Objavljeno

Intervju za TV Vijesti: Pasivnost poslanika u Skupštini Crne Gore

Istraživačica javnih politika, Dina Bajramspahić, izjavila je za TV Vijesti da je kontrolna uloga Skupštine na najnižem mogućem nivou.

“Odbor za bezbjednost i odbranu je u ovoj godini održao samo dvije sjednice, a pritom ima zakonom utvrđene veoma ozbiljne nadležnosti, kada je u pitanju kontrola sektora bezbjednosti i odbrane. Pomenuću da poslanici primaju mjesečnu naknadu za rad u odborima, bez obzira na to da li su radili ili nijesu”, kazala je Dina Bajramspahić.

Veliki broj sjednica plenuma i radnih tijela odlaže se zbog nedolaska poslanika, zbog čega je nemoguće postići kvorum.

Sa potencijalnim izmjenama Etičkog kodeksa poslanika, koji bi predviđao da poslanici koji ne dolaze na sjednice radnih tijela i plenuma, budu finansijski sankcionisani, saglasni su i u IA.

“Ako imamo situaciju da se zakonom ustanove obaveze radnih tijela, pa da se ni te obaveze ne izvršavaju, onda je zaista potrebno razmotriti neka rigoroznija rješenja za primoravanje poslanika da izvrše svoje obaveze”, kaže Bajramspahić.

A da takvo rješenje ne bi bilo novina, već da je nešto što ima uporište u malo starijim demokratijama, pokazuje i praksa niza evropskih zemalja. Tako u njemačkom Bundestagu, za svaki nedolazak na sjednicu, poslanik dobija po 100 eura nižu platu. Francuski parlament kažnjava poslanike koji više od dva puta mjesečno izostanu sa sjednica odbora, sa 355 eura i više. I u Evropskom parlamentu postoje sankcije. Parlamentarci ostvaruju dnevni paušal od 298 eura, u slučaju da se ne pojave u dane plenarnih sjednica, taj iznos im se umanjuje za pola.

Ipak, postoje i pozitivni primjeri: “Najaktivniji od odbora je Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, koji uprkos tome što se približavaju izbori, što je situacija u Skupštini na političkom nivou veoma kompleksna, inistira na održavanju sjednica i podnošenju inicijativa, i opozicionih i pozicionih poslanika. Međutim, drugi odbori itekako kaskaju za ovim odborom”, zaključila je Bajramspahić.

Prilog TV Vijesti u cjelosti pogledajte ovdje:

Objavljeno

Komentari na Predlog zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama

Institut alternativa uputio je poslanicima Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, koji će uskoro raspravljati o Predlogu zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, komentare i predloge za unapređenje.

Načelno, Predlog Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama je kvalitetniji i precizniji od Zakona o javnim okupljanjima koji je trenutno na snazi. Najveći napredak ovog predloga je u prenosu odgovornosti za održavanje javnog reda i mira sa organizatora javnog okupljanja na Upravu policije. Ukoliko bi ovakvo rješenje bilo usvojeno, država bi mogla da ispuni svoje obaveze: negativnu, u smislu uzdržavanja od ometanja javnog skupa i pozitivnu, da obezbijedi održavanje mirnog skupa. Druga bitna izmjena odnosi se na efikasniji pravni lijek, s obzirom na to da organizator tužbu podnosi direktno Upravnom sudu, koji po istoj mora da odlučuje u roku od 48 časova od prijema spisa predmeta od Uprave policije.

Međutim, prepoznali smo da postoji prostor za dodatno unapređenje predloga zakonskog teksta, kao i za preciznije određenje obaveza države i prava građana, u cilju doprinosa pravnoj izvjesnosti i sigurnosti aktom koji reguliše ovu oblast ljudskih prava, a koje se tiču:

a) lokacija na kojima su javna okupljanja zabranjena,
b) obaveza Uprave policije u slučajevima kada privremeno ograničava slobodu okupljanja,
c) zakonskog prepoznavanja različitih formi javnih okupljanja.

Komentari su pripremljeni u okviru projekta “Sloboda okupljanja na Zapadnom Balkanu”, tokom kojeg je Institut alternativa vršio monitoring slobode okupljanja u Crnoj Gori. Komentari predstavljaju dio regionalne studije u kojoj su mapirani ključnih problema u ovoj oblasti i formulisane preporuke za unapređenje normativnog okvira i bolje ispunjavanje zakonskih obaveza, kao i zaštite prava građana na mirnim javnim okupljanjima.

Komentare Instituta alternativa u cjelini možete pročitati ovdje.

Objavljeno

Saopštenje: Hitno zaustaviti progon Vanje Ćalović

Koalicija NVO “Saradnjom do cilja”, koja pored Instituta alternativa okuplja još 100 NVO iz Crne Gore, apeluje na Ustavni sud da obustavi izvršenje presude Višeg suda kojom je direktorici MANS-a Vanji Ćalović naloženo da objavi presudu u sporu sa Vladimirom Popovićem u svim medijima u Crnoj Gori i Srbiji.

Ovakva presuda predstavlja progon aktivistkinje nevladinog sektora jer stvara nesrazmjernu obavezu za Vanju Ćalović od koje javna izvršiteljka traži da uplati predujam od 25,000 eura na ime objavljivanja presude u svim medijima u Crnoj Gori i Srbiji.

S obzirom na činjenicu da u Crnoj Gori i Srbiji funkcioniše više hiljada medija, jasno je da ovakva presuda ima za cilj da uništi egzistenciju Vanje Ćalović jer se čak ni ne zna konačan iznos neophodan za izvršenje presude u cjelosti.

Ukoliko Ustavni sud ne reaguje hitno i obustavi izvršenje presude Višeg suda, nameće se zaključak da se u progon aktivistkinje nevladinih organizacija uključio čitav sudski aparat.

Umjesto pravde za žrtvu nezapamćene kampanje, sud nastavlja sa progonom.

Objavljeno

Saopštenje: Pet zvjezdica transparentnosti za Institut alternativa

Institut alternativa je treću godinu zaredom dobio pet zvjezdica za transparentnost svojih finansija, prema istraživanju koje je sprovela međunarodna neprofitna organizacija Transparify.

IA transparify logoU izvještaju koji je danas objavljen, a kao i prethodnih godina, obuhvatio je i Crnu Goru, Institut alternativa je dobio pet zvjezdica za transparentnost, zajedno sa Centrom za demokratsku tranziciju (CDT). Time smo se našli u društvu prestižnih istraživačkih centara, kao što su Bruegel i International Crisis Group iz Belgije i Amnesty International iz Velike Britanije.

“Izvještaj omogućava građanima, novinarima i donosiocima odluka da identifikuju istraživačke centre koji su posvećeni integritetu i transparentnosti istraživanja i zagovaranja javnih politika. Istovremeno, on ukazuje i na one organizacije koje primaju novac iza zatvorenih vrata”, naglašeno je u izvještaju.

Ukupno 200 istraživačkih centara, koje je obuhvatilo ovogodišnje istraživanje, rangirani su na skali od 0 do 5 u odnosu na to koliko transparentno prikazuju izvore svog finansiranja. Oni centri koji su dobili pet zvjezdica omogućavaju javnosti jasne i detaljne informacije o tome ko ih finansira, sa koliko novca i za koje aktivnosti i, samim tim, mogu poslužiti kao primjer na koji se treba ugledati.

Transparify je međunarodna incijativa, pokrenuta 2014. godine i podstaknuta činjenicom da istraživački centri širom svijeta igraju sve veću ulogu u formulisanju javnih politika i javnim debatama.

Tim Instituta alternativa

Objavljeno

Poziv magistrima i doktorima nauka – šestomjesečna stipendija za istraživački rad u IA

TTF-square2_400x400Otvoren je poziv za mlade profesionalce koji su završili magistarske ili doktorske studije u oblasti društvenih nauka za plaćeni rad u periodu od šest mjeseci u Institutu alternativa.

Tokom rada, zaposleni će imati priliku da se bave istraživačkim radom uz mentorstvo naših istraživača.

Krajnji produkt istraživanja biće analiza i predlog praktične politike u okviru jedne od istraživačkih oblasti Instituta alternativa.

Ovom inicijativom Think Tank Fond Fondacije za otvoreno društvo (Think Tank Fund Open Society Foundations – OSF) namjerava da podrži mlade profesionalce iz zemalja Zapadnog Balkana, od kojih jedno iz Crne Gore, a koji su nedavno završili magistarske ili doktorske studije u zemljama OECD i žele da započnu rad u renomiranim istraživačkim centrima u svojim matičnim državama.

Kandidati moraju imati:

  • završene magistarske ili doktorske studije u oblasti društvenih nauka na nekom od univerziteta u zemljama OECD;
  • između 23 i 35 godina starosti;
  • državljanstvo ili prebivalište u Crnoj Gori;
  • tečno poznavanje engleskog jezika.

Proces prijavljivanja:

  1. Ukoliko ste zainteresovani za rad u Institutu alternativa i ispunjavate uslove, pošaljite svoju biografiju i motivaciono pismo na email Milice Ražnatović milicar@institut-alternativa.org
  2. Nakon odobrene prijave od strane organizacije, potrebno je poslati potrebna dokumenta TTF-u.

Rok za prijave je otvoren do 7. jula 2016. Okvirni početak rada je predviđen za novembar 2016.

Više o procesu prijave pročitajte ovdje.

Objavljeno

Otvoriti diskrecionu potrošnju javnih preduzeća

Pozivamo predstavnike opozicije koji su imenovani u organe upravljanja privrednih društava u javnom vlasništvu da kao prvi korak, traže i objave sve zapisnike sa sastanaka Odbora direktora, a posebno sve evidencije sponzorstava i pomoći. Neophodno je objaviti sve odluke koje su donijete, a odnose se na upravljanje tzv. “slobodnim sredstvima”, diskrecionom odlučivanje o raspodjeli dobiti, rješavanju stambenih pitanja i drugih načina na koji se novac dijeli zaposlenim mimo zarada, kao i fizičkim i pravnim licima van preduzeća.

Ova vrsta potrošnje (sponzorstava, donacija, pomoći) je sasvim diskreciona i ostavljena na odlučivanje rukovodstvu preduzeća, pa je stoga ključna oblast u kojoj se (pored zapošljavanja i nabavki) mogu vršiti zloupotrebe javnih resursa u političke svrhe.

Institut alternativa od prošle godine pokušava da dođe do određenih podataka u posjedu javnih preduzeća, sa velikim problemima zbog ćutanja administracije i odbijanja zahtjeva, upravo u pogledu zapisnika sa sjednica odbora direktora i odluka koje donose.

Podsjećamo da je PEFA izvještaj Svjetske banke iz 2013. godine upozorio da su preduzeća u javnom vlasništvu najmanje transparentan dio javnog sektora, uz najznačajniji manjak informacija u pogledu transparentnosti javnih finansija. (Svjetska banka, Ocjena javnih rashoda i finansijske odgovornosti – Izvještaj o rezultatima upravljanja javnim finansijama, jul 2013)

Zakon o primjeni Sporazuma o stvaranju uslova za slobodne i fer izbore (Lex specialis), podrazumijeva da predstavnici opozicije u organima upravljanja privrednih društava u većinskom vlasništvu države, imaju pravo da dobiju izvještaj o bilo kojem aspektu finansijskom poslovanja u tom privrednom društvu (član 15).

Ovdje ne mislimo samo na šest nacionalnih javnih preduzeća u kojima su imenovani predstavnici opozicije (Elektroprivreda, Montenegro Airlines, Plantaže, Pošta, Aerodromi, Monteput), već i na ostala 33 nacionalna preduzeća, ali i brojna lokalna javna preduzeća, koja su takođe obuhvaćena Lex specialisom.

Iako je mandat po Lex Specialisu ograničen na 2016. godinu, smatramo da je neophodno da opozicioni predstavnici učine napor da pristupe podacima za prethodne godine, koji moraju biti javni i ne postoje zakonske prepreke za njihovo objavljivanje.

Zajedno sa Centrom za građansko obrazovanje (CGO) i Mrežom za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), definisali smo set informacija koje svaki organ javnog sektora treba da objavljuje proaktivno na svojim internet stranicama. U listi od preko 90 zahtjeva za transparentnost, javna preduzeća su posebno zastupljena, a ključni se zahtjevi odnose na rashode koje javna preduzeća imaju u oblasti diskrecione potrošnje i isplata licima van preduzeća.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora