Objavljeno

Regionalni izvještaj o borbi protiv korupcije – Procjena za Jugoistočnu Evropu

Stevo Muk i Dina Bajramspahić učestvovali su na dvodnevnoj regionalnoj konferenciji o dobrom upravljanju i izazovima za antikorupcijske politike održanoj u Tirani 13. i 14. novembra ove godine.

Konferenciju je organizovala SELDI inicijativa, u saradnji sa Regionalnom antikorupcijskom inicijativom (RAI) koja je jedna od članica SELDI.

S obzirom na veliki značaj pitanja korupcije u regionu Jugoistočne Europe, događaj je imao za cilj doprinijeti unapređenju dijaloga između civilnog društva i država regiona s namjerom uspješnijeg identifikovanja efikasnih antikoruptivnih mjera.

Predstavnici država i nevladinih organizacija Jugoistočne Evrope kao i međunarodni eksperti, su raspravljali glavne zaključke i nalaze iz analize primijene nacionalnih politika za borbu protiv korupcije i ukazali na ključe problem. SELDI je takođe tokom prvog dana konferencije predstavio svoj Izvještaj o borbi protiiv korupcije u regionu, koje sažima zaključke iz nacionalnih analiza članica SELDI, kao i podatke iz socioloških istraživanja sprovedenih u devet zemalja JE.

Drugi dan konferencije je posvećen modelima za prevenciju korupcije putem procjene rizika, sa posebnim naglaskom na analizu zakonodavstva i najbolje prakse u ovoj oblasti.

Izvještaj u cjelini je dostupan ovdje

Sažetak poglavlja o Crnoj Gori dostupan je na našem jeziku ovdje.

Povezane vijesti:

Objavljeno

Vijesti sa Savjeta za razvoj nevladinih organizacija

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk, jedan je od članova Savjeta za razvoj nevladinih organizacija kao predstavnik iz oblasti “vladavina prava”.

Konstitutivna sjednica Savjeta je održana 15. septembra ove godine, i od tada su održane još tri sjednice. Savjetom predsjedava ministarka bez portfelja Marija Vučinović, predsjednica Savjeta, a za zamjenicu je na konstitutivnoj sjednici izabrana Ana Novaković, izvšna direktorka Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO).

Do sada je na Savjetu pokrenuto nekoliko ključnih pitanja:

  • nedostaci Analize institucionalnog okvira za vršenje poslova u vezi sa razvojem NVO sektora u Crnoj Gori koji treba da reformiše, između ostalog, sistem finansiranja NVO iz budžeta Crne Gore,
  • donošenje Programa rada Savjeta za narednu godinu,
  • status predstavnika NVO u radnim grupama za pregovaračka poglavlja,
  • programiranje/planiranje IPA sredstava za 2014. godinu,
  • nerealizovane aktivnosti iz strateških dokumenata za razvoj NVO,
  • uslovi za ostvarenje prava za korišćenje državne imovine od strane NVO po uzoru na model “Građanske kuće”.

Detaljnije:

  • Na konstitutivnoj sjednici i naredne tri sjednice, Savjet je razmatrao Radnu verziju Analize institucionalnog okvira za vršenje poslova u vezi sa razvojem nevladinog sektora, koju je pripremila međusektorska radna grupa, u čijem su radu učestvovali predstavnici Ministartsva unutrašnjih poslova, Ministarstva finansija i Kancelarije za saradnju sa NVO i dva predstavnika nevladinih organizacija. Ocijenjeno je da su Analizom otvorena mnoga važna pitanja, ali da nijesu dati adekvatni i potpuni odgovori na probleme iz prakse, pa je usaglašavanje Analize nastavljeno.
  • Razmijenjena su mišljenja o radnoj verziji “Pravila o radu Savjeta”, internog dokumenta koji bliže definiše određene procedure, radi jasnijeg definisanja metodologije rada i funkcionisanja Savjeta tokom naredne četiri godine, te pojašnjenja onih situacija kada je shodna primjena Poslovnika o radu Vlade, prilično komplikovana. Između ostalih sugestija, uvažen je i predlog predsjednika Upravnog odbora IA, Steva Muka, da se da se u Pravila o radu Savjeta unese obaveza da u zapisnicima sa sjednica Savjeta bude precizirano kako je koji član glasao o svakoj tački dnevnog reda.

