Objavljeno

Sudske odluke se moraju poštovati

Cijenimo ohrabrujućom odluku Osnovnog suda u Nikšiću koji je danas donio privremenu mjeru da vrati Nikolu Vukčevića u Savjet RTCG do okončanja pravosnažnosti postupka, kao što je to već urađeno od strane Osnovnog suda u Podgorici u slučaju nezakonito smijenjenog člana Savjeta RTCG Gorana Đurovića.

Ovakve sudske odluke, u atmosferi nezabilježnih pritisaka vladajuće partije, predstavljaju snažan impuls za povratak povjerenja u pravosuđe.

Skupština Crne Gore i njeni poslanici ne mogu biti iznad zakona i sudskih odluka. Moguća opstrukcija vlasti da poštuje sudske odluke i zakone ove države bi dalje štetila državnom interesu Crne Gore. Stoga, očekujemo da Skupština odnosno vladajuća većina hitno i dosljedno primijeni sudske odluke, a što znači i obustavljanje procesa imenovanja Ivana Jovetića na mjesto Nikole Vukčevića, kako bi spriječila dalja usložnjavanja inače već vrlo složene situacije u koju je sistem doveden nezakonitim odlukama vladajuće većine.

Takođe, vjerujemo da Ivan Jovetić, kao član akademske zajednice, u ovakvim okolnostima ne želi da nosi hipoteku svog izbora i da će se i on odrediti prema tome u skladu sa javnim interesom.

Postupanje suda u slučajevima nezakonito smijenjenih članova Savjeta RTCG nije samo u fokusu zainteresovane domaće javnosti već i međunarodne i značajno će uticati na ocjenu sistema vladavine prava u predstojećem Izvještaju EK o Crnoj Gori, a samim tim imati ogroman uticaj na dalji kredibilitet procesa pregovora.

Ana Novaković, izvršna direktorka, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Stevo Muk, predsjednik UO, Institut alternativa (IA)
Zlatko Vujović, predsjednik UO, Centar za monitoring i istraživanja (CEMI)

Objavljeno

IA podnio inicijativu Savjetu ASK: Agencija traži da joj vjerujemo na riječ

Ne postoji mogućnost da se javnost uvjeri da Agencija za sprječavanje korupcije kontroliše vjerodostojnost prijavljene imovine javnih funkcionera, pa smo zatražili od nadzornog tijela Agencije da prekontroliše njen rad u ovoj važnoj oblasti.

ALTERNATIVA_5-1024x682Institut alternativa je tražio izvještaje, zapisnike ili službene zabilješke o sprovedenoj kontroli imovinskih kontrola za šest javnih funkcionera. Međutim, Agencija je odbila pristup ovim informacijama uz obrazloženje da su izvještaji o prihodima i imovini objavljeni na njenoj internet stranici, a da se podaci o utvrđenom kršenju zakona takođe objavljuju.

Postupak provjere potpunosti i tačnosti podataka iz izvještaja o prihodima i imovini, međutim, nije dostupan za javnost, tvrdi Agencija.

Međutim, mi nismo tražili uvid u imovinske kartone niti u postupak i nismo tražili odluku kojom se utvrđuje kršenje zakona. Tražili smo dokument kojim se postupak zaključuje – izvještaj o sprovedenoj kontroli, koji treba da služi kao dokaz da je kontrola uopšte sprovedena, bez obzira na njen ishod.

Postupak, ako se vodi, mora se formalno zaključiti – zapisnikom, izvještajem, službenom zabilješkom ili u nekom drugom formom pisanog traga o tome da je postupak vođen. U suprotnom, nema dokaza o radu Agencije u ovoj važnoj oblasti njenih nadležnosti.

Tom logikom – objavljivanjem isključivo odluka za javne funkcionere za koje je utvrđeno da su kršili Zakon, Agencija za svakog drugog funkcionera može reći da je postupak vođen i da nisu utvrđene nepravilnosti, ali da ne može objaviti dokaz o tome.

Na taj način, Agencija može zaštiti apsolutno svakog javnog funkcionera, a javnost nikada neće saznati da li je on stvarno kršio zakon ili nije i da li je postupak uopšte sproveden.

Zato smo juče Savjetu Agencije podnijeli Inicijativu za kontrolu postupanja Agencije za sprječavanje korupcije u dijelu kontrole imovinskih kartona. Inicijativom smo tražili od članova Savjeta da ispitaju na koji način Agencija, odnosno njeni službenici koji sprovode kontrolu imovinskih kartona, zaključuju postupak i da li postoji dokument koji može poslužiti kao dokaz da je kontrola sprovedena, a kojem javnost može pristupiti.

