Objavljeno

Institut alternativa predstavio nalaze istraživanja o slobodi okupljanja u Crnoj Gori

Predstavnice Instituta alternativa, Ivana Bogojević i Aleksandra Vavić, učestvovale su na ekspertskoj konferenciji o slobodi okupljanja na Zapadnom Balkanu.

Konferencija je održana u periodu 21-22. juna u Skoplju, u organizaciji Evropskog centra za neprofitno pravo (ECNL), na kojoj su predstavljeni nalazi pilot istraživanja zakonodavnog okvira i njegove primjene u oblasti javnih okupljaja, u pet zemalja Zapadnog Balkana (Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji).

Pored Instituta alternativa na konferenciji su nalaze predstavili i Research in Action – REACTOR iz Makedonije, Civil Rights Defenders iz Bosne, Human Rights House iz Hrvatske i Komitet pravnika za ljudska prava – YUCOM iz Srbije. Na konferenciji su pored pomenutih nalaza iz pet zemalja razmotrene i preporuke za poboljašnje implementacije postojećeg zakonodavnog okvira i mogući mehanizmi za snaženje institucionalnog okvira.

Institut alternativa je u svojim nalazima predstavio nedostatke ovih okvira, osvrćući se i na njihovu usklađenost sa međunarodnim standardima. Problemi, koje smo prepoznali, odnose se na obaveze i odgovornosti za organizatore javnih okupljanja uz strogu kaznenu politiku, preklapanje nadležnosti nacionalnih i lokalnih vlasti, kao i nedostatak proaktivnosti ključnih institucija u ovoj oblasti, Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije.

Na konferenciji su predstavljene prednosti i mane Predloga Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, koji se trenutno nalazi u parlamentarnoj proceduri i date preporuke za njegovo poboljšanje.

Izvještaj će u cjelosti biti dostupan uskoro.

Sprovođenje ovog projekta omogućio je Međunarodni centar za neprofitno pravo u okviru programa Građanska prostorna inicijativa, koji se sprovodi u saradnji sa organizacijama ARTICLE 19, CIVICUS: World Alliance for Citizen Participation i World Movement for Democracy.

Objavljeno

Kandidat Građanske alijanse predložen mimo zakona i protiv volje NVO

Administrativni odbor je ponovo prekršio zakon i ponizio većinsku volju nevladinih organizacija

Razočarani smo odlukom Administrativnog odbora da diskriminacijom kandidatkinje Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore i uz obesmišljavanje procedure i kriterijuma, predloži imenovanje drugog predstavnika NVO ”Građanska alijansa” za člana Savjeta Agencije za elektronske medije (AEM).

Ključni kriterijumi na osnovu kojih se izbor vrši, po Zakonu, su broj NVO koje podržavaju kandidata i iskustvo u oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda. Po oba osnova, kandidatkinja Marina Vujačić imala je prednost u odnosu na kandidata kojeg su podržali poslanici.

Vujačić je bila podržana od 38 nevladinih organizacija, dok je kandidata Građanske alijanse podržalo dvostruko manje, 18 nevladinih organizacija. Riječ je o nespornim organizacijama, što je potvrdio i sam Administrativni odbor kontrolom i verifikacijom ovog broja legalnih i legitimnih predloga podrške.

O iskustvu kandidatkinje Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u oblasti zaštite ljudskih prava govore djela, podjednako kroz iskustva osoba kojima UMHCG kao neposrednim korisnicima već godinama pruža podršku i pomoć, kao i kroz sistemsku borbu za jednake mogućnosti osoba sa invaliditetom.

Smatramo da je ovaj prijedlog Administrativnog odbora i značajan doprinos razvoju monopola u upravljanju elektronskim medijima, odnosno da otvara pitanje sukoba interesa, jer Građanska alijansa već ima jednog predstavnika u Savjetu Agencije za elektronske medije.

Članovi Administrativnog odbora ne umiju da objasne javnosti zašto predlažu kandidata GA, a odbijaju kandidatkinju UMHCG. Upravo da bi se spriječile kontroverze izbora i diskreciono odlučivanje, ali i spriječio upliv partijskih interesa, osmišljen je mehanizam imenovanja predstavnika NVO i kriterijumi koje su poslanici u Administrativnom odboru odlučili da zanemare.