 

  • Od Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI) je zatraženo da se dostave informacije o učešću predstavnika NVO u radnim grupama za pregovaračka poglavlja kao i o konsultacijama sa NVO u procesu programiranja IPA II sredstava za period 2014-2020. MVPEI je dostavio određene informacije i pojašnjenja, međutim, budući da nisu dostavljeni podaci o svim traženim pitanjima, već samo za poglavlja 23 i 24, Muk je uputio predlog da se dopuni informacijama o radim grupama za sva pregovaračka poglavlja. Takođe je insistirao da se da precizan odgovor po pitanju obavljanja konsultacija sa NVO u procesu programiranja IPA II sredstava za period 2014-2020. Tokom diskusije je uočeno da nedostaju podaci o proceduri u vezi izrade Okvirnog sporazuma, koji je osnov za korišćenje sredstava IPE (zaključuje se između Komisije i države korisnice IPE II i odnosi na sedmogodišnji period), odnosno učešću NVO u tom procesu. U vezi sa ovim, istaknuto je različito tretiranje pitanja „vlasništva“ nad dokumentom (pripada EK ili Vladi) stvara dodatnu zabunu, pa je zaključeno da se od MVPEI zatraže informacije o vlasništvu nad ključnim dokumentom, a u smislu jasnog adresiranja pitanja učešća NVO u konsultacijama u narednom periodu.

 

  • Na dnevnom redu bila je i  iz dva akciona plana, AP Strategije razvoja NVO i AP za pregovaračko poglavlje 23, koje su u nadležnosti Savjeta i koje bi trebalo da se nađu u Planu rada Savjeta za 2015. godinu. Kako se uskoro očekuje revizija AP za pregovaračko poglavlje 23, a treba sačiniti i godišnji izvještaj o realizaciji AP Startegije, to je zaključeno da se nakon pomenute revizije, pristupi izradi Plana rada Savjeta za 2015. godinu, s tim da Savjet, nakon razmatranja izvještaja o realizaciji AP Startegije u 2014. razmotri i pitanje revizije tog plana.

 

  • Stevo Muk je takođe inicirao da se zatraži Informacija od Vlade Crne Gore o pregovorima (razgovorima) između Vlade (Ministarstvo finansija i Ministarstvo održivog razvoja) sa Rockefeller Brothers Foundation (RBF), sa sjedištem u New Yorku, nevladinom fondacijom “Fond za aktivno građanstvo” (FAKT), nevladinim udruženjem “Centar za demokratsku tranziciju” (CDT), nevladinom fondacijom “Građanska alijansa” (GA) i Glavnim Gradom Podgorica na izgradnji građevinskog objekta pod nazivom “Građanska kuća” u Podgorici. Naime, prema saznanjima iz medija, namjera Vlade je da trajno ustupi ovim NVO određeno građevinsko zemljište u vlasništvu države Crne Gore, Glavni grad Podgorica oslobodi plaćanja komunalija ove tri nevladine organizacije/fondacije, a da RBF finansira izgradnju građevinskog objekta koji će biti vlasništvo ovih NVO. Bez namjere da se ulazi u prirodu odnosa CDT, FAKT, GA i RBF koji su privatni subjekti, ključno pitanje je da li će Vlada i Glavni grad biti spremni da i drugim nevladinim organizacijama koje budu iskazale interesovanje omoguće ista prava i uslove za zadovoljenje potreba za kancelarijskim poslovnim ili radnim prostorom? Inicijativu u cjelini možete pronaći ovdje

O Savjetu za razvoj nevladinih organizacija:

Savjet ima predsjednika (predstavnik Vlade) i 22 člana (11 predstavnika Vlade i 11 predstavnika NVO), koje imenuje Vlada na period od četiri godine.