Istina je da Zakon o sprječavanju korupcije propisuje da postupak provjere podataka iz Izvještaja o prihodima i imovini nije dostupan za javnost. Istina je i da Zakon propisuje da se u odluci kojom se utvrđuje da javni funkcioner nije povrijedio odredbe ovog zakona ne objavljuje njegovo ime i prezime i funkcija bez saglasnosti javnog funkcionera na koga se odluka odnosi.

Međutim, mora postojati pisani trag o sprovedenoj kontroli, makar u formi službene zabilješke, koji se može i mora objaviti i služiti kao dokaz da je postupak sproveden. U suprotnom, Agencija traži od nas da joj vjerujemo na riječ, a dosadašnjim radom nije zaslužila takvu vrstu povjerenja.

Ana Đurnić
Istraživačica javnih politika

Objavljeno

Javni poziv za eksperte u oblasti povjerljivih nabavki

U okviru projekta “Povjerljive nabavke – javne, a tajne”, Institut alternativa traži eksperta sa istraživačkim iskustvom u oblasti povjerljivih nabavki (javne nabavke u oblasti bezbjednosti i odbrane).

Opis poslova:

  • Pružanje metodoloških smjernica tokom izrade istraživačkog izvještaja na temu Povjerljive nabavke (koji će pripremiti istraživač Instituta alternativa)
  • Kontrola kvaliteta istraživačkog izvještaja na temu Povjerljive nabavke (peer review)
  • Učešće na završnom događaju u okviru projekta “Povjerljive nabavke – javne, a tajne” i predstavljanje regionalnog iskustva i nezavisnog istraživačkog pogleda na ovu temu (u sedmici između 5. i 9. marta 2018. godine).

Angažovanje i sprovođenje gore navedenih poslova očekuje se u periodu od 25. februara do 15. marta 2018. godine.

Uslovi prijave:

  • Prethodno istraživačko iskustvo u oblasti povjerljivih nabavki;
  • Poznavanje pravnog okvira i praksi Evropske unije ovoj oblasti;
  • Poznavanje crnogorskog/srpskog/bosanskog/hrvatskog jezika.

Uz prijavu je potrebno dostaviti CV istraživača, spisak sprovedenih projekata i spisak objavljenih istraživačkih papira na temu “nabavke u oblasti bezbjednosti i odbrane – povjerljive nabavke”.
Prijave se dostavljaju na e-mail adresu ana@institut-alternativa.org najkasnije do 16. februara 2018. godine.

 

Projekat “Povjerljive nabavke – javne, a tajne”, sprovodi Institut alternativa sa medijskim partnerom Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, a podržava Evropska unija u okviru projekta “Odgovornost, tehnologija i mreža institucionalne otvorenosti u Jugoistočnoj Evropi – ACTION SEE”.

Objavljeno

Infografik: Povjerljive nabavke daleko od kontrole

U nastavku pogledajte infografik o tome šta su povjerljive nabavke, koliko su Ministarstvo unutrašnjih poslova, Agencija za nacionalnu bezbjednost i Ministarstvo odbrane potrošili na povjerljive nabavke i kojim procedurama.

povjerljive-nabavke-infografik

 

Objavljeno

Skupština urušava pravni sistem Crne Gore

Reakcija Skupštine Crne Gore, u vezi sa rješenjem Osnovnog suda o određivanju privremene mjere kojom se nalaže Skupštini Crne Gore da u roku od osam dana Gorana Đurovića vrati na mjesto člana Savjeta RTCG, do okončanja sudskog postupka, skandalozna je i predstavlja otvoreni napad vladajuće partije na pravosudne organe u državi. Skupština je, u zvaničnom saopštenju, konstatovala da je Osnovni sud ovim “pokušao da obesmisli Ustavom Crne Gore utvrđenu podjelu vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku, i na ovaj način pokuša urušavanje pravnog sistema države.”

Ovakav nezabilježeni napad Skupštine Crne Gore na pravosudni sistem predstavlja otvoreni partijski pritisak na pravosuđe i može imati dalekosežne posljedice na ukupno društvo. Skupština, odnosno poslanici vladajuće većine ovim pokazuju da oni ne priznaju Ustavom definisanu podjelu vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, te da ne razumiju ulogu sudske vlasti u kontroli zakonitog djelovanja ostalih grana vlasti. Kada se već pozivaju na Ustav, bilo bi dobro da poslanici vladajuće većine i pročitaju taj isti Ustav koji u članu 11. predviđa ograničenja vlasti Ustavom i zakonom i propisuje da odnos vlasti počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli.

Vladajuća većina očigledno smatra da je dovoljno da u sistemu postoji Skupština u kojoj će većinski proglašavati što je dobro a što nije, te i odlučivati o tome ko je kriv, ili nije, a da građani i građanke ne treba da imaju nikakav mehanizam zakonske zaštite od njihove samovolje.

Posebno su zabrinjavajući komentari poslanice DPS-a, Marte Sćepanović, partijske povjerenice za sprovođenje i odbranu nezakonitih odluka Skupštine koje se odnose na smjenu nepodobnih članova Savjeta RTCG. Njene tvrdnje da je Osnovni sud preko noći postao nadležan za odluke Skupštine, te da taj sud ne može da odlučuje o odlukama Skupštine, kao i da Osnovni sud po prvi put odlučuje o odlukama Skupštine Crne Gore su netačne.

Naime, Marta Sćepanović bi prva kao predsjednica Zakonodavnog odbora, kao i skupštinska većina morali znati da osim Ustavom i zakonima propisane mogućnosti ocjene zakonitosti odluka Skupštine od strane redovnog, osnovnog suda postoji već i takva praksa. Tu praksu je uspostavio upravo Vrhovni sud, tj. najviša sudska instanca. Da stvar bude joś poraznija po skupštinsku većinu, Vrhovni sud je potvrdio nadležnost osnovnog suda u sporu u vezi sa imenovanjem članova Agencije za elektronske medije u kojem je utvrdio kršenje zakona od strane Administrativnog odbora i Skupštine, a povodom tužbe Slavice Striković.

Stoga, nema dileme da je osnovni sud nadležan da preispituje odluke Skupštine, iako se poslanici vladajuće većine teško mire sa mogućnošću da bilo ko može dovesti u pitanje njihov samovoljan i u određenim slučajevima nezakonit rad.

Apelujemo na vijeće Osnovnog suda da istraje u primjeni zakona, da se odupre pritiscima i da sačuva svoj integritet braneći odluku svog sudije, a posebno u svijetlu značaja koje nepristrasno, kvalitetno i efikasno pravosuđe ima u kontekstu izgradnje vladavine prava kako je to apostrofirano i u Strategiji EU za zapadni Balkan. Nema sumnje da će postupanje pravosuđa prema ovom pitanju biti od izuzetne važnosti za ocjenu samog pravosuđa u nastupajućem izvještaju EK a vjerujemo da je ugled pravosuđa važniji od interesa bilo koje političke partije.

Ana Novaković, izvršna direktorka, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Stevo Muk, predsjednik UO, Institut alternativa (IA)
Zlatko Vujović, predsjednik UO, Centar za monitoring i istraživanja (CEMI)

Objavljeno

Skupština da primijeni rješenje suda

Pozdravljamo rješenje Osnovnog suda u Podgorici o određivanju privremene mjere kojom se nalaže Skupštini Crne Gore da u roku od osam dana Gorana Đurovića vrati na mjesto člana Savjeta RTCG, do okončanja sudskog postupka a kako bi se spriječile posljedice koje se kasnije ne mogu ispraviti.

Mi smo i ranije ukazivali na nezakonitu smjenu Gorana Đurovića od strane Skupštine Crne Gore. Ovakvo postupanje Osnovnog suda vraća nadu da sudska zaštita može biti djelotvorna i da se građani i građanke mogu zaštiti od nezakonitih odluka Skupštine. Odluke poslanika o pojedinačnim pravima moraju biti predmetom sudske zaštite, jer praksa pokazuje da se poslanici u odlučivanju o tim pravima vode isključivo partijskom direktivom a ne poštovanjem zakona. Od takvog djelovanja poslanika građani i građanke moraju imati zaštitu upravo od strane nezavisnog pravosuđa.

Očekujemo da Skupština Crne Gore postupi po rješenju Osnovnog suda i da vrati Gorana Đurovića u članstvo Savjeta do konačne odluke. To bi bio i važan korak u procesu ispravljanja prethodnih nezakonitih radnji Skupštine Crne Gore prema Goranu Đuroviću i zaustavljanja urušavanja kredibiliteta najviše zakonodavne ustanove.

Izražavamo nadu da će i u daljem postupku sudovi biti rukovođeni principom zaštite vladavine prava u Crnoj Gori i otporni na sve političke i druge interese i uticaje.

Ana Novaković, izvršna direktorka, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Stevo Muk, predsjednik UO, Institut alternativa (IA)
Zlatko Vujović, predsjednik UO, Centar za monitoring i istraživanja (CEMI)