Iako bi Državna revizorska institucija (DRI) trebala da se u ime građana na sistemski način bori protiv praksi u javnoj upravi koje su loše, nezakonite, a neke i neracionalne i štetne po naš budžet – DRI je sama sprovodila i koristila ono što mi vidimo kao zakonske rupe koje dozvoljavaju vršenje štete nad budžetom. Pa je tako Ustavni sud ukinuo Pravilnik DRI o rješavanju stambenih potreba zaposlenih; članovi Senata su jedni drugima odobrili povoljne kredite, a nakon toga i odlukom Senata u startu sebi otpisali 80% kredita. DRI ne vrši kontrolu namjenskog korišćenja sredstava, a i u budžetu neprecizno iskazuje sredstva za stambene potrebe.
Neustavan Pravilnik o rješavanju stambenih potreba zaposlenih u DRI
Ustavni sud Crne Gore je sjednici održanoj 28.maja 2020. godine proglasio neustavnim akt o rješavanju stambenih potreba zaposlenih u Državnoj revizorskoj instituciji (DRI), koji je donio Senat DRI u julu 2018. godine.
„U predmetu U-II broj 9/19, Ustavni sud je donio odluku kojom se utvrđuje da Pravilnik o rješavanju stambenih potreba zaposlenih u Državnoj revizorskoj instituciji, broj 4015/18-06-1342/1, koji je donio Senat DRI, na sjednici od 5. jula 2018. godine, u vrijeme važenja, nije bio u saglasnosti s Ustavom i zakonom“ – saopšteno je nakon sjednice suda.
Iz navedenog saopštenja se zaključuje da je sporni pravilnik prestao da važi, ali senatori DRI nisu odgovorili do kada je ovaj akt bio važeći. Odgovor senatora je izostao i na pitanja za koliko zaposlenih je po ovom pravilniku riješena stambena potreba i koliko sredstava je utrošeno za to. Neodgovoreno je ostalo i pitanje da li smatraju problematičnim što su učestvovali u donošenju spornog pravilnika, a s obzirom na to da u svojim revizijama sami ukazuju na probleme u politici rješavanja stambenih potreba.
Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA), kazao je da odluka Ustavnog suda ukazuje da DRI nije u stanju da obezbijedi ustavnost i zakonitost akata i postupanja u sopstvenom radu. Smatra da donošenjem neustavnih akata i postupanjem po njima, DRI dodatno urušava svoj „ionako već značajno urušen kredibilitet u domaćoj i međunarodnoj javnosti“.
Odgovorna institucija, odgovorni članovi Senata, ali i pravna služba i sekretar DRI morali bi da preuzmu odgovornost za donošenje neustavnog akta i postupanje u skladu s takvim aktom, naročito ako su i sami bili korisnici prava i privilegija iz takvog neustavnog akta – poručio je Muk.
Sporni pravilnik predviđao mogućnost kreditiranja onih koji već imaju riješeno stambeno pitanje
Pravilnikom o rješavanju stambenih potreba zaposlenih u DRI bilo je predviđeno da zaposleni u toj instituciji stambeno pitanje rješava dodjelom stana na korišćenje ili kupovinom stana, dodjelom kredita za kupovinu stana ili izgradnju porodične kuće, dodjelom kredita kao učešće za dobijanje stambenog kredita, dodjelom kredita za poboljšanje stambenih uslova i dodjelom subvencije za otplatu stambenog kredita. Po spornom pravilniku, pravo na rješavanje stambene potrebe imali su kako zaposleni bez stana, tako i oni koji imaju riješeno stambeno pitanje, uz uslove da nijesu koristili budžetska sredstva za poboljšanje uslova stanovanja u poslednjih 10 godina, kao i oni koji su adaptirali svoje nekretnine u godini u kojoj se dijele sredstva za ovu namjenu.
Članom 9 spornog pravilnika propisani su kriterijumi koji se uvažavaju prilikom rješavanja stambenog pitanja. To su: značaj poslova, postojeća stambena situacija, radni staž i broj članova domaćinstva.
Zaposlenom se može dodijeliti kredit za kupovinu stana do 50.000 eura, kao učešće za doniranje stambenog kredita kod banke do 30.000 eura i za poboljšanje uslova stanovanja do 10.000 eura – navodi se u članu 18 ukinutog pravilnika.
Zaposleni može dobiti i subvenciju za otplatu stambenog kredita do 15.000 eura. Postupak rješavanja stambenih potreba sprovodi komisija koju imenuje Senat.
Senatori DRI vraćaju svega 20% stambenog kredita
Iako nije poznato ko je sve riješio stambeno pitanje po neustavnom aktu, kao i koliko je novca utrošeno po tom osnovu, poznato je da su svi članovi Senata DRI iskoristili mogućnost da pod povoljnim uslovima riješe svoje stambeno pitanje po ranije važećim pravilnicima.
