Odbor za bezbjednost i odbranu ne crpi sve svoje zakonske nadležnosti za vršenje parlamentarnog nadzora, i neophodna je proaktivnija uloga, naročito u kontroli primjene mjera tajnog nadzora, razmatranja posebnih izvještaja i potrošnje u sektoru.
Panel sa fokusom na parlamentarni nadzor sektora bezbjednosti i odbrane održan je u okviru konferencije Instituta alternativa „Povratak osnovama: Evropske integracije izvan akcionih planova“.
Dragana Jaćimović iz Instituta alternativa predstavila je nalaze o korišćenju i efikasnosti trenutnih mehanizama parlamentarne kontrole bezbjednosnog sektora, uz preporuke za unapređenje.
„Ono što je naša analiza pokazala jeste da Odbor ne crpi sve svoje zakonske nadležnosti za nadzor, niti sprovodi one aktivnosti koje sam sebi isplanira za godinu“, naglasila je Jaćimović. Ona je posebno istakla da Odbor za bezbjednost i odbranu nije iskoristio svoja ovlašćenja da traži i razmatra polugodišnje izvještaje o izvršenju budžeta u sektoru bezbjednosti i odbrane, što bi doprinijelo boljoj kontroli trošenja sredstava.
„To koliko Odbor ne ide dalje od onoga što je striktno zapisano u Zakonu, pokazuje da Odbor nije analizirao nijedan strateški dokument od 2020. godine. Na primjer, nije se bavio strategijom razvoja Uprave policije“, dodala je Jaćimović. Ona je naglasila da ovo radno tijelo nije ni razmatralo izvještaje Evropske komisije o poglavljima 23 i 24, u dijelu koji se tiče institucija iz nadležnosti ovog Odbora.
Odbor nije kontrolisao ni primjenu mjera tajnih nadzora, a ono što naročito ukazuje na neizvršavanje nadležnosti jesu višestruki propusti da razmatra polugodišnje izvještaje direktora policije o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
„Ovaj izvještaj je posebno važan, budući da može biti osnov za pokretanje smjene direktora policije zbog nedovoljnih rezultata u ovoj oblasti“, objasnila je Jaćimović, ukazujući na to da je nerazmatranje ovih izvještaja imalo ulogu i u razrješenju bivšeg direktora Uprave policije, koje je Upravni sud ocijenio nezakonitim.
Dragan Krapović, poslanik Demokrata u Skupštini, kazao je da su političke promjene iz 2020. godine pokazale sve falinke državnog sistema, pa i parlamentarnog nadzora sektora bebjednosti.
„Nas sada dijeli samo par dana od izbora nove vlade, ali i preko godinu i nekoliko mjeseci, kako je aktuelna vlada u tehničkom mandatu. Mjesecima unazad nemamo ministra odbrane, čelne pozicije u Upravi policije i Agenciji za nacionalnu bezbjednost su u v.d. stanju. Odbor, kao ni Skupština, nisu bili u prilici da daju mišljenja na ta rješenja“, kazao je on.
On je podsjetio da nekoliko mjeseci od afere „Tunel“ nije bilo jednog pojedinca koji bi podnio ili makar ponudio ostavku.
Krapović je ukazao da su u preporukama, koje je predstavio Institut alternativa, prepoznati dominantno postojeći mehanizmi koji se nisu koristili iz određenog broja razloga: „Jedino demokratija i izbori to mogu korigovati, ali i emancipacija društva. Ishodište svih liberalnih demokratija su slobodni izbori, a mi do toga nažalost nismo došli, i zato i imamo ovakav rad u parlamentu, iako mislim da sama Skupština transparentnije radi. Mi koji ćemo biti u bezbjednosnom sektoru ćemo se truditi da damo impuls parlamentu i vladi u smislu uvažavanja principa profesionalizma i odgovornosti“.
Sergej Sekulović, savjetnik predsjednika Vlade i bivši ministar unutrašnjih poslova, kazao je da se on kao ministar odazivao na svaki poziv Odbora za bezbjednost i odbranu. „Poslanik treba da ima visoku dozu autonomije i kritički da nastupa prema izvršnoj vlasti i koju je sam podržao. Odbor je imao 9 kontrolnih saslušanja 2021. godine i na većinu sam i ja bio pozvan. Mogu reći da su bile uglavnom ozbiljne teme“, podsjetio je on.
Sekulović je predložio formiranje posebnog pododbora u okviru Odbora za bezbjednost i odbranu, koji bi se bavio javnim nabavkama, kadrovskom politikom i budžetskom planiranjem, zbog kompleksnosti ovih tema.
Takođe je predložio da se umjesto Savjeta za građansku kontrolu rada policije uspostavi Ombudsman policije, koji ne bi bio ad hoc savjet već stalno tijelo, profesionalizovano, koje bi bilo vid spoljne civilne kontrole nad policijskim sistemom.
Miodrag Laković, poslanik Pokreta „Evropa sad“ u Skupštini, naglasio je da Odbor za bezbjednost i odbranu ima dobro koncipirane mehanizme, koji se, između ostalog, sagledavaju u procjeni izvještaja o radu i njihovoj ocjeni.
„Za nevjerovati je da se ti izvještaji nisu razmatrali na Odboru, što znači da je neko imao određena politička ograničenja u smislu pokretanja teme i mehanizama odgovornosti“, dodao je on.
„Odbor bi morao da potencira zakontiost u radu organa bezbjednosti. Oni ne mogu istovremeno sprovoditi i kršiti zakone. Ovdje je prekršen zakon kada je u pitanju smjena direktora policije, ali i imenovanja v.d. postavljenika. Zakonski rok je šest mjeseci, a on se produžavao više puta“, naglasio je Laković.
On je podsjetio na masovnu tragediju na Cetinju, nakon koje su institucije propustile da sprovedu mehanizme utvrđivanja odgovornosti. „Tu se nameće pitanje – ako u odnosu na tako traumatične događaje nemamo odgovor tijela kao što je Odbor za bezbjednost, po kojim pitanjima onda treba da daje mišljenje i preporuke sektoru bezbjednosti?“, kazao je Laković.
Laković je ukazao da je zadatak budućem sazivu parlamenta da povrati integritet Odboru za bezbjednost i odbranu i izađe iz okvira političkog interesa.
Tim IA
Panel je organizovan kao dio konferencije ‘'Povratak osnovama: Evropske integracije izvan akcionih planova” u okviru projekta podržanog od Ambasade Kraljevine Holandije u Beogradu, a koji Institut alternativa sprovodi u saradnji sa Beogradskim centrom za bezbednosnu politiku, Beogradskim centrom za ljudska prava i Biroom za društvena istraživanja.
Simonida Kordić, poslanica koalicije ”Za budućnost Crne Gore” u Skupštini i predsjednica Ustavnog odbora u prošlom sazivu Skupštine, ukazala je, osvrćući se na nalaze analize o nedovoljnoj efikasnosti ovog radnog tijela, da saslušavanje kandidata nije početak procedure izbora sudija Ustavnog suda.
Bojan Božović, državni sekretar u Ministarstvu pravde i šef Radne grupe za poglavlje 23, naglasio je da nije za opciju da se smanjuje većina od 49 u Skupštini.
