Vlada je krajem novembra usvojila predlog Zakona o budžetu za 2014.godinu. Zakon o budžetu je najvažniji zakon kojim se određuje koliko će se investirati u pojedine javne politike, u konkretne javne institucije. Koliko para, toliko rezultata. Koliko para, toliko političke volje i odlučnosti da se usvojene politike sprovedu.
Predlog zakona stiže u Skupštinu u prvoj sedmici decembra, a rasprava će se kao i prethodnih godina svesti na pretprazničnu trku na odborima i plenumu. O kvalitetu parlamentarne kontrole budžeta dovoljno govori da nije usvojena nijedna od 18 (osamnaest) preporuka za unapređenje stanja koje je Institut alternativa dao u analizi objavljenoj u avgustu 2012.
Brojne institucije i organi zaduženi za različite vrste kontrole i nadzora rada javne uprave, u 2014. godini će imati manji budžet nego u 2013. godini. Između ostalih, manje sredstava za obavljanje svojih nadležnosti imaće: Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Državna revizorska institucija, Revizorsko tijelo, Komisija za kontrolu državne podrške i pomoći, Uprava za javne nabavke, Prekršajni organi, pa čak i sama Skupština Crne Gore.
Nema dobrog opravdanja za planirana izdvajanja za Državnu revizorsku instituciju. Posljedica takvog budžetskog plana biće stagnacija aktivnosti Državne revizorske institucije. DRI i dalje neće biti u mogućnosti da izvrši veći broj revizija i krene u naprednije revizije. Ministarstvo finansija odnosno Vlada umanjilo budžet DRI za 2014. godinu koji je utvrdio skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet. Ovim se potvrđuje potreba jačanja finansijske nezavisnosti DRI i smanjenja uticaja koji izvršna vlast, kao subjekat revizije, ima na budžet DRI. Ipak, ostaje nejasno zašto sama DRI nije tražila značajno više sredstava za svoje aktivnosti u narednoj godini.
Sa druge strane, povećan je budžet državnog tužilaštva (3,86%), institucije od koje se tako mnogo očekuje u ispunjavanju obaveza u oblastima vladavine prava i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Planirana su sredstva za sedam novih zamjenika tužilaca, kao i sredstva za jačanje informacionog sistema. Takođe, pohvalno je što je plan budžeta za Agenciju za zaštitu ličnih podataka i pristup informacijama povećan za oko 10%, čime se u određenoj mjeri ispravlja nepravda učinjena prošle godine kada je ova institucija dobila nove važne nadležnosti, ali ostala uskraćena za sredstva.
Godinama unazad smo ukazivali na neophodnost dostavljanja planova javnih nabavki kao priloga obrazloženju predloga Zakona o budžetu. Vlada se oglušila o taj predlog, a ni Skupština ih u tom smjeru nije ni ohrabrivala ni obavezivala. Tako smo uskraćeni za više kvalitetnijih informacija o najvećim i najkontroverznijim, za korupciju najrizičnijim budžetskim troškovima.
Obrazloženju predloga zakona nedostaje informacija u kojoj mjeri su troškovi predviđeni za sprovođenje strategija i akcionih planova (uključujući akcione planove za poglavlja 23 i 24) pretočeni u plan budžeta za 2014. Godinu.
Na kraju, sistemski posmatrano, u ovom predlogu budžeta osim riječi “program” nije ostalo ništa od programskog budžetiranja, tako važnog za planiranje I procjenu sprovođenja programskih politika. Ni ove godine nemamo definisane indikatore učinka prema kojima bi mogli mjeriti da li su institucije ostvarile ciljeve za koje su dobile sredstva.
U 2014. godinu ulazimo sa godišnjim budžetom koji neće predviđati prekršajnu odgovornost. Drugim riječima, godišnji budžet bi valjalo poštovati, ali i ne mora – ako se neka odredba i prekrši, DRI će pronaći i upozoriti, ali za to niko neće odgovarati.
Sistemski Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti koji bi ovo stanje popravio još uvijek nije usvojen, već godinu dana od objavljivanja njegovog nacrta, a njegova primjena u ovom dijelu će biti odložena čak i ako se usvoji do kraja godine.
Politika Vlade prema nevladinim organizacijama jasno je vidljiva iz predloga budžetskih sredstava za Komisiju za raspodjelu prihoda od igara na sreću. Za Komisiju odnosno raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama je planirano 1,7 miliona eura. Zakon o budžetu je morao biti saglasan zakonu o igrama na sreću koji propisuje da se za Komisiju izdavaja 60 % prihoda od igara na sreću. Međutim, sredstva koja su po ovom zakonskom osnovu izdvojena i planirana Budžetom tokom perioda 2008-2013, manja su od sredstava koja su morala biti izdvojena na osnovu Zakona o igrama na sreću za nešto više od 4,7 miliona eura. Tako su ukupna izdvajanja za nevladine organizacije iz državnog budžeta umanjena za 4 miliona eura u 2010. na 1,7 miliona u 2013. godini. Posmatrano u procentu od tekućeg budžeta Crne Gore, sa 0,73 u 2010. godini na 0,24 % u 2013. godini. Očigledno da Vlada i ovim predlogom budžeta ne želi da ispravi nezakonitosti kojima je nevladine organizacije uskratila za višemilionska sredstva.
Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora
Tekst je originalno objavljen u rubrici ,,Forum” dnevnog lista Vijesti