Praksa da Administrativni odbor zanemaruje formalne kriterijume i političkim odlukama obesmišljava proceduru imenovanja NVO nije nova, a kao po pravilu se dešava kod imenovanja predstavnika Građanske alijanse. Osim činjenice da će ista organizacija imati dva od pet članova Savjeta AEM-a, ista ima prestavnika i u Savjetu Javnog servisa RTCG. Imenovanje predstavnika GA pratile su tada brojne kontroverze, a veliki broj organizacija je iskazao svoje snažno protivljenje ovakvoj praksi Administrativnog odbora u ranija dva slučaja.

Podsjećamo javnost da i pored zvaničnog zahtjeva Savjeta AEM-a da razmotri sukob interesa Darka Ivanovića, Administrativni odbor već mjesecima odbija da ovo pitanje stavi na dnevni red.

Institut alternativa će zajedno sa drugim nevladinim organizacijama razmotriti dalje učešće u postupcima predlaganja predstavnika NVO u javna tijela, jer je cjelokupna procedura obesmišljena direktnim političkim miješanjem, davanjem prednosti politički podobnim kandidatima na uštrb pravila i kriterijuma, kao i nepoštovanjem pravnih propisa od strane članova Administrativnog odbora Skupštine.

Stevo Muk

Predsjednik Upravnog odbora

Objavljeno

Inicijativa: Država da ne naplaćuje pristup propisima

Institut alternativa uputio je inicijativu Vladi i Službenom listu da omoguće besplatan pristup prečišćenim tekstovima propisa svim građanima

Građani nemaju slobodan pristup zvaničnoj bazi prečišćenih tekstova propisa Službenog lista. Prema Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata, elektronsko izdanje Službenog lista je besplatno, ali je sekcija za pristup tekstovima prečišćenih propisa komercijalizovana i pristup se naplaćuje 180 eura godišnje za jednu licencu (prema posljednjoj objavljenoj informaciji). Osim Službenog lista, slične i naprednije usluge nude i privatne kompanije po višestruko većim cijenama.

Prečišćeni tekst je naziv za trenutno važeći tekst pravnog propisa. On sadrži izvorni tekst propisa i sve promjene koje su usvojene od dana njegovog stupanja na snagu. Službeni list u svojim besplatnim izdanjima objavljuje izvorni tekst propisa, a sve naknadne izmjene, dopune, ispravke objavljuju se samo u formi promjene, samo onih odredbi koje se na neki način mijenjaju. Primjera radi, Zakon o lokalnoj samoupravi mijenjao se 11 puta od stupanja na snagu 2003. godine do danas.

Da bi građanin mogao da dođe do verzije teksta Zakona koji je sada u primjeni, ima dvije opcije:

a) platiti 180 eura Službenom listu ili dvostruko više drugim privatnim kompanijama da bi došao do prečišćenog teksta, ili

b) pronaći svih 12 izdanja Službenog lista (uključujući i onaj u kojem je Zakon prvi put objavljen) i samostalno uporediti sve izmjene i dopune dok ne dođe do konačne verzije.

Zakonom o objavljivanju propisa i drugih akata, objavljivanje zakona, drugih propisa i akata u “Službenom listu Crne Gore” je djelatnost od javnog interesa. Objavljivanje propisa nadležnost je Službenog lista koji je osnovan kao javna ustanova.

Službeni list je 2013. godine uspostavio saradnju sa kompanijom „Web propisi“ iz Srbije koja je napravila elektronski registar prečišćenih tekstova propisa, kojem korisnici mogu pristupiti samo ukoliko kupe licencu. Ugovorom između kompanije i JU Sl. list, definisano je da prvih pet godina, ukupan prihod po ovom osnovu bude podijeljen tako da Sl. list zadržava 60%, a „Web propisi“ 40% dobiti.

Od uspostavljanja registra do početka ove godine, Sl. list je zaradio ukupno 20 407.28. Prihodi po osnovu prodaje licenci za pristup registru prečišćenih tekstova (Prihodi od elektronske pretplate Web propisi) za prošlu godinu iznosili su 9 385 eura, što je 1.3% od ukupnih prihoda koje ova javna ustanova ostvaruje (713 007.00). Prema navodima iz izvještaja o radu ustanove, prihodi su „velikim dijelom“ iskorišćeni za održavanje Pravno-informacionog sistema.

