Sastanak sa naručiocima

Danas smo održali radni sastanak sa službenicima/cama za javne nabavke. Ovaj sastanak je nastavak istraživanja o stavovima naručilaca i ponuđača o rizicima za korupciju u postupcima javnih nabavki. U prvoj fazi istraživanja službenici/ce dostavljali su svoje primjedbe i sugestije putem emaila u odgovorima na upitnik koji je sačinio istraživački tim Instituta alternativa, pa su i prvi rezultati istraživanja predstavljeni na današnjem sastanku.

Službenici/ce smatraju da su, između ostalih, ključni problemi na koje su naišli tokom sprovođenja Zakona:

  • Mogućnost ulaganja žalbe u okviru svake faze tokom postupka te poništenje postupaka od strane Državne komisije zbog neadekvatno pripremljene tenderske dokumentacije;
  • Nestručnost komisije za otvaranje i vrednovanje koja samo formalno izvrši otvaranje i zatvaranje ponuda dok sve poslove obavi službenik/ca za javne nabavke;
  • Službenik/ca za javne nabavke je prinuđen/a, da rukovodstvo ustanove upozorava na Zakon, čak i pisanim putem;
  • Neusaglašenost podzakonske regulative sa Zakonom o javnim nabavkama;
  • Neusklađenost mišljenja Uprave za javne nabavke i Državne komisije za kontrolu postupka javnih nabavki kada je tumačenje određenih zakonskih normi u pitanju;
  • Neinformisanost o svim neposrednim sporazumima koji se zaključe u okviru jednog organa.

Istraživanje se realizuje u okviru projekta “Civilno društvo i građani protiv korupcije u javnim nabavkama” koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije. Aktivnosti su usmjerene ka jačanju saradnje između državnih i nedržavnih aktera u zajedničkim naporima u utvrđivanju nepravilnosti u oblasti javnih nabavki i formulisanju preporuka za unapređenje.

Povezane vijesti:

Javne politike

Zbornik koji je pred čitaocima proizašao je iz rada programa ”Škola javnih politika”. U okviru zbornika pet autora iz ugla različitih naučnih disciplina analiziraju pojam i ključne elemente javnih politika. Drugi dio zbornika integralno čini analiza ”Pregled izrade javnih politika – Crna Gora” koju je pripremila SIGMA tokom 2013. godine, a za čije potrebe izrade je Institut prikupljao podatke.

Intenzivni program za sticanje znanja i vještina iz oblasti javnih politika realizuje se od februara 2012. godine sa ciljem da doprinese kvalitetnom razvoju javnih politika u Crnoj Gori kroz osnaživanje kapaciteta zainteresovanih strana za razvoj javnih politika, podizanje stepena razumijevanja razvoja javnih politika među ključnih akterima, kao i osnaživanje komunikacije i saradnje među učesnicima iz različitih sektora, institucija i organizacija.

U okviru pet modula, polaznici Škole javnih politika imaju mogućnost da se upoznaju sa pojmom, akterima, instrumentima, metodama za istraživanje, sadržajem sektorskih javnih politika. Program Škole do sada je pohađalo 80 polaznika, među kojima je najveći broj onih koju su zaposleni u organima državne uprave, i manji broj zaposlenih u lokalnoj samoupravi, sindikalnim organizacijama, medijima, aktivisti nevladinog sektora, kao i najbolji studenti osnovnih i postdiplomskih studija.

Upravo iz razloga dodatnog doprinosa izučavanju javnih politika u Crnoj Gori, kao i olakšanoj pripremi polaznika za pohađanje Škole, odlučili smo se da ključna predavanja grupišemo u okviru jedinstvenog zbornika. Njegovu izradu i izdavanje podržala je Komisija za raspodijelu dijela prihoda od igara na sreću.

