na kraju, s obzirom da se radi o horizontalnom dokumentu koji obuhvata više od 50 organa uprave na nacionalnom i lokalnom nivou, smatramo da je potrebno precizirati mehanizme koordinacije sprovođenja strategije, ali i predvidjeti mehanizme za praćenje sprovođenja strategije i evaluaciju postignutih rezultata.

Efekti implementacije ove strategije dalekosežni su za društvo u cjelini. Korišćenje informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) u javnoj upravi poboljšaće njenu efikasnost i ubrzati reformu ka servisno-orjentisanoj javnoj upravi, što može olakšati sprovođenje javnih politika u različitim oblastima kao što su zdravstvo, obrazovanje i socijalna zaštita. Takođe, IKT pružaju značajne mogućnosti za ekonomski rast i razvoj, a time i poboljšanje životnog standarda građana.

Komentare Instituta alternativa na Nacrt strategije razvoja informacionog društva Crne Gore do 2020. godine možete pročitati ovdje.

Objavljeno

IA komentari za bolje upravljanje ljudskim resursima u pravosuđu

Aktuelnom nacrtu Strategije, koji nastoji da unaprijedi stanje u ovoj oblasti, nedostaju ciljane vrijednosti i usklađenost sa ostalim ključnim dokumentima i propisima u ovoj oblasti.

Donošenje posebne Strategije za upravljanje ljudskim resursima u pravosuđu je predviđeno Programom rada Vlade za drugi kvartal ove godine. Međutim, ključni dio nacrta ovog dokumenta – starteške smjernice, samo su načelno postavljene i ne sadrže ciljane vrijednosti kojima bi mogla da se prati uspješnost njihove primjene.

Institut alternativa je u komentarima ukazao i na druge neophodne mjere za unapređenje upravljanja kadrovima, koji su okosnica i ukupne reforme pravosuđa, s obzirom na to da od integriteta i učinkovitosti sudija i tužilaca, ali i njihovih savjetnika, unogome zavise i ukupni rezultati pravosudnih institucija.

Preporučili smo usvajanje posebnih programskih budžeta za sudove i tužilaštva. Nacrt Strategije ispravno prepoznaje potrebu za raspodjelom budžetskih sredstava po sudovima, odnosno tužilaštvima. Međutim, mi smatramo da treba jasno definisati posebne programe za ove potrošačke jedinice sa ciljevima i indikatorima koji bi omogućili praćenje rezultata ovih institucija, između ostalog, i ostvarivanje smjernica Strategije za upravljanje ljudskim resursima.

Takođe, aktuelno razmatranje izmjena Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru pravi je momenat da se ocijene i njegovi efekti na učinak zaposlenih u pravosudnim institucijama. Naime, osim što je uveo poseban dodatak za zaposlene koji rade na slučajevima organizovanog kriminala i korupcije, ovaj Zakon je ukinuo platne razrede, a time i mogućnost napredovanja za službenički kadar. Ukoliko imamo u vidu tendenciju da se savjetnicima u pravosuđu daju veće ingerencije i više odgovornosti, onda problem praktične nemogućnosti za njihovo napredovanje treba takođe razmotriti i zauzeti stav o potencijalnim izmjenama zakonskih rješenja.

Izuzetno je važno da Sudski savjet i Savjet za praćenje sprovođenja Strategije reforme pravosuđa, prilikom usvajanja Okvirnih mjerila rada sudija i Srednjoročnog plana racionalizacije pravosudne mreže, imaju u vidu presjek stanja i smjernice iz nacrta ove Strategije. U suprotnom, može se desiti da imamo srodne a međusobno neusklađene dokumente. Zato je pitanje koordinacije primjene Strategije centralno pitanje od kojeg će zavisiti njeni rezultati. Rješenje da Savjet za praćenje sprovođenja Strategije reforme pravosuđa bude nadležan za sprovođenje i ove Strategije, koje je predloženo u aktuelnom tekstu Nacrta je dobro, jer ovo tijelo ima cjelovit pregled povezanih reformi. Međutim, za kvalitet rada Savjeta neophodno je da se njegovo članstvo proširi i na nevladin sektor.

U nacrtu Strategije, zanemaren je čitav niz problema koji odnose na službenički kadar u pravosuđu, a mahom su rezultat nejasnih pravila i prevelike samovolje prilikom zapošljavanja ovog kadra. Nekoliko slučajeva, na koje je Institut alternativa naišao tokom monitorina zapošljavanja i napredovanja u državnim organima, a na osnovu odluka Komisije za žalbe iz 2014. godine, ukazuju na to da za određena radna mjesta u Tužilaštvu nije čak ni sproveden postupak provjere sposobnosti.

Milena Milošević
Istraživačica javnih politika

Komentari Instituta alternativa na Nacrt Strategije za upravljanje ljudskim resursima u pravosuđu