(Ne)odgovornost naručilaca

U Crnoj Gori, jedan od glavnih problema, kada je riječ o sistemu i postupcima javnih nabavki, je nedostatak odgovornosti za kršenje Zakona o javnim nabavkama. Štaviše, ovim Zakonom nisu utvrđeni svi mogući prekršaji u postupcima javnih nabavki. Međutim, izmjene Zakona o javnim nabavkama nisu se bavile ovim pitanjima, a, takođe, ove mjere ne unapređuju postojeće antikorupcijske mehanizme i ne uvode nove.

Uprava za javne nabavke sačinjava godišnji izvještaj o javnim nabavkama na osnovu podataka koje dostavljaju naručioci, pa je samim tim odgovornost za tačnost podataka na obveznicima primjene Zakona, kojih je u 2014. godini bilo 621. Zakon ne propisuje prekršajnu odgovornost za dostavljanje netačnih podataka, a takvih slučajeva je bilo. Tako je npr, Državna revizorska institucija ukazala da su za 2011. godinu među onim institucijama koje su Upravi dostavile netačne podatke bili Ministarstvo finansija, Ministarstvo ekonomije, Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija i Ministarstvo zdravlja, kao i Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa i Agencija za zaštitu ličnih podataka. Nije poznato da su odgovorna lica u ovim organima bila kažnjena zbog pripreme netačnih izvještaja, kao ni da su preduzete mjere u pravcu obezbjeđivanja dostavljanja tačnih i objektivnih podataka.

U izvještaju o javnim nabavkama se navode naručioci koji ne dostavljaju izvještaje o javnim nabavkama za šta su predviđene novčane kazne na osnovu člana 149 Zakona o javnim nabavkama. Prema dostupnim podacima navedenim u izvještaju za 2013. godinu, Uprava nije imala uvid u izvještaje 22 obveznika primjene Zakona. U 2012. godini, 44 obveznika primjene Zakona nije dostavilo ovaj izvještaj, što je procentualno iznosilo 6,2% ukupnog broja naručilaca. Uvidom u spisak naručilaca može se vidjeti da neki od njih ne dostavljaju izvještaj o javnim nabavkama u kontinuitetu, i za ovakvo nepostupanje bi trebalo propisati posebnu prekršajnu odgovornost.

Naručioci često krše i zakonsko ograničenje u upotrebi neposrednog sporazuma. Uvidom u izvještaje o javnim nabavkama lokalnih samouprava u 2013. godini može se utvrditi da su opštine Andrijevica, Budva, Cetinje, Danilovgrad, Kotor, Mojkovac, Plav i Žabljak prekršile ograničenje predviđeno Zakonom za korišćenje neposrednog sporazuma. Procenat upotrebe direktne pogodbe o uslovima javne nabavke u 2013. godini je bio najviši u Opštini Plav gdje su sve nabavke u vrijednosti od 23180 eura realizovane na osnovu neposrednog sporazuma, slijedi Andrijevica sa 43,39%, pa Mojkovac sa 42,63%.

Još uvijek nije utvrđena krivična odgovornost za nepravilnosti u javnim nabavkama, budući da nema pravosnažne presude za korupciju u ovoj oblasti. Broj prijava za korupciju na godišnjem nivou u ovoj oblasti je zanemarljiv. Uprava za javne nabavke nije primila nijednu prijavu u 2013. godini za korupciju, a tek tri koje su se odnosile na sukob interesa.

Institut alternativa, uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije, sprovodi projekat “Civilno društvo i građani protiv korupcije u javnim nabavkama”

Jovana MAROVIĆ
Koordinatorka istraživanja

Institut alternativa je, uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije, započeo sprovođenje projekta “Civilno društvo i građani protiv korupcije u javnim nabavkama”. Projekat će trajati 12 mjeseci, dok će aktivnosti biti usmjerene ka jačanju saradnje između nedržavnih aktera u zajedničkim naporima u utvrđivanju nepravilnosti u oblasti javnih nabavki i formulisanju preporuka za unapređenje.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.