Izjava za Agenciju MINA o usvajanju izmjena i dopuna zakona o ANB

Ne možemo biti zadovoljni konačnim rješenjima koje je usvojila Skupština, a naročitom rješenjem da direktor Agencije odobrava uvid u registre i baze podataka pravnih lica. Kao što smo već puno puta isticali, iz prakse Evropskog suda za ljudska prava, koja je obavezna za Crnu Goru kao potpisnicu Konvencije o ljudskim pravima, proizilazi izričit zahtjev da, što je dublje zadiranje u ljudska prava, bude viši stepen auturozacije za izvršenje tajnih mjera. U ovom slučaju, značajno se ograničavaju Ustavom garantovano pravo na privatnost i pravo na zaštitu podataka o ličnosti. Zato smo insistirali da se napravi razlika u odnosu na baze državnih organa i uvede viši nivo odboravanja, od strane Vrhovnog suda, za primjenu ove mjere. U baze i registre pravnih lica spadaju i medicinski kartoni građana, bankovni podaci, podaci ranjivih i marginalizovanih grupa, itd. drugim riječima, podaci podložni zloupotrebama. Stoga ih je trebalo dodatno zaštiti na način što bi tijelo van ANB, potvrđivalo legitimnost primjene takve mjere. Isti stav imamo kada je u pitanju elektronsko utvrđivanje lokacije korisnika telekomunikacionih mreža, praćenje i osmatranje na otvorenom.

Sada preostaje da se čeka da Ustavni sud razmotri problematične norme.

Ipak moramo istaći da su tri naša predloga usvojena, i vjerujemo da će njihova primjena, duguročno, omogućiti dalje reforme ANB.

Naime, propisano je da, od sada, unutrašnja kontrola ANB dostavlja svoj godišnji Izvještaj o radu Odboru za bezbjednost i odbranu. Nadamo se da će na taj način, Skupština vršiti dodatan pritisak na unutrašnju kontrolu da sprovodi svoja ovlašćenja, vrši provjere zakonitosti postupanja službenika, i procesuira ih za sve oblike zloupotreba.

Drugo, ojačano je pravo svakog člana Odbora za bezbjednost da traži podatke u posjedu ANB, time što je izbrisan član Zakona o ANB koji je ovo pravo davao Odboru u cjelini. To je značilo da je samo većina u odboru mogla da dobije podatke od ANB što je u nepovoljan položaj stavljalo poslanike opozicije. Sada su upotpunjene mogućnosti koje, Odboru, i članovima Odbora, stoje na raspolaganju kada je u pitanju nadzor nad ANB, pa se nadamo da će je poslanici više kontrolisati u narednom periodu, i time pomoći građenju povjerenja građana u Agenciju.

Konačno, zakonom je propisana procedura za uništavanje podataka koji nisu bezbjednosnog karaktera i time spriječilo prekomjerno (kolateralno) prikupljanje informacija. Ovim su zaštićena prava “povezanih lica” i zakonski obavezana ANB da uništava lične, porodične, i sve ostale podatke koji nisu bili cilj primjene mjera.

Predstoji da u narednom peridu, organi koji imaju ovalašćena za nadzor nad ANB, a to su pored Odbora za bezbjednost i odbranu, i Agencija za zaštitu ličnih podataka i Ombudsman, provjere direktnim kontrolama i uvidom u predmete, da li se odredbe zakona kojima se štite prava građana, adekvatno i primjenjuju.

“Kuća građanskog društva” tema sjednice Savjeta za razvoj NVO

Na sjednici Savjeta za razvoj nevladinih organizacija, koja je održana danas, druga tačka dnevnog reda je bila ”Razmatranje odgovora Vlade na pitanje Savjeta o projektu Kuće građanskog društva“.

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa i član Savjeta, Stevo Muk, je na ranijoj sjednici Savjeta (održanoj 17. novembra 2014.godine), inicirao da se zatraži Informacija o pregovorima (razgovorima) između Vlade (Ministarstvo finansija i Ministarstvo održivog razvoja) sa Rockefeller Brothers Foundation (RBF), sa sjedištem u New Yorku, nevladinom fondacijom “Fond za aktivno građanstvo” (FAKT), nevladinim udruženjem “Centar za demokratsku tranziciju” (CDT), nevladinom fondacijom “Građanska alijansa” (GA) i Glavnim Gradom Podgorica na izgradnji građevinskog objekta pod nazivom ”Kuća građanskog društva” u Podgorici. Naime, prema saznanjima iz medija, namjera Vlade je da trajno ustupi ovim NVO određeno građevinsko zemljište u vlasništvu države Crne Gore, Glavni grad Podgorica oslobodi plaćanja komunalija ove tri nevladine organizacije/fondacije, a da RBF finansira izgradnju građevinskog objekta koji će biti vlasništvo ovih NVO. Inicijativu u cjelini možete pronaći ovdje

U međuvremenu, Savjetu je stigao odgovor na ovaj zahtjev, koji možete preuzeti ovdje.

U nastavku prenosimo Stevovo izlaganje na današnjoj sjednici, u kojem je ukazao na problematična pitanja koja prate cijeli ovaj slučaj, a koja odgovor Vlade dodatno komplikuje, uz prijedlog zaključaka koje bi odbor trebalo da usvoji:

– – –

“Neprijatno sam iznenađen načinom na koji nas je Vlada informisala o ovom projektu. Način na koji nas Vlada informiše govori o odnosu Vlade prema ovom Savjetu i predstavnicima nevladinih organizacija. Ne govorim to samo zbog činjenice da je od dana kad smo donijeli odluku da vladi uputimo pitanje do dana kada savjet razmatra odgovor prošlo više od 60 dana. Mislim prije svega na sadržaj odgovora.

Jedina novost koju saznajemo iz odgovora Vlade, jeste informacija da je valjda prošle godine (jer u odgovoru nije naveden datum) održan sastanak predstavnika tri organizacije: Građanska alijansa (GA), Centar za demokratsku tranziciju (CDT) i Fondacije za aktivno građanstvo (FAKT) sa premijerom Milom Đukanovićem. Takođe, Vlada nas je upoznala sa činjenicom da je nakon tog sastanka održan niz sastanaka predstavnika vlade, Glavnog grada i ove tri nevladine organizacije za koje vlada tvrdi da predstavljaju “trougao – istraživački centar – istraživačko novinarstvo i dodjela projekata drugim NVO”.

Iz odgovora Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milo Đukanović nismo saznali ni koliki je finansijski doprinos Vlade i Glavnog grada izgradnji kuće niti što je sadržaj ”projekta Kuće građanskog društva”. S tim u vezi, ne zvuči ubjedljivo tvrdnja iz odgovora Vlade:

“Utvrđeno je da će finansiranje projekta, uključujući i izgradnju Kuće građanskog društva preuzeti Fonda Braće Rokfeler (SAD)”.

Ako bi ova tvrdnja Vlade bila tačna, onda ne bi bilo potrebe ni da se predstavnici CDT, Građanske alijanse i FAKT-a sastaju sa Milom Đukanovićem niti da Vlada Mila Đukanovića izražava “spremnost da učestvuje u ovom projektu”.

Odgovor Vlade ne sadrži gotovo nijednu novu informaciju u odnosu na informacije koje su već objavili mediji. Iz tog razloga, ja imam pravo da sumnjam kako Vlada u ovom slučaju krije neke najvažnije informacije o ovom projektu. Nažalost, opšte je pravilo — tamo gdje nema transparentnosti, gdje postoji višak diskrecije, ima najviše rizika za korupciju. Mislim da je to teret koji ne bi smjela da nosi ni Vlada ni kolege iz NVO sektora.

Mi, nevladine organizacije, moramo se zalagati za istovjetne principe bez obzira ko je u pitanju. Upravljanje državnom imovinom, oslobađanje pojedinih subjekata plaćanja finansijskih obaveza koje su ustanovljene zakonom, jesu pitanja od javnog interesa I ne možemo okrenuti glavu samo zato što je riječ o NVO. Na kraju, ne možemo pristati na vladinu idealizaciju jednog kruga subjekata među NVO, dok se drugi u NVO sektoru od te iste vlasti satanizuju.

Želim da, kao što sam to već nekima od kolega iz “trougla” kazao, još jednom naglasim da moj cilj ni u svojstvu člana Savjeta ni u svojstvu Predsjednika UO Instituta alternativa nije da na bilo koji način osporim realizaciju ovog projekta.

Moja isključiva namjera jeste, a bilo bi mi drago da to bude i zajednički stav Savjeta, da i druge nevladine organizacije mogu da realizuju slične projekte, ali da to mogu da urade u skladu sa javnim, jasnim i preciznim propisima, a ne da moramo da idemo kod Mila Đukanovića da bi ostvarili neko svoje pravo.

Predlažem da Savjet tim povodom usvoji sljedeći zaključak:

Savjet izražava nezadovoljstvo sadržajem odgovora Vlade na pitanje Savjeta u vezi sa Projektom izgradnje Kuće građanskog društva u Podgorici. Iz odgovora koji nam je dostavljen, ne može se saznati mnogo o sadržaju projekta Kuće građanskog društva.

Iz odgovora Vlade se ne može zaključiti ni koja pitanja će se urediti memorandumom između Vlade, RBF, GA, CDT i FAKT. Iz odgovora Vlade nije jasno kolika je finansijska ili druga pomoć Vlade i Glavnog grada izgradnji ove Kuće i na koji način i kojom dinamikom će ona biti realizovana. Takođe, nije jasno u skladu sa kojom usvojenom i zvaničnom politikom i pravnim propisom se planira učešće vlade i Glavnog grada, kao ni da li je vlada razmotrila pravna ograničenja za realizaciju jednog ovakvog projekta,

Takođe, iz odgovora nije jasno ni kada je i gdje održan sastanak Mila Đukanovića i predstavnika Građanske alijanse, Centra za demokratsku tranziciju CDT i FAKT-a.

Savjet podsjeća Vladu da država Crna Gora nema programe podrške namijenjene:

Istraživačkom novinarstvu, istraživačkim centrima niti organizacijama koje dodjeljuju grantove drugim nevladinim organizacijama.

Savjet podsjeća Vladu da država Crna Gora nema jasne, pisane, transparentne i fer procedure za dodjelu državne imovine nevladinim organizacijama, kao ni za oslobađanje plaćanja komunalija, ali ni za ustupanje gradskog građevinskog zemljišta bez naknade nevladinim organizacijama.

Savjet poziva Vladu da prije donošenja bilo kakvih pravno obavezujućih odluka sa finansijskim posljedicama u vezi sa projektom KGD, pripremi i usvoji politiku i proceduru za državnu podršku nevladinim organizacijama u vezi sa obezbjeđivanjem poslovnog i kancelarijskog prostora za NVO, a u skladu sa kojom će se sprovesti I radnje na realizaciji projekta Kuće građanskog društva, ali i otvoriti mogućnosti da druge NVO konkurišu za ostvarivanje srazmjernih prava.

Savjet podsjeća da je Strategijom razvoja nevladinih organizacija predviđeno usvajanje akata kojima se definiše politika dodjele prostora za korišćenje nevladinim organizacijama.

Povezane vijesti:

Transparentnost boli

Transparentnost boliUkoliko ste naumili da pronađete detalje o određenoj javnoj nabavci, naoružajte se strpljenjem, koncentrišite se i – uzmite odmor od 15 dana.

Predstavnici državnih institucija se kunu u otvorenost rada i ističu da je sve javno dostupno na internet stranicama ili je informacije u posjedu organa moguće dobiti na osnovu zahtjeva za slobodan pristup. Drznete li se da protivriječite, sve se doživljava kao napad, a transparentnost dokazuje na skali međunarodno definisanih standarda.

Kako ta ”međunarodno priznata” transparentnost funkcioniše u praksi? Uzmimo primjer portala javnih nabavki. Stupanjem na snagu važećeg Zakona o javnim nabavkama, kao jedna od važnih novina isticana je obaveza objavljivanja poziva za javno nadmetanje, planova javnih nabavki i zaključenih ugovora na on-line portalu. Ukinuta je obaveza objavljivanja poziva u jednom štampanom dnevnom listu. Ovo je bio ogroman gubitak za Pobjedu, budući da je tada još uvijek bila u većinskom državnom vlasništvu, pa su drugi listovi u startu gubili u trci za ove objave.

Svi učesnici u postupku bili su, dakle, od 1. januara 2012. godine upućeni na portal. Ako ste, pak, samo zainteresovani za oblast javnih nabavki i ne učestvujete u postupcima već samo želite da pratite objave, Uprava za javne nabavke svakog ko se registruje kao korisnik/ca na portalu evidentira ili kao ponuđača ili kao službenika/cu za javne nabavke. Samim tim, ni registar preduzeća koji postoji nije ni precizan ni tačan budući da sadrži podatke o svakoj zainteresovanoj strani koja je ikada posjetila portal. Isto tako, na osnovu e-mail adrese nije moguće procijeniti da li učestvujete u postupcima ili ne.
Na koji način radi on-line instrument za javne nabavke?