Sentorima Milanu Daboviću, Radulu Žuriću, Branislavu Raduloviću, Nikoli Kovačeviću i Zoranu Jeliću je u startu otpisano 80% duga po osnovu odluka Senata, a preostali dug dužni su da otplate u periodu od 10 godina, pa na ime otplate mjesečno odvajaju od 11,38 do 17,52 eura.
Dokumentacija koju smo dobili po zahtjevu za slobodan pristup informacijama od DRI, pokazuje da je predsjednik Senata DRI Milan Dabović dobio kredit za poboljšanje uslova stanova 2015. godine. Iste godine, stambeni kredit po povoljnim uslovima dobio je i Radule Žurić. Senatori Branislav Radulović i Nikola Kovačević su povlašćeni kredit dobili tokom 2016, godine, dok je Zoranu Jeliću dodijeljen kredit za poboljšanje uslova stanovanja u 2017. godini, samo nekoliko mjeseci nakon što je izabran na tu funkciju.
Prema ovoj dokumentaciji, senatori DRI su u periodu 2015–2018. godine dobili ukupno 43.968,1 euro, od čega vraćaju svega 9.243,7. Detljnije prikazano u tabeli. Otpis 80 odsto iznosa kredita urađen je pozivanjem na Pravilnik o rješavanju stambenih potreba, a po osnovu godina radnog staža.
Otpis od 80% kredita na osnovu radnog staža može biti zakonit, ali ne može biti ekonomičan način trošenja državnih sredstava i ne predstavlja dobar poslovni potez za državu koja tu nikako ne može zaraditi – i to bi trebalo da je najočiglednije samim članovima Senata Državne revizorske institucije. U jednom od svojih izvještaja DRI je upozoravala subjekte revizije da se kreditna sredstva ne mogu pretvarati u kategoriju novčane pomoći zaposlenima. Ukoliko od ukupnog kredita u startu oprostite 80%, a ostatak date na 20 godina otplate i 1% kamate kredit je pretvoren u materijalnu pomoć i tu nikome, a posebno državnim revizorima, ne bi trebalo da bude nedoumica.
| Članovi Senata |
Odobren kredit |
Iznos kredita |
otpisano |
Iznos koji vraća (sa kamatom) |
Mjesečna rata |
Period otplate |
| Milan Dabović |
6.11.2015. |
9 233 |
80% |
1 940,40 |
16,17 |
10 god |
| Radule Žurić |
7.12.2015. |
10 000 |
80% |
2 102,40 |
17,52 |
10 god |
| Branislav Radulović |
10. 11.2016. |
8 240,70 |
80% |
1 732,80 |
14,44 |
10 god |
| Nikola Kovačević |
10.11.2016. |
6 494,40 |
80% |
1 365.60 |
11,38 |
10 god |
| Zoran Jelić |
19.12.2017. |
10 000 |
80% |
2 102,50 |
17,52 |
10 god |
Članovi Senata jedni drugima odobravali povoljne kredite
Daboviću je Senat DRI odobrio kredit za rješavanje stambene potrebe samo dan nakon što je podnio zahtjev. Sa njim je ugovor – ispred DRI, potpisao član Senata Nikola Kovačević. U obrazloženju odluke navedeno je da je Pravilnikom o rješavanju stambenih potreba zaposlenih u DRI propisano da Senat može odlukom dodijeliti kredit za pobošljanje uslova stanovanja, bez oglašavanja, s obzirom na koeficijent složenosti poslova, što je u ovom slučaju urađeno. U godini kada je dobio kredit, Dabović je u svom imovinskom kartonu naveo da on i supruga posjeduju tri stana i kuću.
Žurić je kredit od 10.000 eura dobio kao četvrtorangirani na rang-listi za dodjelu kredita, po oglasu koji je raspisao Senat u kojem su učestvovali i drugi zaposleni u DRI. U godini kada je dobio kredit, Žurić je prijavio suvlasništvo nad kućom od 297 metara kvadratnih.
Senatoru Raduloviću kredit je dodijeljen odlukom Senata, po njegovom zahtjevu. On je u toj godini prijavio vlasništvo nad kućom i stanom. I Kovačeviću je Senat odobrio kredit, po njegovom zahtjevu, a bez oglašavanja. U imovinskom kartonu za godinu kada mu je odobren kredit, Kovačević je prijavio da on i njegova porodica imaju dvije garsonjere i stan.
Jeliću je kredit od 10.000 eura za poboljšanje uslova stanovanja dodijeljen odlukom Senata, bez oglašavanja. Prema podacima iz njegovog imovinskog kartona, Jelić nema stan, a u godini kada je dobio kredit, dvije stambene jedinice vodile su se na ime njegove supruge.
