Aktuelnom nacrtu Strategije, koji nastoji da unaprijedi stanje u ovoj oblasti, nedostaju ciljane vrijednosti i usklađenost sa ostalim ključnim dokumentima i propisima u ovoj oblasti.
Donošenje posebne Strategije za upravljanje ljudskim resursima u pravosuđu je predviđeno Programom rada Vlade za drugi kvartal ove godine. Međutim, ključni dio nacrta ovog dokumenta – starteške smjernice, samo su načelno postavljene i ne sadrže ciljane vrijednosti kojima bi mogla da se prati uspješnost njihove primjene.
Institut alternativa je u komentarima ukazao i na druge neophodne mjere za unapređenje upravljanja kadrovima, koji su okosnica i ukupne reforme pravosuđa, s obzirom na to da od integriteta i učinkovitosti sudija i tužilaca, ali i njihovih savjetnika, unogome zavise i ukupni rezultati pravosudnih institucija.
Preporučili smo usvajanje posebnih programskih budžeta za sudove i tužilaštva. Nacrt Strategije ispravno prepoznaje potrebu za raspodjelom budžetskih sredstava po sudovima, odnosno tužilaštvima. Međutim, mi smatramo da treba jasno definisati posebne programe za ove potrošačke jedinice sa ciljevima i indikatorima koji bi omogućili praćenje rezultata ovih institucija, između ostalog, i ostvarivanje smjernica Strategije za upravljanje ljudskim resursima.
Takođe, aktuelno razmatranje izmjena Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru pravi je momenat da se ocijene i njegovi efekti na učinak zaposlenih u pravosudnim institucijama. Naime, osim što je uveo poseban dodatak za zaposlene koji rade na slučajevima organizovanog kriminala i korupcije, ovaj Zakon je ukinuo platne razrede, a time i mogućnost napredovanja za službenički kadar. Ukoliko imamo u vidu tendenciju da se savjetnicima u pravosuđu daju veće ingerencije i više odgovornosti, onda problem praktične nemogućnosti za njihovo napredovanje treba takođe razmotriti i zauzeti stav o potencijalnim izmjenama zakonskih rješenja.
Izuzetno je važno da Sudski savjet i Savjet za praćenje sprovođenja Strategije reforme pravosuđa, prilikom usvajanja Okvirnih mjerila rada sudija i Srednjoročnog plana racionalizacije pravosudne mreže, imaju u vidu presjek stanja i smjernice iz nacrta ove Strategije. U suprotnom, može se desiti da imamo srodne a međusobno neusklađene dokumente. Zato je pitanje koordinacije primjene Strategije centralno pitanje od kojeg će zavisiti njeni rezultati. Rješenje da Savjet za praćenje sprovođenja Strategije reforme pravosuđa bude nadležan za sprovođenje i ove Strategije, koje je predloženo u aktuelnom tekstu Nacrta je dobro, jer ovo tijelo ima cjelovit pregled povezanih reformi. Međutim, za kvalitet rada Savjeta neophodno je da se njegovo članstvo proširi i na nevladin sektor.
U nacrtu Strategije, zanemaren je čitav niz problema koji odnose na službenički kadar u pravosuđu, a mahom su rezultat nejasnih pravila i prevelike samovolje prilikom zapošljavanja ovog kadra. Nekoliko slučajeva, na koje je Institut alternativa naišao tokom monitorina zapošljavanja i napredovanja u državnim organima, a na osnovu odluka Komisije za žalbe iz 2014. godine, ukazuju na to da za određena radna mjesta u Tužilaštvu nije čak ni sproveden postupak provjere sposobnosti.
Milena Milošević
Istraživačica javnih politika
Komentari Instituta alternativa na Nacrt Strategije za upravljanje ljudskim resursima u pravosuđu
