Godina: 2015.

Veoma je neodgovorno što građani nisu obaviješteni o razlozima ostavke ili smjene Bora Vučinića, i što Savjet za odbranu i bezbjednost nije uspio institucionalno da doprinese rješavanju ovog pitanja. Umjesto toga, na žalost, nastavljaju se umnožavati zabrinjavajuće pretpostavke o razlozima ostavke koje unose nepovjerenje i nesigurnost među građane. Naročito kada ostavke direktora postaju praksa u ANB. Nadam se da će Odbor za bezbjednost i odbranu, koji je takođe najvio bavljenje ovim pitanjem, uspjeti da dođe do više odgovora.

U isto vrijeme, dosadašnji vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca je javno iznio vrlo teške kvalifikacije protiv ANB, svodeći njihov rad na podatke “rekla-kazala” koje su bez ikakvog utemeljenja, te time otvoreno izrazio nepovjerenje u njihov rad.

Postavlja se pitanje da li u Državnom tužilaštvu znaju da država izdvaja značajna sredstva za rad Agencije, da predstavnici državnih organa tvrde da je Agencija reformisana i da je njihov rad u skladu sa najvećim standardima u ovoj oblasti, i konačno, da građani prolaze kroz iste te bezbjednosne provjere protiv kojih su se pobunili tužioci, npr. za potrebe dobijanja državljanstva, od čega im zavisi niz drugih prava, a posebno prava na rad. Bilo bi dobro da se nepovjerenje Tužilaštva prema ANB dodatno objasni građanima.

Bezbjednosna provjera je standard za specijalna tužilaštva, i njen cilj je da osigura visok stepen integriteta tužilaca u čiju nadženost spadaju najosjetljiviji predmeti, kao i da smanji prostor za korupciju i curenje podataka.

Kako bi se smanjio prostor za zloupotrebe od strane ANB, Institut alternativa je predložio da se u slučaju negativnog mišljenja Agencije, predvidi mogućnost uvida u prikupljeni materijal na bazi kojeg je dato mišljenje i mogućnost izjašnjavanja lica o navedenim tvrdnjama, kao i ostale mogućnosti pravnog lijeka, tj. žalbe i tužbe, i time institucionalno ospori eventualna zloupotreba.

Dina Bajramspahić
Istraživačica javnih politika

Predložene Izmjene i dopune Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost „na mala vrata” proširuju nadležnosti službenika te institucije suprotno odredbama Ustava Crne Gore i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Pozivamo poslanike u Skupštini Crne Gore da amandmanski djeluju na predložene izmjene i dopune Zakona o ANB-u kako bi zaštitili ljudska prava od samovolje bilo kog pojedinca.

Vlada je predložila izmjene i dopune Zakona o ANB kojima se između ostalog predviđa da su sva pravna lica dužna da službeniku Agencije koji se legitimiše službenom legitimacijom, omoguće pristup svim svojim podacima putem neposrednog uvida. Na osnovu toga svaki službenik ANB-a može samostalno, arbitrerno i neograničeno pristupiti svim ličnim podacima građana, uključujući medicinsku dokumentaciju, bankarske podatke i sve druge informacije koje u svom posjedu imaju sva druga pravna lica u zemlji. Time se predviđa da svaki pravni subjekt, uključujući i medije, nevladin sektor, pa i političke partije moraju omogućiti bilo kom službeniku ANB-a koji ima legitimaciju da bez ikakvog ograničenja ili mjera zaštite vrši uvid u sve njihove podatke, registre i drugu dokumentaciju.

Istovremeno, predloženi zakon ne propisuje čak ni osnov sumnje da je neko izvršio krivično djelo, da bi se moglo miješati u njegova prava.

Pored toga, pravnim subjektima nije ostavljena bilo kakva mogućnost zaštite ukoliko smatraju da legitimisani službenik ne treba da pristupi registrima ili zbirkama podataka koje posjeduju. Nije propisan bilo kakav mehanizam žalbe koji bi mogao odložiti sprovođenje usmene naredbe službenika ANB-a i pristup podacima.

Zakon ne predviđa mehanizme kontrole i provjere zbog čega neki službenik ANB-a pristupa ovim podacima i u koje svrhe ih koristi.

Ustavni sud Crne Gore je u svojoj prethodnoj praksi zaključio da prikupljanje ove vrste podataka uživa ustavnu zaštitu nepovredivosti tajnosti i utvrdio da se od nepovredivosti ovih podataka može odstupiti samo na osnovu odluke suda, radi vođenja krivičnog postupka ili iz razloga bezbjednosti Crne Gore.

Naime, Ustavni sud Crne Gore je u svojim odlukama u julu prošle godine koje je donio na inicijativu MANS-a, utvrdio da je neustavna odredba Zakonika o krivičnom postupku po kojoj je policija bez naredbe suda od pružaoca telekomunikacionih usluga pribavljala tzv. telefonske listinge. Ustavni sud je utvrdio da je takvo propisivanje suprotno Ustavu i Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i da takvo ovlašćenje koje omogućava proizvoljno postupanje policije, bez sudske provjere, nije u skladu sa standardima Evropskog suda.

U tom smislu Ustavni sud se pozvao na predmet Rotaru protiv Rumunije, gdje je Evropski sud izrazio stav da kontrola ovih mjera mora slijediti vrijednost demokratskog društva što je moguće vjernije, posebno vladavinu prava:

“Iako sud priznaje da obavještajne službe mogu legitimno postojati u demokratskom drustvu, on ponavlja da se ovlašćenja tajnog nadzora građana mogu tolerisati na osnovu Konvencije samo u mjeri koja je strogo nužna za zastitu demokratskih institucija.”

Ustavni sud je ukazao da je zaštita pojedinca od nedopuštenog miješanja u njegovu privatnost proklamovana u međunarodnom pravu kao fundamentalno ljudsko pravo koje uživa pravnu zaštitu i da samo sud može dozvoliti odstupanja od tajnosti utvrđenih odredbama Ustava.

Navedene stavove Ustavni sud je zauzeo u odlukama kojima je utvrdio da su neustavne odredbe Zakonika o krivičnom postupku kojima je policiji bilo omogućeno da pribavlja tzv. listinge telefonskih komunikacija od mobilnih operatera. Predloženi zakon daje još veća ovlašćenja službenicima ANB, koji bi mogli da pribavljaju i sve druge podatke koje bilo koji organ ili pravno lice prikuplja, to bi mogli da čine po proizvoljnoj ocjeni i bez ikakve kontrole i to prema svim licima, bez ikakvih ograničenja.

Zato pozivamo poslanike svih političkih partija da podnesu amandmane na predložene Izmjene i dopune Zakona o ANB-u i obezbijede poštovanje prava građana garantovana Ustavom i međunarodnim konvencijama.

Tea Gorjanc-Prelević, Akcija za ljudska prava
Stevo Muk, Institut alternativa
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje
Vanja Ćalović, MANS