Pretraživač nije jednostavan za upotrebu, ni jasan niti razvijen. Podaci nisu svrstani po kategorijama, već po datumima objave. Interesantno je da su pojedini ugovori ili aneksi objavljeni bez osnovnih elemenata, kao običan dokument, bez datuma, pečata i potpisa strana koje zaključuju ugovor. Ovo praktično znači da je u praksi moguće da ukupan iznos zaključenog posla mnogo veći, odnosno da se krši zakonska norma o procentu do kojeg se mogu izmijeniti odredbe i iznosi osnovnog ugovora.

Pretragom svakog od 18.685 podataka/objava, koliko je dostupno na portalu za 2014. godinu, može se utvrditi da ima ukupno 5.318 objavljenih ugovora i 28 aneksa. Ipak, i informacije do kojih dođete ogromnim trudom ne moraju biti konačne i precizne. Nemoguće je utvditi da li je tokom 2014. godine zaista zaključeno ovoliko aneksa ili više, jer Uprava za javne nabavke ne objavljuje koliko se aneksa zaključi na godišnjem nivou. Isto tako, znaćemo tek u maju, kada godišnji izvještaj o javnim nabavama bude objavljen, da li su svi zaključeni ugovori dostupni na portalu. Uprava npr. u izvještaju o nabavkama u 2012. godini navodi da je zaključeno 4.332, a na portalu objavljeno 3.154 ugovora za tu godinu.

Nama u Institutu alternativa je bilo potrebno 15 radnih dana da dođemo do informacija o ukupnom broju ugovora i aneksa u 2014. godini, zato što: podaci nisu pretraživi po instituciji koja je zaključila ugovor, predmetu ili ponuđaču; broj ugovora koji se dobije pretragom na osnovu kriterijuma ”ugovor” je manji u odnosu na ovaj do kojeg se dođe uvidom u svaku stranu i otvaranjem svakog od dostupnog/objavljenog podatka; datum zaključenja ugovora i objava se ne poklapaju, nisu čak ni u približnom vremenskom intervalu; pretraga po željenoj stranici takođe nije moguća, što znači da svaki naredni put kada se korisnik/ca uloguje i želi da nastavi pretragu mora da krene od početka da bi “pješke” došao/la do stranice koju je napustio/la.

Problemi su, dakle, brojni i u značajnoj mjeri ograničavaju transparentnost. Postavlja se pitanje da li su tvorci ovog portala imali predstavu o ovim nedostacima, odnosno da li su namjerno ograničili mogućnosti pretrage kako bi onemogućili preciznu i laku pretragu i ostavili mogućnosti za manipulacije i prikrivanje informacija?

Preostaje nam jedino da krenemo u revnosno bilježenje svake objave u posebnu internu arhivu, na dnevnoj osnovi. Izmjene Zakona o javnim nabavkama koje su usvojene u decembru predviđaju objavjivanje tenderske dokumentacije na istom ovom portalu. Unaprijed se radujemo većoj ”količini podataka” koju ćemo pretraživati na gore opisan način.

dr Jovana MAROVIĆ
Koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa i članica radne grupe za poglavlje 23

Tekst originalno objavljen u sekciji ,,Forum” dnevnog lista Vijesti

Transparify: IA među najtransparentnijim think tankovima na svijetu

Opet pet zvjezdica! Naš status visoko transparentnog istraživačkog centra potvrđen u novom istraživanju Transparify.

Institut alternativa je i ove godine, po drugi put za redom, proglašen za jedan od najtransparentnijih istraživačkih centara na svijetu, prema istraživanju koje je sprovela međunarodna neprofitna organizacija Transparify.

Istraživački centri koji su bili obuhvaćeni istraživanjem rangirani su u odnosu na to koliko transparentno prikazuju izvore svog finansiranja.

Od ukupnog broja provjeravanih think tank organizacija (160 iz 47 zemalja svijeta), svega 31 je dobio pet zvjezdica, a od toga su čak tri u Crnoj Gori. Pored nas, tu su Centar za istraživanje i monitoring, kao i Centar za demokratsku tranziciju.

Izvještaj u cjelini možete naći ovdje

Povezane vijesti: