Jačati uticaj Skupštine: Saslušanja da daju rezultate

Iako sve učestalija, kontrolna i konsultativna saslušanja od strane skupštinskih radnih tijela ne proizvode dovoljno uticaja u praksi jer većina njihovh zaključaka ostaje nerealizovana, ocijenio je Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, na današnjoj konferenciji o ulozi parlamenta.

“Potrebni su konkretniji zaključci sa saslušanja, potrebno je da se oni poštuju u praksi i proizvode promjenu. Neophodno je da opozicija u potpunosti koristi pravo prohodnosti dva saslušanja u svim odborima u toku jedne godine, što do sada nije bio slučaj”, rekao je Muk na konferenciji “Kako unaprijediti kontrolnu funkciju Skupštine Crne Gore?”, koju je IA organizovao uz podršku Fondacije Institut za otvoreno društvo iz Budimpešte, odnosno Think Tank Fonda.

On je podsjetio da institucije nijesu obavezne da izvještavaju o realizaciji skupštinskih preporuka, ali i da ne postoji nikakva politička odgovornost ukoliko skupštinski odbori ne usvoje izvještaje o svom radu.

“Ne postoji procedura za razmatranje predstavki koje dostavljaju građani i postojeća struktura radnih tijela u parlamentu nije optimalna u odnosu na obim nadležnosti”, naglasio je Muk, podsjetivši da je u svom dosadašnjem radu IA ponudio konkretne preporuke za unapređenje kontrolne uloge Skupštine.

Uvodničar na konferenciji, osim predsjednika Upravnog odbora IA, bio je i Ranko Krivokapić, predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je naglasio da, iako Skupština nije imala dovoljno efikasnih zaključaka poslije saslušanja, sama činjenica da je sprovodila saslušanja ide u prilog javnosti njenog rada i razvoju parlamentarizma.

“Politička elita mora imati svijest o odgovornosti koja nije isključivo zakonska”, rekao je on, naglasiviši važnost uloge nevladinog sektora u Crnoj Gori, u kojoj se još uvijek nijesu stekli uslovi da se ispune osnovni javni i državni interesi.

Aleksandar Damjanović, predsjednik Odbora za ekonomiju finansije i budžet, rekao je na prvom panelu da bi trebalo razmisliti o opravdanosti postojanja pojedinih odbora koji rijetko sazivaju sjednice, kao i da jedan poslanik ne bi trebalo da bude angažovan u više od dva odbora.

On, kao i Marta Šćepanović, poslanica Demokratske partije socijalista, koja je takođe govorila na konferenciji, podržali su ideju za koju se ranije zalagao IA da se obezbijedi prenos sjednica odbora.

Rifat Rastoder, predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, naglasio je da poslanici politiku i dalje ne shvataju kao ozbiljan posao, a da sjednice Skupštine više podsjećaju na višestranačke tribine.

Predrag Bulatović, predsjednik Odbora za antikorupciju, ukazao je na izazove sa kojima se ovo tijelo suočavalo u nadzoru nad borbom protiv korupcije. Podsjetio je da su predstavnici tužilaštva ranije imali stav da nisu dužni da dolaze na sjednice Odbora.

“Sada poštuju ovu obavezu i to je pomak”, rekao je on, istakavši, međutim, da samo Odbor za antikorupciju i Odbor za evropske integracije imaju manjak opozicionih predstavnika.

Odnos u ovim tijelima je 8 predstavnika parlamentarne većine naspram 5 predstavnika parlamentarne manjine, dok je u drugim odborima taj odnos ujednačeniji.

Jovana Marović, koordinatorka istraživanja u IA naglasila je da Skupština Crne Gore svoju ulogu u borbi protiv korupcije kroz Odbor za antikorupciju, kroz upotrebu kontrolnih mehanizama ali i kroz praćenja pregovora između Crne Gore i Evropske unije.

Ona je naglasila da, više od dvije godine nakon osnivanja, Odbor za antikorupciju nije uspio da odgovori na pitanje koje je postavio IA u jednom od svojih papira – da li je ovo radno tijelo lijek ili placebo za korupciju u zemlji.

Marovićeva je naglasila da bi javnost trebalo da bude bolja informisana o doprinosu Skupštine pregovorima sa EU. “Kako će Akcioni plan za poglavlje 23 biti jedini strateški dokument za borbu protiv korupcije, trebalo bi organizovati kvartalno neku vrstu konsultativnog saslušanja u Odboru za evropske integracije ili zajedničkim sjednicama sa Odborom za antikorupciju gdje bi ministar pravde i glavni pregovarač izvještavali o napretku o sprovođenju plana, problemima u realizaciji i izazovima u procesu pregovora i borbi protiv korupcija”, dodala je ona.

Slaven Radunović, predjsednik Odbora za evropske integracije, ukazao je na raskorak između zakonodavnog okvira i političke volje za njegovo sprovođenje: “Da postoji politička volja u Crnoj Gori, ne bi bilo problema ni sa starim zakonima”.

Svetlana Rajković, iz Ministarstva pravde, pregovaračica za poglavlja 23 i 24 sa EU, rekla je da su kapaciteti državnih organa za borbu protiv korupcije ograničeni, ali i da je na ovom polju ostvaren napredak.

“Možemo donijeti najbolje zakone, dok pojedinačno kao građani ne vjerujemo u njih, neće se primjenjivati”, rekla je Rajkovićeva.

Etika i javna uprava: Principi bez podrške

Iako Crna Gora ima etičke kodekse i za lokalne i za državne službenike i namještenike, izostaju mehanizmi kojima bi se osigurala njihove efikasna primjena.

U svom dosadašnjem radu, Etički odbor za praćenje primjene Etičkog kodeksa državnih službenika i namještenika primio je jednu pritužbu u odnosu na ponašanje državnog službenika i jednu inicijativu za davanje mišljenja o primjeni Kodeksa. U svim organima državne uprave imenovane su kontakt osobe koje bi trebalo da informišu Etički odbor o svim pritužbama u odnosu na kršenje Kodeksa. Međutim, do sada nije bilo izvještavanja o postojanju tih pritužbi.

Etički odbor ne uspijeva da ispuni obavezu da se sastane najmanje jednom u toku mjeseca, a suočava se i s problemom neisplaćivanja naknada svojim članovima. Procedure za imenovanje članova ovog tijela nijesu dovoljno razrađene, a njegova uloga je prvenstveno savjetodavna, budući da nema mogućnost da pokrene disciplinski postupak u slučaju da utvrdi kršenje etičkih standarda.

Način funkcionisanja specifičnih odbora u posjedinim državnim organima (Uprava carina, Uprava policije) bolje je uređen, što se ogleda i u brojkama, odnosno rezultatima rada ovih tijela. Etički odbor Uprave policije, tokom osam godina, razmatrao je ukupno 570 slučajeva navodnog kršenja Kodeksa policijske etike. Samo tokom posljednje tri godine utvrdio je da je došlo do kršenja ovog Kodeksa u 59 slučajeva.

Na drugoj strani, 15 crnogorskih opština, od ukupno njih 23, osnovalo je etičke komisije za primjenu etičkih kodeksa lokalnih službenika i namještenika. Ni na lokalnom nivou nema izvještavanja o eventualnim pritužbama koje su primile ove etičke komisije.

Još uvijek ne postoji etički kodeks koji bi obuhvatio imenovana i postavljena lica na rukovodećim pozicijama u državnoj upravi, a koja ne spadaju u državne službenike i namještenike. Sve to sugeriše da u Crnoj Gori, sveukupno posmatrano, još uvijek nijesu stvorene osnovne pretpostavke za uspješnu primjenu etičkih standarda. Ove pretpostavke podrazumijevaju odgovarajuće nadležnosti i nezavisnost tijela nadležnih za praćenje primjene etičkih standarda, zatim promociju etičkih kodeksa i pružanje smjernica za rješavanje konkretnih etičkih dilema, kao i olakšanu mogućnost podnošenja pritužbi za kršenje etičkih kodeksa i transparentnost postupanja po pritužbama.

SELDI forum u Briselu

Ključni rezultati, nalazi i preporuke formulisani tokom dvogodišnjeg projekta u okviru SELDI mreže (Southeast Europe Leadership for Development and Integrity) predstavljeni su na policy forumu održanom u Briselu 24. i 25. februara 2015. godine. Forumu “Dobro upravljanje u Jugoistočnoj Evropi: uloga civilnog društva” prisustvovali su predstavnici Evropske komisije, Evropskog parlamenta, civilnog društva, kao i članice koalicije. U ime Instituta alternativa, u Briselu su bile Dina Bajramspahić i Jovana Marović.

Projekat SELDI mreže biće nastavljen i u narednom dvogodišnjem periodu u okviru kojeg će 17 članica koalicije nastaviti da razvija antikorupcijske mehanizme u specifičnim oblastima posebno rizičnim za korupciju.

Povezane vijesti:

Najava konferencije: Kako do unaprijeđene kontrolne funkcije Skupštine?

Institut alternativa, u saradnji sa Fondacijom Institut za otvoreno društvo – Think Tank Fondom, organizuje konferenciju: “Kako do unaprijeđene kontrolne funkcije Skupštine?” u hotelu “Ramada” u petak, 27. februara 2015. godine sa početkom u 11h. Na konferenciji će biti riječi o korišćenju kontrolnih mehanizama koji stoje na raspolaganju poslanicima, kao i preprekama za aktivniju političku kontrolu rada Vlade i procesa pregovora od strane Skupštine.

Uvodničari na konferenciji će biti Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa i Ranko Krivokapić, predsjednik Skupštine Crne Gore.

Na prvom panelu “Ka efikasnijem korišćenju kontrolnih mehanizama Skupštine” govoriće:

  • Aleksandar Damjanović, predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet,
  • Marta Šćepanović, poslanica i
  • Rifat Rastoder, predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.

Govornici u okviru drugog panela “Skupština i borba protiv korupcije/proces pregovora u okviru poglavlja 23” će biti:

  • Predrag Bulatović, predsjednik Odbora za antikorupciju,
  • Slaven Radunović, predsjednik Odbora za evropske integracije,
  • Svetlana Rajković, pregovaračica za poglavlja 23 i 24,
  • Jovana Marović, koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa.

Za sve dodatne informacije možete se obratiti Jovani Marović na broj telefona: 067/231-327, ili na e-mail: jovana@institut-alternativa.org.

Najava: Odgovornost u radu policija na Zapadnom Balkanu

Regionalna mreža organizacija civilnog društva POINTPULSE organizuje tribinu „Odgovornost u radu policija na Zapadnom Balkanu” koja će biti održana 27. februara, sa početkom u 10 časova u Medija centru u Beogradu (Terazije 3).

Na tribini će se govoriti o sledećim pitanjima:

  • Kako civilno društvo može da podstakne odgovornost u radu policije?
  • Gdje škripi najviše u razvoju odgovornog rada policija u regionu?
  • Šta su glavni rizici od korupcije u policiji?
  • U kojim djelovima policije postoji najviše opasnosti za korupciju?
  • Šta bi trebalo da budu prioriteti u procesu reformi policija u regionu?

Panelisti će biti:

  • Saša Đorđević, istraživač Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP),
  • Denis Hadžović, generalni sekretar Centra za sigurnosne studije (CSS) iz Sarajeva,
  • Dina Bajramspahić, istraživačica javnih politika Instituta Alternativa (IA) iz Podgorice,
  • Plator Avdiu, istraživač Kosovskog centra za bezbednosne studije (KCSS) iz Prištine.

Moderator će biti Slobodan Georgiev, programski koordinator Balkanske istraživačke mreže (BIRN) za Srbiju.

Radni jezici tokom tribine biće srpski, crnogorski, bosanski i engleski. Obezbjeđen je simultani prevod.

Tribina se organizuje u okviru projekta „Balkanski puls za policijski integritet i povjerenje POINTPULSE” (eng. Western Balkans Pulse for Police Integrity and Trust – POINTPULSE) koji podržava Evropska unija kroz program Podrške civilnom društvu (EuropeAid/136-034/C/ACT/Multi).