Emisija: Izgradnja i ugradnja

Jovana Marović, koordinatorka istraživanja, gostovala je u emisiji “Petkom u 8” sa Tinom Raičević na televiziji Vijesti. Tema emisije bila je korupcija u urbanizmu, javnim nabavkama i javno-privatnom partnerstvu. U emisiji je, između ostalog, bilo riječi o brojnim problemima u ovim oblastima: prodajama zemljišta koje nisu bile u interesu građana, neuspješnim projektima javno-privatnog partnerstva, lošoj realizaciji koncesione politike… Institut alternativa se ovim temama bavio u okviru zajedničkog projekta sa Centrom za građansko obrazovanje (CGO) ”Korupcija na lokalnom nivou – nulta tolerancija!” podržanog od strane Evropske unije, ali i u okviru brojnih drugih istraživanja.

Ostali gosti su bili Branka Bošnjak, odbornica Demokratskog fronta u SO Podgorica, Tamara Vujović, potpredsjednica Opštine Herceg Novi i Ljubo Filipović, potpredsjednik Opštine Budva.

Emisiju u cjelini možete pogledati na sledećem linku:

Emisija: Rekonstrukcija Vlade

Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora, gostovao je u emisiji “Petkom u 8” sa Tinom Raičević na televiziji Vijesti. Tema emisije bila je rekonstrukcija Vlade.

Ostali gosti su bili Neđeljko Rudović, zamjenik glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Vijesti i Dragan Janjušević, analitičar.

Emisiju u cjelini možete pogledati na sledećem linku:

Diskrecija bez objašnjenja: Utvrditi smjernice za odlučivanje starješina državnih organa

Broj žalbi kandidata koji su bili prvorangirani za posao u državnim organima, a nijesu dobili zaposlenje, se povećao i nameće potrebu bližeg regulisanja ovog diskrecionog prava starješina državnih organa.

Od najmanje 130 žalbi podnijetih protiv odluka o izboru državnih službenika i namještenika tokom prošle godine, njih 26 je podnijeto Komisiji za žalbe zato što nije izvršen izbor prvorangiranih kandidata, pokazuje istraživanje Instituta alternativa (IA) u okviru projekta “Državna uprava: Jednaka za sve”, koji finansira Ambasada SAD u Podgorici.

Usvojeno je 17 ovih žalbi.

Prošle godine, prema nalazima IA, nije bilo žalbi koje su se odnosile na neizbor najbolje ocijenjenih kandidata.

Podsjetimo, jedna od ključnih novina Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji je počeo da se primjenjuje u januaru 2013. godine, bila je upravo obaveza zapošljavanja prvorangiranih kandidata. Samo izuzetno i uz obrazloženje, starješina državnog organa, nakon obavljenog intervjua, može izabrati drugog kandidata.

Međutim, odluke o žalbama upućuju na to da starješine nijesu dovoljno ubjedljivo argumentovale odluke, kojima nijesu izabrale prvorangirane kandidate.

Čest je slučaj da starješina navede da je samo na osnovu usmenog intervjua izvršio izbor drugog kandidata, bez dodatnog preciziranja razloga.

Analizirane žalbe i odluke o žalbama upućuju i na nerazumijevanje zakonskih odredaba, koje propisuju da, prilikom zapošljavanja u državnoj upravi, treba voditi računa o srazmjernoj zastupljenosti manjina i o rodno balansiranoj zastupljenosti.

Naime, u pet slučajeva, iako nijesu bili prvorangirani, izabrani su kandidati manjinske nacionalne pripradnosti, uz obrazloženje da se, prilikom donošenja odluke o izboru, vodilo računa i o srazmjernoj zastupljenosti manjina.

Međutim, tri žalbe protiv ovakvih odluka o izboru su usvojene uz obrazloženje da Zakon o državnim službenicima i namještenicima ne propisuje davanje prednosti kandidatima samo po osnovu pripadanja manjinskoj nacionalnoj zajednici.

Takođe, jedan kandidat se žalio da je bio bolje rangiran od izabranih, ali i da nije ispoštovana odredba o rodnoj ravnopravnosti, jer su “svi izabrani kandidati ženskog pola”.

U nekoliko slučajeva, prvorangirani kandidati su se žalili da nijesu izabrani zbog procjene starješina da se neće zadržati na datom radnom mjestu zbog daljih ambicija za profesionalnim razvojem, što je u direktnoj suprotnosti sa principom zapošljavanja i napredovanja na osnovu zasluga.

Kako bi se ograničila zloupoteba diskrecija starješina državnih organa prilikom izbora državnih službenika i namještenika, IA ponovo poziva Vladu da ispoštuje preporuku, koju smo formulisali u okviru svog prvog monitoring izvještaja o zapošljavanju i napredovanju u državnim organima, i da posebnim smjernicama jasno definiše razloge zbog kojih najbolje ocijenjeni kandidat ne mora biti izabran na radno mjesto u državnoj upravi.

Milena Milošević
Istraživačica javnih politika

Saopštenje: Otvoriti budžetske podatke za javnost

Pozivamo Ministarstvo finansija da poveća transparentnost nacionalnog budžeta kroz uvođenje prakse objavljivanja budžetskih podatka u formi koja omogućava obradu i pretraživanje podataka.

Institut alternativa se u decembru 2014. godine, tokom skupštinske rasprave o prijedlogu budžeta, obratio Ministarstvu finansija inicijativom da sa poslanicima, civilnim društvom i građanima podijeli originalne budžetske dokumente, kako bi u bili ravnopravni u njihovoj analizi. Do danas nismo dobili odgovor niti su traženi dokumenti objavljeni u tzv. mašinski čitljivoj (eng. mashine readable) formi.

Trenutno, Ministarstvo finansija ne objavljuju budžetske podatke u formi koja bi dozvoljavala računarsko upravljanje podacima, upoređivanje sa prethodnim godinama i analizu (npr. excel dokument). Primjera radi, svim akterima van Ministarstva finansija, prijedlog budžeta za 2015 godinu je bio dostupan samo u formi skeniranog PDF-a, formatu koji ne dozvoljava pretragu ili bilo kakvu računarsku obradu podataka.

Objavljivanjem podataka u (skeniranom) PDF formatu, podaci su na taj način „zaključani“ – njima se ne može upravljati, ne mogu se vršiti analize, poređenja, a i sama pretraga je skoro nemoguća.

Stoga pozivamo MInistarstvo da na internet stranici objavi podatke iz usvojenih Zakona o budžetu i završnih računa budžeta od 2010. godine do danas u excel formatu. Takođe, pozivamo Ministarstvo da uspostavi praksu da se i prijedlog budžeta Skupštini dostavlja i objavljuje i u excel formatu (pored uobičajenog načina dostavljanja).

Smatramo da je potrebno da se objavljuju excel tabele sa sljedećim podacima: primici i izdaci po vrstama i ekonomskoj klasifikaciji (opšti dio), kao i raspored sredstava budžeta po potrošačkim jedinicama i izdacima po ekonomskoj klasifikaciji (posebni dio).

Ovaj korak ne bi zahtijevao dodatne napore za službenike Ministarstva, već jedino objavljivanje već postojeće dokumentacije na internet stranici Ministarstva. Nacionalni budžet se originalno i priprema u excel tabelama, od budžetskog cirkulara koji ispunjavaju potrošačke jedinice do jedinstvenog nacrta budžeta koji sastavlja Ministarstvo finansija.

Podsjećamo da objavljivanje budžetskih podataka na ovaj način predstavlja jedan od principa transparentnosti u oblasti upravljanja javnim resursima inicijative Partnerstvo otvorenih vlada (OGP), kojoj pripada i Crna Gora. Takođe, ovo je jedan od kriterijuma budžetske transparentnosti na kojem insistiraju organizacije koje ocjenjuju napredak zemalja u ovom pogledu, kao što je International Budget Project (Open Budget Index).

Kako je prošlo četiri mjeseca bez odgovora od upućivanja inicijative, ovim putem vršimo javni pritisak i pozivamo i ostale zainteresovane da nam se pridruže u ovom zahtjevu prema Ministarstvu finansija.

Marko Sošić
Istraživač javnih politika

Povezane vijesti:

Neophodno preciznije izvještavanje o nabavkama

Komentar Instituta alternativa Izvještaja o radu Koordinacionog tijela za praćenje i sprovođenje Strategije razvoja sistema javnih nabavki za IV kvartal 2014. godine

Opšte primjedbe:

Izvještaj je fokusiran na opšte teme kada je razvoj sistema javnih nabavki u pitanju, a ne na mjere iz AP za sprovođenje Strategije. Iz Akcionog plana koji prati izvještaj nije moguće utvrditi šta je urađeno u poslednjem kvartalu 2014. godine, budući da nema rokova, da su mjere za dalje aktivnosti utvrđene opisno i da se u samom dokumentu samo navode aktivnosti za 2014. godinu bez objašnjenja da li je ta aktivnost realizovana ili ne.

U izvještaju o radu Koordinacionog tijela se navodi ocjena Evropske komisije iz izvještaja o napretku za 2014. godinu da proces godišnjeg izvještavanja i sakupljanja podataka treba da bude ojačan, te ističe da bi Koordinaciono tijelo svojim smjerniacama i komentarima trebalo da doprinese unapređenju. Međutim, u samom izvještaju se samo konstatuju problemi i daju okvirni a ne konkretni predlozi za unapređenje uz nedefinisan rok ”u budućem periodu”. Štaviše, u samom izvještaju se ponavljaju ocjene, rečenične konstrukcije i problemi koji se iz godine u godinu ističu u godišnjim izvještajima o javnim nabavkama, što praktično znači da se sistem ne unapređuje.

Predlozi Instituta alternativa za unapređenje izvještavanja i prikupljanja podataka:

§ U okviru godišnjeg izvještaja o javnim nabavkama objavljivati podatke o:

a) broju aneksa koji se zaključuju na godišnjem nivou;

b) o naručiocima koji su kršili Zakon o javnim nabavkama tokom jedne godine, kao i vrsti prekršaja;

§ U okviru kvartalnih izvještaja o realizaciji Akcionog plana za poglavlje 23

a) ukupan broj zaključenih ugovora u izvještajnom periodu (budući da bi ta informacija trebalo da bude dostupna samim uvidom u Portal javnih nabavki);

b) ukupan broj objavljenih ugovora o javnim nabavkama na sajtovima opština za svaku pojedinačno (s obzirom na to da je ovo jedan od indikatora, ali nije prezicirano na koji način će se izvještavati o mjeri).

§ Na sajtu naručilaca objavljivati neposredne sporazume odmah po zaključivanju.

§ Tehnički unaprijediti portal javnih nabavki te omogućiti:

a) klasifikovanje podataka po vrsti dokumenta: aneksi, planovi, pozivi, ugovori, tenderska dokumentacija.

Sadržaj Izvještaja Koordinacionog tijela:

Inspekcijski nadzor

Nije problematično da li inspektor radi pod okriljem Uprave za inspekcijske poslove ili Uprave za javne nabavke kao što se u izvještaju navodi, niti je problem u ”komuniciranju” dobijenih podataka, već je problem u kapacitetima inspekcije (1 inspektor a 3 sistematizovana mjesta). Dodatan problem predstavlja i to što Akcioni plan za poglavlje 23 predviđa kao rok za angažovanje trećeg inspektora decembar 2016. godine. Ovo znači da će se od prvobitnog roka odstupiti 3 godine.

Takođe, diskutabilno je da li je rješenje po kojem Uprava za inspekcijske poslove kontroliše i postupke javnih nabavki i sprovođenje ugovora najbolje, posebno nakon što je izmjenama Zakona o javnim nabavkama iz decembra mjeseca 2014. godine ukida nadležnost Državne komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki u odnosu na kontrolu ugovora iznad 500 000 eura. Prelazno rješenje bi moglo biti veća uloga Državne revizorske institucije kada je u pitanju kontrola sprovođenja ugovora o javnim nabavkama.

Objavljivanje ugovora

Budući da je po AP za poglavlje 23 predviđena kao mjera objavljivanje ugovora na sajtovima lokalnih samouprava, ovo bi trebalo da utiče i na poštovanje zakonske obaveze dostavljanja zaključenih ugovora UJN radi objavljivanja, što se u izvještaju navodi kao jedan od problema.

PIFC

Raditi dalje na uspostavljanju i jačanju kapaciteta jedinica unutrašnje revizije u sistemu javne interne finansijske kontrole.

Lista ponuđača

U izvještaju se navodi da Uprava za javne nabavke vodi evidenciju o ponuđačima na način što se evidentira samo naziv privrednog društva i zemlju sjedišta. Međutim, problem je u tome što se na ovoj listi kao ponuđači vode sve zainteresovane strane koje su registrovane na portalu javnih nabavki. Takođe, lista ponuđača sadrži 471 nevalidnu e-mail adresu. Isto tako, ni lista službenika za javne nabavke ne sadrži nove podatke, budući da nisu izbrisani službenici koji ne rade više na tim poslovima jer je organ u kojem rade postao ”organ u sastavu”.

Jovana MAROVIĆ
Koordinatorka istraživanja

Institut alternativa sprovodi projekat ”Civilno društvo i građani protiv korupcije u javnim nabavkama” uz podršku ambasade Kraljevine Holandije. Aktivnosti su usmjerene ka jačanju saradnje između državnih i nedržavnih aktera u zajedničkim naporima u utvrđivanju nepravilnosti u oblasti javni nabavki i formulisanju preporuka za unpređenje.

DRI i krivične prijave

Na sastanku državnih revizora i civilnog društva koji smo održali prošle nedjelje, jedno od ključnih pitanja o kom se raspravljalo je da li Državna revizorska institucija (DRI) treba da podnosi krivične prijave i zašto se u dosadašnjem radu to nije dešavalo.

Izvještaji DRI svjedoče o brojnim nepravilnostima i nezakonitostima u oblasti upravljanja javnim sredstvima i imovinom. Nakon skoro jedanaest godina rada DRI i preko 120 izvještaja o reviziji, vrijeme da se uporni “prestupnici” kazne. Prema našim saznanjima, u dosadašnjem radu, DRI nije podnosila krivične prijave, nije pokretala postupak za naknadu štete, niti je obavještavala Državnog tužioca o nanošenju štete državnoj imovini.

Odgovornost je na DRI, ali i drugima

Kritika na račun DRI zbog nepodnošenja krivičnih prijava je na mjestu – ali ništa manji dio odgovornosti je na tužilastvu i policiji, a i ostalim akterima. Zakonik o krivičnom postupku obavezuje sve državne organe (kao i organa lokalne samouprave, javnih preduzeća i ustanova) da prijave krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, o kojima su obaviješteni ili za koja saznaju na drugi način.

Izvještaji DRI treba da ovim brojnim akterima služe kao indikator, polazna osnova za sopstvene provjere i pokretanje eventualnih krivičnih prijava i drugih radnji. Ako svu priču svedemo na to da krivimo DRI, oslobađamo od odgovornosti sve one koji bi takođe trebalo da obavljaju svoj posao.

Tužilaštvo bi za početak, moralo da obavijesti i DRI i javnost ša je urađeno u svim slučajevima u kojima je DRI dostavila dokumentaciju u vezi neke problematične revizije ili negativnog nalaza.

Kapaciteti za krivične prijave

Već godinama se iz DRI ističe da imaju nedovoljne kapacitete u pogledu pravničkog kadra sa iskustvom u krivičnom pravu. Ovo se mora već jednom riješiti ili makar početi sa rješavanjem tako što će se povećati budžet DRI, zaposliti novi ljudi ili obučiti postojeći.

Čekajući prve prekršajne postupke za Zakon o budžetu…

Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti koji je usvojen prošle godine je uveo prekršajne odredbe za njegovo kršenje. Ovu promjenu smo zagovarali još od 2010. godine, kada smo upozorili da od svih zemalja u regionu, jedino Crna Gora nema sankcije u sistemskom zakonu o budžetu.

Za DRI je ovo značajno, jer će se prilikom revizije Završnog računa budžeta sada moći podnositi prekršajne prijave kada se uoči kršenje Zakona o budžetu. Tako da iščekujemo da se ovdje konačno počne sa kažnjavanjem i utvrđivanjem odgovornosti.

Gdje su kazne za nedostavljanje dokumentacije

Iako su krivične prijave javnosti, medijima, NVO, uvijek najinteresantnije, ima i drugih oblika za utvrđivanje odgovornosti, za djela koja nemaju karakter krivičnog djela, ali njihove počinioce treba sankcionisati. Treba pomenuti da do sada nije bilo ni prekršajnih prijava.

U slučaju revizije državnih garancija (2013), DRI u izvještaju navodi da subjekti revizije (Ministarstvo finansija i Ministarstvo ekonomije) nisu dostavili državnim revizorima na uvid sva tražena dokumenta. Ovo je prošlo bez sankcije, iako Zakon o DRI imperativno određuje da se revizorima mora dostaviti sva tražena dokumentacija i propisuje kazne za subjekte koji to ne učine.

Marko Sošić
Istraživač javnih politika