IA istakao potrebu održavanja zajedničke tematske sjednice Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i Odbora za rodnu ravnopravnost sa potrošačkim jedinicama, kako bi se izvršila kontrola efekata programskog budžetiranja na smanjivanje rodnog jaza u društvu, ali i sa ciljem mapiranja izazova i problema sa kojima se susreću službenici prilikom integracije rodne perspektive.
Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa (IA) Nikoleta Pavićević učestvovala je juče na sastanku predstavnica nevladinih organizacija, u organizaciji predsjednice skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost, Jelenke Andrić.
Sastanak je organizovan kao vid dijaloga Skupštine Crne Gore i predstavnika/ca civilnog društva, s ciljem pregleda stanja u domenu rodne ravnopravnosti i identifikacije oblasti u koje je neophodno uložiti dodatne napore.
Pavićević je istakla da u normativnom pogledu, rodno odgovorno programsko budžetiranje nije ujednačeno u zakonskim i podzakonskim aktima, dok ni u podzakonskim aktima koji ga propisuju nije dovoljno detaljno i pravilno objašnjeno.
“Rodno odgovorno budžetiranje još uvijek nije propisano sistemskim Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kao ni Odlukom o načinu pripreme i sadržaju programskog budžeta potrošačkih jedinica. Iako zahtjev za budžetskim sredstvima uključuje pitanje da li cilj doprinosi smanjivanju rodnih razlika, izvještaji o izvršenju budžeta, ne sadrži pitanje na koji način je budžet doprinio rodnoj ravnopravnosti, pa je eventualno izvještavanje potrošačkih jedinica o ovim pitanjima prepušteno njihovoj volji”, navela je Pavićević u izlaganju.
Poručila je da u većini slučajeva programsko budžetiranje ne omogućava uvid u to ko u društvu ima koristi od budžeta, te da je, kada se dublje zagrebe u analizu zahtjeva za budžetskim sredstvima i izvještaja o izvršenju budžeta, evidentno da programsko budžetiranje nije dovoljno razvijeno, a naročito u dijelu rodno odgovornog budžetiranja.
“Česti su slučajevi zahtjeva i izvještaja o izvršenju budžeta u kojima nedostaju indikatori, opisi ciljeva, ostvarena vrijednost, izvor informacija i obrazloženje za utrošena sredstva. Kada je riječ o rodno odgovornom programskom budžetiranju u praksi, broj rodno odgovornih ciljeva i indikatora programa, potprograma i aktivnosti potrošačkih jedinica nije zadovoljavajući. O nedovoljnoj orodnjenosti budžeta govori i činjenica da je u analiziranim zahtjevima za budžetskim sredstvima od ukupno 87 indikatora, svega 2 indikatora koji su rodno odgovorni”, poručila je Pavićević, dodajući da brojne potrošačke jedinice nepravilno označavaju svoje ciljeve kao rodno odgovorne, te da na taj način može doći do pogrešne slike stanja i podataka koji govori da značajan broj njih ima rodno osjetljive budžete.
Ona je na sastanku predložila održavanje zajedničke tematske sjednice Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i Odbora za rodnu ravnopravnost sa potrošačkim jedinicama, kako bi se izvršila kontrola efekata programskog budžetiranja na smanjivanje rodnog jaza u društvu, ali i sa ciljem mapiranja izazova i problema sa kojima se susreću službenici prilikom integracije rodne perspektive.
Sastanku su prisustvovale i Maja Gardašević iz NVO „Diši”, Danijela Nikolić, NVO Asocijacija Spektra, Ljubica Kostić Bukarica, Asocijacija poslovnih žena, Biljana Zeković, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, Aida Petrović, Crnogorski ženski lobi, Nada Koprivica, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić, Slavica Striković, Ženska akcija, Izabela Kordić, Centar za ženska prava, Marina Vujačić, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Fana Delija, Centar za romske inicijative, i Staša Baštrica, Queer Montenegro.