Skoro isti iznos je tokom 2015. godine, odlukom direktora isplaćen zaposlenim i penzionisanim radnicima na ime 8. marta i povodom Dana ustanove, a to je i iznos koji se svake godine iz državnog budžeta uplaćuje Sl. listu za program „Objavljivanje propisa“ – 9 500€. [1] Koristeći novac poreskih obveznika, koji se ili uplaćuje direktno iz državnog budžeta, ili koji ubira zahvaljujući monopolskoj poziciji u kojoj se nalazi, Službeni list komercijalizuje pristup prečišćenim tekstovima propisa. Takva praksa se mora zaustaviti, a beznačajni prihodi po ovom osnovu govore o neodrživosti takvog rješenja.

[1] Odlukom direktora br.635 od 05.03.2015. godine, na ime praznika „ 8 Mart“, za 10 zaposlenih radnica, 1.100,00 eura; Odlukom direktora br.2109 od 09.07.2015. godine, na ime nagrada povodom dana Ustanove -10 jula, za 15 zaposlenih i pet penzionisanih radnika, 8.140,00 eura.

Objavljeno

SELDI Konferencija “Jačanje mehanizama za borbu protiv korupcije u Jugoistočnoj Evropi”

SELDI mreža (Mreža organizacija koje se bave borbom protiv korupcije u Jugoistočnoj Evropi) organizovala je 14. juna u Briselu koferenciju o jačanju mehanizama za borbu protiv korupcije u Jugoistočnoj Evropi, na kojoj smo sa regionalnim akterima i predstavnicima Evropske komisije razgovarali o ključnim antikorupcijskim institucijama u ovim zemljama – njihovim aktivnostima, kapacitetima, mehanizmima i saradnji sa civilnim sektorom, ulozi civilnog društva u monitoringu reformi, te o monopolskoj politici u ključnim oblastima, naročito u oblasti energetike i zagovaranju dobrog upravljanja u ovoj ali i drugim kritičnim oblastima.

U okviru konferencije održano je pet panel diskusija, na kojima su govorili predstavnici Evropske komisije, medija, nevladinih organizacija i biznis zajednice iz zemalja Jugoistočne Evrope. Kroz izlaganja i interaktivnu diskusiju, učesnici su zaključili da je uspostavljanje zakonodavnog i institucionalnog okvira dobar prvi korak u borbi protiv korupcije, ali da je potrebno da on bude ispraćen i jakom političkom voljom i promjenom svijesti kako bi se postigli pozitivni rezultati u ovoj oblasti.

Kako je istakla jedna od panelistkinja, Sabine Zwaenepoel, iz Generalnog direktorata za susjedsku politiku i pregovore o proširenju (DG NEAR), primjetno je da se vlade zemalja Zapadnog Balkana sve češće opredjeljuju za mekše preventivne mjere u borbi protiv korupcije, dok efikasna primjena i dobri rezultati izostaju. Ona je navela da u prevazilaženju tog problema, ključnu ulogu ima jak civilni sektor, nezavisan od vlade i privatnih interesa, koji bi monitoringom reformi i vršenjem javnog pritiska uticao na promjene i ostvarivanje boljih rezultata.

Međutim, kako je ocijenjeno na konferenciji, organi vlasti u ovim zemljama još uvijek organizacije civilnog društva vide kao svoje protivnike i kritičare, pa međusobna saradnja nije na zadovoljavajućem nivou.

Predstavnica Instituta alternativa na SELDI konferenciji, Ana Đurnić, navela je kao primjer ovakve prakse lošu saradnju i zatvorenost crnogorske Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) prema civilnom sektoru i upoznala učesnike sa najnovijim izmjenama Poslovnika o radu Savjeta, kojim su sjednice Savjeta zatvorene za prisustvo NVO predstavnika. Ona je, takođe, učesnicima predstavila probleme u uspostavljanju ove Agencije na koje su ukazali nalazi Instituta alternativa, ali i na slabe kapacitete, nizak nivo transparentnosti i nedostatak rezultata ASK u borbi protiv korupcije u dosadašnjem radu.

Više informacija o konferenciji možete naći na ovom linku.

Objavljeno

Emisija: Učešće građana i NVO u reformi javne uprave

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk, gostovao je u emisiji Club A na Atlas televiziji. Povod je bio razgovor u učešću građana i nevladinih organizaciji u pripremi ključnih strateških dokumenata, sa fokusom na Strategiju reforme javne uprave.

Institut alternativa se, kako je naglasio, bavi temom javne uprave od svog nastanka, poklanjajući posebnu pažnju transparentnosti i participativnom procesu. Kako je dodao, taj nedostatak se prepoznaje i kao sistemski problem na nivou planiranja svih javnih politika u državi.

“Mi, iz Instituta alternativa, govorimo da ovoj strategiji, odnosno, još uvijek njenom nacrtu, nedostaje ljudski lik”, naglasio je Stevo, aludirajući na činjenicu da građani nisu uključeni u njenu pripremu, iako se ova reforma piše za njih i najviše ih se tiče.

Stevo je govorio o tankoj liniji između partije i državne uprave: “Ni ova strategija nije uspjela da se uhvati u koštac sa problemom zapošljavanja i napredovanja u državnoj upravi isključivo po zaslugama”, zaključio je.

Snimak gostovanje u emisiji Club A možete pogledati na linku ispod:

Objavljeno

Inicijativa ministru unutrašnjih poslova: Reformu službeničkog sistema dovesti do kraja

Institut alternativa uputio je danas inicijativu Goranu Daniloviću, ministru unutrašnjih poslova, sa ciljem unapređenja radne verzije izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koja zadržava problematična rješenja i osujećuje uspostavljanje sistema zasluga u državnim organima.

Sa radom na izmjeni Zakona o državnim službenicima i namještenicima započeto je u septembru prošle godine, i u toku je finalizovanje radne verzije izmjena od strane međusektorske radne grupe koju čine predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave za kadrove, Ministarstva finansija, Skupštine Crne Gore, kao i predstavnica Instituta alternativa.

Međutim, uprkos našem zagovaranju mijenjanja odredaba, koje su u proteklom periodu osujetile uspostavljanje sistema zasluga u crnogorskoj državnoj upravi, radna verzija zakonskih izmjena zadržala je najproblematičnija rješenja.

Ova rješenja, na koja smo ukazali u inicijativi, između ostalog, obuhvataju zadržavanje diskrecionog prava starješina organa da ne izaberu kandidate koji su najbolje rangirani tokom provjere sposobnosti za posao u državnim organima, nedovoljno regulisanu provjeru sposobnosti, nedovoljno sprečavanje političkog uticaja na zaposlene u državnim organima, preveliku centralizaciju odlučivanja o izboru državnih službenika u političkim ličnostima i nepreciznu kategorizaciju službeničkih mjesta.

O problematičnoj primjeni ovih zakonskih rješenja govore brojni nalazi Instituta alernativa, ali i prijave građana koji nam se obraćaju putem sajta Moja uprava. U inicijativi smo ukazali i na poslednju prijavu na ovom sajtu, u kojoj jedan od bivših zaposlenih u MUP-u tvrdi da su mu prava višestruko prekršena.

“Podsjećamo Vas da je resor, na čijem ste čelu, najbrojnija institucija sistema, sa 4859 zaposlenih, prema poslednjem Kadrovskom planu Vlade. Samim tim, problemi su često i najbrojniji u odnosu na prava zaposlenih u MUP-u”, piše u inicijativi.

Podsjetili smo i na naša ranija upozorenja da određene praksu u MUP-u mogu biti diskriminatorne, u svjetlu navoda da je u ovom Ministarstvu status zaposlenih na određeno vrijeme riješen time što im je omogućeno da se prijave na interne oglase.

“Time bivaju diskriminisani mnogi službenici u drugim državnim organima, koji su godinama radili na određeno vrijeme, a kojima nije omogućeno da riješe svoj status na način na koji je to dozvoljeno njihovim kolegama iz MUP-a”, tvrdi se u inicijativi, uz apel ministru da ispita ove medijske navode, ali i namjeru Vlade Crne Gore iz 2013. godine da, prejudiciranjem ishoda oglasa za posao u ovoj instituciji, favorizuje određene kandidate.

Kompletan tekst inicijative, koju smo uputili ministru, dostupan je u produžetku.

Tim Instituta alternativa

Inicijativa IA za unapređenje radne verzije izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima upućena ministru unutrašnjih poslova