Objavljeno

(Ne)sloboda izbora

Stevo MukVrijeme je da građani donesu odluke od kojih će imati koristi na duži rok. Relativno mala i kratkoročna korist koju uobičajeno uzima jedan dio birača vladajuće partije, na duži rok im se ispostavlja kao gotova šteta. Rasipništvo, nesposobnost, korupcija, nepotizam, nepoštovanje zakona, kriminal organizovani i neorganizovani, zloupotrebe ključni su razlozi urušavanja ekonomije i siromaštva. To su nepromijenjene karakteristike društva i države u kojoj se nije desila demokratska smjena vlasti.

Snimci i dokumenti objavljeni ovih dana prikazuju državno partijsku mrežu funkcionera, aktivista, policajaca, doušnika, upravljača narodnim parama, upravljača ličnim podacima, biračkim spikovima, ličnim kartama, izbornim komisijama, mjesnim zajednicama i svim resursima koji mogu obezbijediti da se i dalje vlada.

Snimci i dokumenti objavljeni ovih dana pokazuju da je tačno ono što su brojne opozicione političke partije i nevladine organizacije otvoreno, a međunarodne organizacije stidljivo, tvrdile. Sada dokaze imaju i međunarodne organizacije, ambasade, ambasadori, prijatelji Crne Gore, prijatelji Đukanovića, svi oni koji su bili impresionirani, oduševljeni, koji su ohrabrivali, savjetovali…
Građani Crne Gore danas imaju pravo da pitaju Evropsku uniju da li je na strani slobode izbora i demokratije ili je na strani jedne partije. Snažnim i nedvosmislenim zahtjevom da se u vezi sa aferom “Snimak” sprovede efikasna i sveobuhvatna istraga, Evropska unija može poslati jasnu poruku da je na strani građana Crne Gore. Građani Crne Gore danas imaju pravo da se u zavisnosti od tog odgovora opredjeljuju prema procesu evropske integracije i prema Evropskoj uniji.

Niko se više ne može skrivati iza navodnog nepostojanja dokaza. Dokazi su očigledni i osnov su za sprovođenje široke i sveobuhvatne istrage. Dokazi su tu za sve osim za Vrhovnu državnu tužiteljku. Ona koordinira akciju protiv nepodobnih nevladinih organizacija, pa nema vremena da efikasno istraži organizovani poduhvat protiv slobode demokratskog izbora.

Valjda je svakom jasno da ovo ovako neće moći dovijeka. Sve ima svoj početak i svoj kraj. Svakim danom smo sve bliži trenutku kada će monopol jedne partije biti poslat u političku istoriju. Đukanoviću, po svemu sudeći, neće više biti dovoljna samo sreća, naročito jer je vreća gotovo prazna. U toj vreći više nema za one koji se do neba raduju svakim novim izborima. U toj vreći više nema ni za redovno isplaćivanje plata radnicima u državnoj upravi.

Zato se lider DPS-a nalazi pred izborom –radikalizacija ili liberalizacija, zaoštravanje ili širenje sloboda. Ukoliko se odluči za prvu opciju, možda će vladati duže ali će njegov politički kraj biti po njega samog neizvjestan i opasan. Ukoliko se odluči za širenje sloboda, onda će se odreći monopola vlasti i pripremati za makar jedan mandat u opozicionim klupama. U međuvremenu, vlada tradicionalne vlasti i predsjednik iz redova tradicionalne opozicije mogu doprinijeti stvaranju uslova za dovršetak procesa demokratske tranzicije. Zato pobjeda Miodraga Lekića na izborima, može biti značajnija i u krajnjem korisnija za Đukanovića i njegov dalji politički put, nego što se to čini iz ugla nezajažljive želje za potpunim vladanjem.

Đukanoviću u izboru daljeg političkog puta mogu pomoći njegovi koalicioni partneri, najprije SDP, ali i Bošnjačka stranka. Ove stranke moraju imati na umu da će se mehanizmi DPS-a prvom sljedećom prilikom okrenuti protiv njih. Zato je za njih važno da ono što je otkrila afera “Snimak” označe kao neprihvatljivu politiku, umjesto što je nazivaju incidentom i od nje okreću glavu. Pobjeda Lekića može samo osnažiti njihovu političku poziciju i omogućiti im da do kraja podignu glavu i stvari nazovu pravim imenom.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora

Tekst je originalno objavljen u rubrici “Forum” dnevnog lista Vijesti

Objavljeno

Dobro upravljanje u Jugoistočnoj Evropi i Turskoj: Razmjena iskustava u borbi protiv korupcije

Uvodna konferencija SELDI mreže (South-East Europe leadership for development and integrity) održana je u Zagrebu 4. i 5. marta 2013. godine. Institut alternativa je član SELDI mreže te aktivno učestvuje, zajedno sa organizacijama civilnog društva iz devet zemalja regiona, u realizaciji aktivnosti u okviru projekta »Civilno društvo za dobro upravljanje i antikorupciju u Jugoistočnoj Evropi i Turskoj« podržanog od strane Evropske unije.

Koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa, Jovana Marović predstavila je na konferenciji u Zagrebu dosadašnje aktivnosti državnih organa i civilnog sektora u borbi protiv korupcije u Crnoj Gori u okviru teme »EU pristup i uslovljanje: Borba protiv korupcije – slučaj Crne Gore«. Njena prezentacija dostupna je ovdje.

Objavljeno

Rizici korupcije u crnogorskom sportu

Štetne posljedice korupcije u sportu su dvostruke. Osim finansijskog aspekta, tj. opasnosti od neracionalnog i nelegalnog trošenja javnih resursa, pojava korupcije u sportu, s obzirom na popularnost ove djelatnosti i na prepoznati javni interes njenog unapređenja, može imati negativan efekat po društvo u cjelini.

Na međunarodnom planu, pitanja integriteta u sportu i borbe protiv korupcije u ovoj oblasti, tek u posljednje vrijeme su počela da dobijaju sveobuhvatniji tretman. U Evropskoj uniji, prvi korak u tom pravcu bilo je donošenje Bijelog papira o sportu 2007. godine. Ovaj dokument prepoznao je ključne prijetnje savremenom sportu u zemljama članicama, među kojima su i korupcija i pranje novca. EU je na osnovu prethodno sprovedenih analiza preduzela i niz drugih aktivnosti koje se odnose na povećanje integriteta u sportu, zaključno s naporima Evropskog savjeta da krajem 2012. godine usvoji zaključke protiv namještanja mečeva.

U Crnoj Gori, međutim, intenziviranje aktivnosti na prevenciji i borbi protiv korupcije u sportu tek predstoji. Vladini strateški dokumenti u nedovoljnoj mjeri prepoznaju potrebu predupređenja i minimiziranja rizika od korupcije u ovoj oblasti, uprkos određenim navodima i indikacijama o nepravilnosti poslovanja sportskih klubova i prevarama u vezi sa sportskim klađenjem. Cilj Papira je, stoga, da ukaže na načine unapređenja borbe protiv korupcije u crnogorskom sportu u odnosu na međunarodno prepoznate i potencijalne „nacionalne“ rizike u ovoj oblasti.

Objavljeno

Saopštenje: Država da počne sa rješavanjem problema beskućništva

Crna Gora treba da uspostavi evidenciju beskućnika i u Predlogu Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti jasno definise vrstu, nadležnost i način pružanja socijalnih usluga ovoj populaciji.

Koliko je ustavno određenje Crne Gore kao socijalne države i države socijalne pravde afirmisano u praksi potvrđuje činenjenica da se prvi put u crnogorskom zakonodavstvu pojam beskućnika pojavljuje u Predlogu zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti iz 2012. godine.

Institut alternativa smatra da je dobro što je Predlog Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti vraćen na doradu, posebno u dijelu jasnijeg razgraničenja podjele nadležnosti između centara za socijalni rad i lokalnih samouprava. Kako je prioritet na razvoju socijalnih usluga, smatramo da Predlog Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti treba posebno da definiše usluge skloništa i /ili prihvatilišta za beskućnike, te da ove usluge treba da budu u nadležnosti lokalnih samouprava.

Svjesni finansijskih ograničenja lokalnih samouprava da posebno obezbijede ove usluge za potrebe lokalnog stanovništva, smatramo da sklonište za beskućnike treba da postoji makar u onim lokalnim samoupravma u kojima je problem beskućništva najviše zastupljen. Stoga je potrebno da Ministarstvo rada i socijalnog staranja u saradnji sa svim socijalnim akterima, prioritetno centrima za socijalni rad i nevladinim organizacijama, što prije uspostavi evidenciju ovih lica. Činjenica da nadležni u Ministarstvu ne raspolažu ni okvirnim brojem beskućnika u Crnoj Gori, ukazuje da su beskućnici uskraćeni za zaštitu osnovnih ljudskih prava, te da se beskućništvo kao najozbiljniji socijalni problem ignoriše od strane države

Svakako da će evidencija beskućnika biti urađena uspostavljenjem informacionog sistema socijalnog staranja odnosno izradom socijalnog kartona, ali napominjemo da je rok za izradu ovog projekta 2014. godina. Neizvjesnost daljeg korišćenja privremenog smještaja beskućnika u Podgorici opominje na hitnost rješavanja ovog problema.

Iako je dosadašnji napor da se obezbijedi privremeni smještaj za beskućnike na području Podgorice veliki korak naprijed, neizvjesnost budućnosti korisnika ove usluge upozorava da se regulisanju problema beskućništva mora pristupiti na drugačiji način. Činjenica da je ulogu inicijatora u rješavanja problema beskućništva, makar na lokalnom nivou, preuzela nevladina organizacija “Akcija za ljudska prava”, dovoljno svjedoči u prilog potrebe za većom saradnjom Ministarstva rada i socijalnog staranja i civilnog sektora. Ovdje ne mislimo samo na učešće u izradi strateških dokumenata, zakona i drugih predloga javnih politika, već i na napor Ministarstva da se više posveti zahtjevima civilnog sektora koji se bavi ovom tematikom.

Osim obezbjeđenja trajnog smještaja, korisnicima skloništa i /ili prihvatilišta za beskućnike treba pružiti i psihosocijalnu podršku i pomoć u cilju postizanja socijalne inkluzije.

Svjesni da je problem beskućništva kompleksan i da u sebi sadrži brojne pravne dileme i pitanja, apelujemo da država ne zaboravi da si i ljudi bez krova nad glavom njeni punopravni građani, a ne građani drugog reda.

Dragana Radović

Istraživačica javnih politika

Objavljeno

Gostovanje u emisiji “Iz mog ugla” na TV Vijesti

Naša istraživačica javnih politika, Dina Bajramspahić, gostovala je u emisiji “Iz mog ugla” sa Tinom Raičević na televiziji Vijesti. Tema emisije bila je afera prisluškivanja novinara. Ostali gosti emisije bili su Nikola Marković (zamjenik glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan) i članovi skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu: Luiđ Škrelja (DPS) i Predrag Bulatović (DF).

Pogledajte cijelu emisiju i interesantnu raspravu o mjerama tajnog nadzora u krivičnom postupku:

Objavljeno

Izazovi razvoja kombinovane socijalne politike u Crnoj Gori

Ovaj izvještaj je rezultat empirijskog istraživanja u okviru projekta „Izazovi razvoja kombinovane socijalne politike u Crnoj Gori” koje je sprovedeno tokom 2012. godine. Finansijsku podršku sprovođenju projekta dala je Komisija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću Crne Gore.

Cilj projekta je podstaknuti razvoj kombinovane socijalne politike, s naglaskom na jačanje uloge civilnog društva u procesu socijalnih reformi.

Ostvarujući načelo subsidijarnosti, odnosno efikasnim donošenjem odluka na način koji je bliži potrebama građana, razvojem kombinovane socijalne politike očekuje se rasterećenje nadležnosti države, čija je uloga u sistemu socijalne politike bila monopolistička, kao i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva kao aktivnih zagovornika socijalnih prava, pružaoca socijalnih usluga, inovatora socijalnih programa i socijalnih preduzetnika.

Istraživanjem su se prikupljale informacije o razvoju i konkretnim aspektima kombinovane socijalne politike.

Metodologija istraživanja preuzeta je od CERANEA – Centra za razvoj neprofitnih organizacija iz Zagreba (Republika Hrvatska).

CERANEO je kao partner sarađivao sa timom i vođstvom projekta kroz sve faze sprovođenja projekta, obavio analizu prikupljenih podataka i na osnovu rezultata izradio istraživački izvještaj.

U istraživanje su kao relevantni akteri razvoja kombinovane socijalne politike uključeni: civilno društvo (NVO – nevladina udruženja i fondacije), centri za socijalni rad i njihove područne jedinice, javne ustanove socijalne zašite, biroi rada i kancelarije biroa rada, kao i sekretarijati lokalnih samouprava nadležni za oblast socijalne politike. U istraživanju je učestvovalo ukupno 104 socijalna aktera.

Predstavljeni rezultati empirijskog istraživanja govore o ulozi različitih aktera u socijalnoj politici i njihovim doprinosima razvoju kombinovane socijalne politike u Crnoj Gori.

Preporuke za jačanje koncepta kombinovane socijalne politike su:

  • Na nivou svih lokalnih samouprava osnovati lokalne socijalne savjete, kao tijela u kojima bi članovi bili predstavnici svih socijalnih aktera. Jedan od ključnih zadataka ovih tijela bila bi izgradnja povjerenja na lokalnom nivou između različitih socijalnih aktera.
  • Organizovati projekte izrade socijalne slike većih lokalnih samouprava, što kasnije može biti podloga za izradu lokalnih socijalnih planova razvoja.
  • Organizovati projekte kojima bi se povećavala participacija posebno mlađih građana, a volontiranje promovisalo kao građanska vrlina.
  • Postoji potreba rasprave o decentralizaciji programa socijalne politike i novom tipu vladavine u području socijalnog razvoja.
  • Kroz seriju radionica osposobiti lokalne aktere za razumijevanje evropskog socijalnog modela i modela otvorene koordinacije u pripremi i donošenju odluka, kao i pri sprovođenju socijalnih programa.
  • Uložiti značajna sredstva u osposobljavanju lokalnih aktera za pisanje EU projekata.
  • Dio naprednih NVO u socijalnom području uputiti u teme socijalnog preduzetništva, socijalnih inovacija, socijalnog kapitala i socijalne kohezije.
  • Otvoriti temu uloge organizacija civilnog društva u pružanju socijalnih usluga.
  • Dio NVO osposobiti za zagovaranje teme socijalnog razvoja i socijalnih prava ranjivih socijalnih grupa
  • Sprovođenjem ovog projekta želimo da osnujemo mrežu saradnika i postavimo osnove dugoročne saradnje u procesu reforme sistema socijalne politike.

Prednosti i slabosti razvoja kombinovane socijalne politike, kao i potrebe za nastavkom empirijskih istraživanja, izlažu se u zaključcima.