Rodna perspektiva otvorenosti uprave

U Crnoj Gori je u toku izrada nacionalnog akcionog plana za sprovođenje inicijative Partnerstvo za otvorenu upravu (POU) u Crnoj Gori 2023.-2024, čiji nacrt je pripremljen u saradnji javne uprave i civilnog društva. Partnerstvo za otvorenu upravu je dobrovoljna međunarodna inicijativa koja promoviše multilateralnu saradnju, podržava i pomaže razvoj otvorenosti, transparentnosti i odgovornosti uprave kroz otvorenu saradnju predstavnika državne uprave sa civilnim društvom i drugim akterima, a u cilju aktivnog uključivanja i osnaživanja učešća građana i civilnog sektora u kreiranje javnih politika.

Polazeći od činjenice da javne politike mogu imati različit uticaj na građane i građanke, Inicijativa Partnerstvo za otvorenu upravu snažno zagovara uključivanje rodne perspektive od strane država prilikom izrade akcionih planova. Zato, POU naglašava važnost aktivnog konsultovanja žena i ženskih organizacija kako bi akcioni planovi sadržali rodno-informisane obaveze, ali i uključili obaveze koje se tiču smanjivanja rodno zasnovanog nasilja ili povećanja broja ugovora o javnim nabavkama sa preduzećima koje vode žene. Od osnivanja POU 2011. godine, 106 članica imalo je ukupno 432 obaveze koje se tiču inkluzivnosti, dok je od tog broja 63 članica imalo 181 obavezu koja se eksplicitno tiče rodne ravnopravnosti.

Prethodna dva nacionalna akciona plana POU u Crnoj Gori, iz 2012. i 2018. godine, nisu imala nijedan prioritet, mjeru/obavezu ili aktivnost koja se tiče rodne ravnopravnosti i položaja žena, pa je pred Crnom Gorom zadatak da se pridruži ostalim članicama POU koje su već integrisale rodnu perspektivu u proces kreiranja planova.

Publikaciju možete preuzeti ovdje.

Partnerstvo za otvorenu upravu u Crnoj Gori: Osvrt na prioritete za period 2023-2024

U oktobru 2022. godine, Ministarstvo javne uprave utvrdilo je Nacrt nacionalnog akcionog plana (u daljem tekstu: NAP) za sprovođenje Inicijative partnerstvo za otvorenu upravu 2023-2024. godine. Institut alternativa je uzeo učešće u javnoj raspravi. Kroz projekat „Otvorena uprava za sve: Ka zajedničkim prioritetima“ organizovali smo i dvije tribine, u Baru i u Bijelom Polju, gdje smo okupili građane i građanke, naročito iz nevladinih organizacija, medija, političkih partija, lokalne samouprave, kako bismo proširili raspravu o ključnim tematskim prioritetima iz Nacrta NAP-a.

Imajući u vidu da je prethodni NAP za period 2018-2020. godine, prema ocjeni nezavisnog mehanizma za izvještavanje OGP-a, sadržao čak polovinu prioriteta, odnosno tri od šest obaveza, koje nijesu direktno relevantne ni za jednu od osnovnih vrijednosti Partnerstva za otvorenu upravu (transparentnost, građansko učešće ili javnu odgovornost), cilj nam je bio da kroz aktivni doprinos i organizaciju dodatnih događaja unaprijedimo sadržaj akcionog plana. Dodatno, cilj ovog papira je da utvrđene tematske prioritete za naredni dvogodišnji period stavi u širi kontekst reforme javne uprave, reforme javnih finansija i drugih preuzetih obaveza Crne Gore, naročito na putu ka Evropskoj uniji (EU), kako bi se bolje razumjela i unaprijedila relevantnost preuzetih obaveza, potencijalno i kroz planirano revidiranje akcionog plana tokom 2023. godine.

Publikaciju možete preuzeti na ovom linku.

Potentials of Early Integration of Montenegro Into the EU Gender Equality Framework

The European Commission created a revised methodology that provides Montenegro with a window for early or accelerated integration that implies gradual introduction to individual policies of the European Union, European Union markets, and its programmes. This model is accompanied with the provision of increased funding through the Instrument for Pre-Accession Assistance, in order to provide more intensive support in the accession process.

Early integration into the structures of the European Union is currently most visible in areas where we share common challenges, such as the fight against organised crime or border management. However, it is important for citizens that not only problems, but also benefits are the subject of early integration of Montenegro into the EU. Bearing the above in mind, this analysis focuses on the potential of early integration of Montenegro into the institutional framework for gender equality and gender mainstreaming of the European Union, with the aim of mapping institutions and programmes that Montenegro could take part in during the accession process.

In the analysis, we mapped nearly 20 expert and advisory bodies, as well as programmes at the EU level, in which Montenegro can express its interest to participate. For the purposes of this paper, we define early integration as the country’s potential to access the institutions, networks and working groups of the European Union for gender equality in the capacity of an observer or a full member, and to use the existing programmes to the full extent possible, even in the pre-accession period, i.e. before conventional membership.

Potencijali rane integracije Crne Gore u EU okvir za postizanje rodne ravnopravnosti

Evropska komisija je revidiranom metodologijom otvorila prozor Crnoj Gori za ranu ili ubrzanu integraciju, koja podrazumijeva postupno uvođenje u pojedinačne politike Evropske unije, tržišta Evropske unije i njene programe, uz obezbjeđivanje povećanog finansiranja putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć, kako bi se obezbijedila intenzivnija podrška u procesu pristupanja.

Međutim, rana integracija u strukture Evropske unije najvidljivija je trenutno u onim oblastima u kojima dijelimo zajedničke probleme, kao što su borba protiv organizovanog kriminala ili upravljanja granicom, dok je za građane i građanke važno da i benefiti, a ne samo problemi, budu predmet rane integracije Crne Gore u EU. Imajući u vidu navedeno, ova analiza za fokus ima potencijal rane integracije Crne Gore u institucionalni okvir za rodnu ravnopravnost i orodnjavanje na nivou Evropske unije, sa ciljem mapiranja institucija i programa u ovoj oblasti, u kojima bi Crna Gora mogla da učestvuje tokom procesa pristupanja.

U papiru smo mapirali blizu 20 ekspertskih i savjetodavnih tijela, kao i programa na nivou Evropske unije, u kojima Crna Gora može izraziti interesovanje za učešće. Ranu integraciju, za potrebe ovog papira, definišemo kao potencijale države da u pretpristupnom periodu, odnosno prije konvencionalnog članstva, pristupi u svojstvu posmatrača ili punopravnog člana, institucijama, mrežama, radnim grupama Evropske unije za rodnu ravnopravnost, te da na što bolji način iskoristi postojeće programe u ovoj oblasti.

Deklaracija o borbi protiv korupcije i političkog klijentelizma prilikom zapošljavanja u javnom sektoru

Nalazi sveobuhvatne analize normativnog okvira za zapošljavanje u javnom sektoru, koju je sproveo Institut alternativa, pokazali su da je ova oblast normativno zapuštena, i da su razni oblici nekonkurentnog zapošljavanja, koje nije zasnovano na zaslugama, pravilo, a ne izuzetak.

Nizak nivo ispunjenosti osnovnih preduslova za sprječavanje korupcije i neprimjerenih uticaja prilikom zapošljavanja u javnom sektoru, predstavili smo na interaktivnoj mapi rizika, dostupnoj na adresi: https://mapa-rizika.me.

Pozivamo poslanike i poslanice u Skupštini Crne Gore, predsjednika i članove Vlade Crne Gore, i ostale institucije zadužene za planiranje i sprovođenje postupaka zapošljavanja u javnom sektoru, kao i za zaštitu prava lica koja traže zaposlenje u javnom sektoru, da rade na ispunjavanju preporuka sadržanih u našoj Deklaraciji o borbi protiv korupcije i političkog klijentelizma prilikom zapošljavanja u javnom sektoru.

Potpisnici i potpisnice, molimo vas da popunite Gugl formu klikom na link.

”Stvarno vlasništvo” kompanija: Kako do boljeg registra u Crnoj Gori

Prema podacima Svjetske banke, otprilike 70 odsto najvećih slučajeva korupcije između 1980. i 2010. uključivalo je anonimne kompanije, tj. kompanije koje se nisu mogle povezati sa stvarnim vlasnicima, koji su ubirale benefite od poslovanja i ultimativno držali kontrolu nad imovinom i prihodima kompanije.

Upravo je to jedan od povoda da se na globalnom nivou počelo sve više pažnje posvećivati reformama u ovoj oblasti, i uvođenju registara stvarnih vlasnika (na engleskom „beneficial ownership“), kako bi se, umjesto nominalnih zastupnika, povećala transparentnost stvarne vlasničke strukture kompanija.

Međunarodna inicijativa Partnerstvo za otvorenu upravu (Open Government Partnership – OGP) naročito se ističe među pokretačima promjena u ovoj oblasti. Od lansiranja ove inicijative u 2011. godini, jedna trećina nacionalnih članova OGP-a je preuzela 52 obaveze u vezi sa stvarnim vlasništvom.

U oktobru 2022. godine, Ministarstvo javne uprave utvrdilo je Nacrt nacionalnog akcionog plana za sprovođenje Inicijative partnerstvo za otvorenu upravu 2023-2024. godine. Institut alternativa je uzeo učešće u javnoj raspravi. Nacrt nije uključio temu stvarnog vlasništva, ali postoji veliki potencijal da se u narednom periodu ova oblast unaprijedi koristeći iskustvo OGP-a. Cilj nam je da kroz ovu analizu pružimo osvrt na status koncepta stvarnog vlasništva u Crnoj Gori i ukažemo na mogućnosti da se kroz OGP inicijativu unaprijedi njegova primjena.

Publikaciju možete preuzeti ovdje.

 

 

X