Osnovni zadatak Savjeta je da:

  • prati primjenu Strategije razvoja nevladinih organizacija u Crnoj Gori s Akcionim planom za njenu implementaciju za period 2014-2016. godine; kao i sprovođenje Akcionog plana za poglavlje 23. Pravosuđe i temeljna prava, u dijelu koji se odnosi na saradnju sa nevladinim sektorom;
  • davanje mišljenja o nacrtima propisa, odnosno strateškim i drugim dokumentima koji se odnose na rad i razvoj nevladinih organizacija u Crnoj Gori u cilju stvaranja podsticajnog okruženja za njihov rad;
  • iniciranje donošenja novih ili izmjene i dopune važećih propisa u cilju stvaranja podsticajnog okruženja za rad i razvoj nevladinih organizacija;
  • predlaganje Vladi Crne Gore prioritetnih oblasti od javnog interesa i visinu sredstava za finansiranje projekata, odnosno programa nevladinih organizacija iz državnog budžeta;
  • podsticanje i unaprjeđenje saradnje Vlade i organa državne uprave sa nevladinim organizacijama u zemlji i inostranstvu, kao i sa relevantnim subjektima u međunarodnoj zajednici i dr.
Objavljeno

Saopštenje: Racionalizacija zaposlenih u opštinama prioritetna

Dalja racionalizacija broja zaposlenih u crnogorskim opštinama je prioritetna i trebalo bi joj pristupiti u skladu sa prethodnim analizama, utvrđenim potrebama i revidiranim pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji.

Većina jedinica lokalne samouprave u Crnoj Gori i dalje ima višak zaposlenih, a racionalizacija se ne odvija željenom dinamikom uprkos potrebi za smanjivanjem pritiska na lokalne budžete, odnosno disproporcionalnosti između opsega nadležnosti i broja zaposlenih. Nijedna opština do sada nije usvojila plan smanjenja broja zaposlenih, iako je to obaveza iz Plana o unutrašnjoj reorganizaciji javnog sektora koji projektuje da će do kraja 2016. godine u lokalnim samoupravama biti 1024 zaposlenih manje, što bi trebalo da ostvari uštedu do 10 miliona eura.

Nemogućnost utvrđivanja optimalnog broja zaposlenih u opštinama upućuje na loše kadrovsko planiranje. Unapređenju procesa planiranja ne doprinosi ni Plan unutrašnje reorganizacije javnog sektora koji sadrži obavezu o pripremi analiza optimalnog broja izvršilaca i to u trećem kvartalu 2014. godine. Ovaj Plan je, dakle, “predvidio” stepen racionalizacije zaposlenih u javnim institucijama prije nego što su sveobuhvatne analize zapravo i sprovedene.

Opštine nemaju razvijene kapacitete za upravljanje ljudskim resursima u vidu službi koje bi dosledno primjenljivale rješenja o zapošljavanju i napredovanju iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Ni gotovo dvije godine nakon početka primjene Zakona o državnim službenicma i namještenicima nisu stvoreni preduslovi za njegovu shodnu primjenu na lokalnom nivou.

Kadrovske evidencije zaposlenih ne ažuriraju se redovno, niti su uspostavljene u svim lokalnim samoupravama, pa to otežava praćenje njihovog učinka koje bi omogućilo realno ocjenjivanje. Primjena novog sistema ocjenjivanja nailazi na poteškoće u sprovođenju na lokalnom nivou, pa u 2013. godini ocjenjivanje nije vršeno u Baru, Kotoru, Mojkovcu, Nikšiću, Pljevljima i Šavniku.

Jovana MAROVIĆ
Koordinatorka istraživanja

Objavljeno

Koristi i štete najavljenog (re)izbora tužilaca

Potrebno je otvoriti javnu debatu i još jednom sagledati moguće koristi i štete od najavljenog reizbora državnih tužilaca i način na koji će se ovaj eventualno sprovesti.

Smatramo da će se napraviti dugoročna šteta Državnom tužilaštvu ako novi tužioci budu izabrani u skladu sa važećim Zakonom o državnom tužilaštvu, jer ovim zakonom nisu dobro regulisane odredbe koje se odnose na mjerenje profesionalnog učinka i dosadašnjih rezultata tužilaca.

Naime, važeći Zakon o državnom tužilaštvu je propisao da se izvrši izbor rukovodilaca državnih tužilaštava od tri mjeseca, a izbor državnih tužilaca u roku od šest mjeseci od dana izbora Tužilačkog savjeta.

Sprovođenje izbora je odlagano do izbora novog VDT-a, a u međuvremenu su državni tužioci podnijeli inicijativu za ocjenu ustavnosti ovih odredbi, smatrajući da se time povređuje Ustavom garantovana stalnost funkcija državnih tužilaca. Argumentacija je da “nestalnost” funkcije čini državne tužioce podložnim političkom pritisku i narušava njihovu autonomiju. Međunarodni standardi preporučuju da tužioci treba da uživaju, kroz njihovu profesionalnu karijeru, stalnost u svojim funkcijama i da ni pod kojim okolnostima ne treba da strahuju da će biti isključeni zbog političkih razloga.

Međutim, “stalnost” funkcije ih je učinila podložnim neradu pa razlog za mogući reizbor treba vidjeti u svjetlu potrebe da tužioci budu podvrgnuti ozbiljnom ocjenjivanju i pitanju da li zadovoljavaju profesionalne kriterijume. Suvišno je reći da je pitanje odgovornosti za nedostatak rezultata u Državnom tužilaštvu godinama zanemarivano. Zato je ovo pitanje veoma važno i treba mu pristupi sa najvećom pažnjom. Eventualni reizbor bi bio prilika za ozbiljnu reformu Državnog tužilaštva koja će osigurati da samo najbolji i najsposobniji pravnici vrše ove odgovorne funkcije. Neophodno je prethodno stvoriti preduslove za sprovođenje opšteg reizbora.

Da bi reizbor bio pravedan, potreban je precizan i transparentan sistem za ocjenjivanje koji će sadržati objektivne kriterijume i indikatore. Međutim, čak i najnoviji, oktobarski, Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore ukazuje na to da sistem zapošljavanja i napredovanja u pravosuđu ostavlja značajan prostor za uticaj na nezavisnost pravosuđa. Na primjer, sistemom za izbor se samo apstraktno definiše da će biti ocjenjivana “sposobnost za obavljanje tužilačke funkcije” (60 bodova), “dostojnost” (20 bodova) i “stečeno znanje” (20 bodova) sa izlistanim podkriterijumima koje je vrlo teško objektivno izmjeriti.

Nacrt (novog) Zakona o državnom tužilaštvu, koji je bio na javnoj raspravi u julu, uvodi sistem za koji postoji značajan prostor da bude unaprijeđen, ali je svakako temeljniji od sistema u zakonu koji je na snazi. Pa iako se radi o zakonskoj obavezi, treba razmisliti o još jednom odlaganju reizbora do usvajanja novog Zakona kako bi dugoročni efekti reizbora bili što svrsihodniji. S tim u vezi, treba obratiti posebnu pažnju na odredbe novog zakona, pa imajući u vidu izvjesnost opšteg (re)izbora, unaprijediti ih.

Takođe je potrebno otvoriti javnu raspravu o reizboru prije raspisivanja javnog oglasa kako bi se pružila mogućnost svim zainteresovanim stranama, a posebno državnim tužiocima, da ukažu na moguće prepreke za pravedno ocjenjivanje. Ovo posebno napominjemo imajući u vidu iskustvo Srbije gdje je u Pravobranilaštvu 700 sudija koji početkom 2010. godine nisu ponovo izabrani na pravosudnu funkciju, pokrenulo parnice za naknadu materijalne i nematerijalne štete. Do sada je na posao vraćeno njih 590. Prema procjenama radnika u pravosuđu, cijeli proces bi Srbiju mogao da košta blizu 15 miliona eura.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora

Tekst je originalno objavljen u rubrici “Forum” dnevnog lista Vijesti

Objavljeno

Pod velom patriotizma

Dina BajramspahićVlada nije žurila sa izradom zakona, ali Skupština neka požuri sa njihovim razmatranjem, u protivnom ugrožava naš EU put. Hitan postupak ili amandmani, pitanje je sad?

Zakon o državnom tužilaštvu, Zakon o specijalnom državnom tužilaštvu, Zakon o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, Zakon o sprečavanju korupcije, Zakon o sukobu interesa, Zakon o lobiranju, Zakon o finansiranju političkih partija, vjerovatno i Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću i niz drugih, biće tokom novembra utvrđeni na Vladi i poslati Skupštini na ramatranje po hitnom postupku.

Vlada očekuje da ih Skupština do kraja ove godine razmotri i usvoji, iako je sama radila na njima tokom prethodnih godinu dana i bila kritikovana od strane Evropske komisije zbog kašnjenja.

A kasni se, vjerovatno, zbog ozbiljnosti i složenosti tih zakona i želje da budu što bolji. Što bi bilo u redu, ukoliko se i Skupštini prizna pravo da ih sa jednakom ozbiljnošću razmotri, umjesto što se pod lažnim velom patriotizma, žurnog postizanja evropskih standarda i napredovanja u pregovorima, ubrzava postupak. Da li ima opravdanja za usvajanje ključnih zakona za reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije po hitnom postupku?

Teorijski, doprinos Skupštine donošenju dobrih zakona se mjeri amandmanima i intervencijama na predloge zakona s ciljem njihovog unapređenja, a ne brzinom usvajanja. Drugim riječima, amandmani kojima se unapređuju zakoni su pravi patriotski čin. Ali za temeljno razmatranje ovih zakona neće biti uslova u ovim okolnostima. Posebno ne kada se maglovito objavljuje da su Venecijanska i Evropska komisija pohvalile zakone i implicira da je to dovoljno, te da ne treba zadržavati njihovo usvajanje. Hitnim postupkom se implicira i da Skupština nema kapaciteta da se bavi sa ovako puno pitanja u isto vrijeme, za šta, donekle, može biti da ima osnova. Ali je li onda “prirodnije” jačati zakonodavnu ulogu Skupštine ili je preskakati?

Pri svemu tome, mišljenja Venecijanske komisije i Evropske komisije, kojima se svi učesnici u zakonodavnom procesu pokušavaju abolirati od odgovornosti za kvalitet ovih zakona, nisu dostupna, a verzije nacrta zakona koje su bile na javnoj raspravi obiluju problemima i protivrječnim rješenjima na koje ukazuju domaće NVO.

Institut alternativa je učestvovao na četiri javne rasprave i dostavio pisane komentare, koje smo naknadno dostavili i novom Vrhovnom državnom tužiocu, nadajući se da će se on založiti za ozbiljnije reforme od onih predloženih u nacrtima, imajući u vidu da će sam biti odgovoran za rezultate. Ipak, svjesni smo da ni za to više nema vremena. Da li su i koliko unaprijeđeni nacrti sa javne rasprave vidjećemo uskoro kad Vlada utvrdi predloge. Nakon toga, jedina nada i odgovornost za njihovo unapređenje je na Skupštini.

Dina Bajramspahić
istraživačica javnih politika

Tekst originalno objavljen u sekciji ,,Forum” dnevnog lista Vijesti