Građani su senatorima platili postavljanje blind vrata, mijenjanje kada, kuhinjskih elemenata, parketa, pločica, krečenja, gletovanja, izradu spuštenih plafona…
Neprimjereno je to da se članovi Senata javljaju na oglase Komisije koju su sami imenovali, i po čijim nalazima će kasnije sami donijeti odluku o dodjeli kredita, stana ili subvencije. Iako sami senatori nisu bili članovi ovih komisija. Bez obzira na formalno postojanje sukoba interesa, nemoguće je spriječiti uticaj koji svojom funkcijom imaju na zaposlene koji su imenovani za članove.
Sa aspekta namjene sredstava, dok se i može razumjeti da deficitarni revizorski kadar bude podstaknut ovim sredstvima kako bi se spriječio odliv u profitabilniji privatni sektor, dodjela kredita članovima Senata je sporna. Radi se o dobro plaćenim javnim funkcionerima, koji mahom imaju i dodatne prihode od drugih funkcija, uz privilegije koje prate takva imenovanja, doživotno imenovanim na tu poziciju – ne vidimo razlog dodatne pomoći i podsticanja.
U budžetima DRI neprecizno određena sredstva za stambene potrebe
U budžetima DRI za 2018, 2019. i 2020. godinu nijesu precizno određena sredstva za stambene potrebe. Samo u budžetu za 2018. godinu, na programu „Administracija i stambene potrebe“, koji je projektovan na iznos od 2.439.696 eura, predviđena je stavka „pozajmice i krediti“, za koju je u toj godini bilo namijenjeno 100.000 eura. Za program „Administracija i stambene potrebe“ u budžetima za 2019. i 2020. godinu znatno manje je bilo planirano novca u odnosu na 2018. Tako je u 2019. za ovaj program bilo planirano 350.620 eura, a u 2020. 389.865. Za pozajmice i kredite u budžetima za ove godine nije jasno određen iznos, niti se može zaključiti da li se i koliko troši za stambene potrebe zaposlenih u DRI.
Kontrola namjenskog korišćenja sredstava
DRI nije radila kontrolu namjenskog korišćenja kredita u dosadašnjem radu, što je njena zakonska obaveza, te stoga gubi legitimitet da ikog drugog u upravi kritikuje zbog istog. Naime, Institut alternativa je putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama tražio dostavljanje dokumentaciju koju su korisnici kredita podnositi kao dokaz realizacije kredita, a u skladu sa obavezom koja je definisana ugovorima potpisanim sa korisnicima kredita. DRI je rješenjem ovaj zahtjev odbila kao neosnovan, navodeći da bi to iziskivalo sačinjavanje nove informacije. Iz DRI su dodali i da oni kao ugovorna strana nisu prekršili ugovornu obavezu jer nisu sprovodili kontrolu namjenskog korišćenja sredstava, budući da ugovorima a ni drugim internim aktima nije predviđen rok do kada se mora dostaviti dokumentacija.
Ovo je posebno problematično jer je DRI prilikom revizije završnih računa redovno davala preporuku u ovom pogledu i upozoravala da kod dodjele sredstava za rješavanje stambenih pitanja treba obezbijediti kvalitetan nadzor nad datim stambenim kreditima.
Problematično je i to što DRI ne dovodi u pitanje praksu da država bilo kome daje kredite (mimo za to nadležnih organa i fondova), a pogotovo ukoliko daje kredite kojima u startu gubi. Ovim kreditima država, ne samo da ne može zaraditi, nego ne može vratiti ni glavnicu sredstava. U idealnim okolnostima, upravo bi DRI trebalo da upozori da ovakvi krediti predstavljaju štetu za budžet. Pogotovo je problematična praksa finansiranja adaptacija stambenog prostora za koju premjer i obračun radova takođe plaća država.
U idealnim okolnostima, upravo bi DRI trebalo da upozori da ovakvi krediti predstavljaju štetu za budžet. Umjesto da u DRI imamo saveznika u borbi protiv onoga što vidimo kao lošu, nepravednu i po budžet štetnu praksu davanja povoljnih stambenih kredita, kao i poklanjanja stanova, DRI u njoj učestvuje.
Nadamo se da DRI neće jednostavno tehnički upodobiti osporeni Pravilnik i nastaviti dosadašnju praksu, nego pokrenuti mjere da se ovo pitanje sistemski riješi u cijeloj upravi.
Institut alternativa je takođe je podnio Inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o održavanju stambenih zgrada koje Vlada koristi kao osnov za donošenje i primjenu odluka o rješavanju stambenih potreba funkcionera. DRI svoj pravilnik ne zasniva na ovom Zakonu već na članu 38 Zakona o DRI kojim se propisuju nadležnosti Senata DRI, što je Ustavni sud osporio.
Dijelovi teksta objavljeni su u Dnevnim novinama DAN:
Stanove i kredite dijelili po neustavnom pravilniku? i Sami sebi otpisali 80 odsto kredita, za rate 15 eura
