Institut alternativa najoštrije osuđuje napad na aktivistu NVO LGBT Forum progres u Podgorici i poziva nadležne institucije da vinovnike ovog napada privedu pravdi i u skladu sa zakonom adekvatno kazne.
Nekažnjavanje napada na LGBT osobe, naročito tokom i nakon povorki ponosa, dovodi do stvaranja atmosfere koja ohrabruje eskalaciju nasilja nad pripadnicima/cama LGBT zajednice i njenim aktivistima.
Pozivamo državne isntitucije, a prvenstveno tužilaštvo i policiju, da efikasnim procesuiranjem počinilaca ovih napada, doprinesu daljoj prevenciji nasilja i diskriminacije po osnovu seksualne orjentacije.
Iskazujemo solidarnost sa aktivistima nevladinih organizacija koje štite prava LGBT osoba.
Odgovori na inicijative koje je Institut alternativa uputio Etičkom odboru i Upravnoj inspekciji u vezi sa kandidovanjem državnih službenika na lokalnim izborima upućuju na pasivnost ovih institucija i na nedorečenost pravnih propisa kojima se reguliše politička nepristrasnost zaposlenih u državnoj upravi.
Etički odbor i Upravna inspekcija mišljenja su da kandidovanjem za lokalne odbornike državni službenici ne krše Zakon o državnim službenicima i namještenicima, koji propisuje da su oni dužni da se uzdržavaju od javnog ispoljavanja svojih političkih uvjerenja.
Obije institucije smatraju da se ova odredba odnosi samo na period radnog vremena državnih službenika, i da bi ograničavanje njihovog prava da se kandiduju na izborima bilo suprotno Ustavu, koji u Članu 45 propisuje da pravo da bude biran i da bira ima državljanin Crne Gore, koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori.
Međutim, Etički odbor u svom odgovoru priznaje da Članom 9 Stav 2 Zakona o državnim službenicima i namještenicima nije do kraja precizirano da li je državni sluzbenik dužan da se uzdržava od javnog ispoljavanja političkih uvjerenja u svakoj prilici ili samo tokom vršenja poslova.
Samim tim, smatra Etički odbor, ova norma se moze tumačiti u skladu sa Članom 45 Ustava.
Institut alternativa smatra da je ovakvo tumačenje Zakona pogrešno, jer u uporednoj praksi, uz svo uvažavanje univerzalnog biračkog prava, javni funkcioneri i rukovodioci u državnoj upravi često moraju da zamrznu ili napuste funkciju kako bi se kandidovali na izborima.
Takodje, iako Upravna inspekcija smatra da bi ograničavanje Ustavom zagarantovanog prava zakonom bilo neustavno, Institut alternativa podsjeća da je izbornim zakonom policijskim službenicima i službenicima Agencije za nacionalnu bezbjednost vec ograničeno pravo da na bilo koji način učestvuju u izbornoj kampanji.
Otud, odgovore dvaju institucija smatramo neubjedljivim. U krajnjem, oni pokazuju nedorečenost pravnih propisa kojima se reguliše politička nepristrasnost državnih službenika kao jedan od glavnih principa profesionalizacije državne uprave, ali i nedovoljnu međusobnu usklađenost crnogorskih pravnih propisa.
Takođe, IA izražava žaljenje što se ni Upravna inspekcija ni Etički odbor nijesu pozabavili našim zahtjevom da se ispita da li su državni službenici izvršili težu povredu svojih dužnosti izražavanjem političkih uvjerenja tokom vršenja poslova, naročito u svijetlu medijskih izvještaja koji ukazuju na to da su određeni službenici i javni funkcioneri učestvovali u kampanji tokom radnog vremena.
Na početku prvog radnog dana pažnja je posvećena razmatranju osnovnih definicija i ciklusa javne politike, temama kojima su se polaznici/e opširnije bavili/e u okviru I i II modula Škole, a koje predstavljaju polaznu osnovu za diskusiju o evaluaciji javnih politika. Kroz grupnu vježbu polaznici/e su pokušali/e identifikovati javne politike u novinskim člancima crnogorskih, srpskih i inostranih izdavača, kao i ocijeniti u kojoj se od 6 faza ciklusa (definisanje problema; definisanje opcija politike; izbor rješenja; koncepcija javne politike; sprovođenje i praćenje javne politike; vrednovanje/evaluacija javne politike) nalaze identifikovane javne politike.
Na osnovu prezentovanih rezultata, došlo se do zaključka da je u medijima najviše prisutno definisanje opcija politike i izbor rješenja javne politike, jer se time najviše bave političari. Na drugoj strani, faza koncepcije javne politike je najmanje prisutna. Kada je u pitanju faza sprovođenja i praćenja javne politike, mediji su se najviše bavili problemima u implementaciji, dok je pažnja donosilaca odluka i medija slabo fokusirana na evaluaciju javnih politika.
U nastavku predavanja iznijeta su neka pojmovna i terminološka preciziranja kroz razlikovanje politike (politics) nasuprot javne politike (policy); monitoringa nasuprot evaluacije; kao i „inputa“, „outputa“ i „outcome-a“. Naglašeno je da je, uprkos težnji NVO da se bave evaluacijom javnih politika, bez saradnje sa vladom koja bi obezbijedila neophodne kvantitativne i kvalitativne podatke, nemoguće proizvesti kredibilni dokument u ovu svrhu. Na drugoj strani, monitoring javnih politika je moguće kvalitetno raditi i na osnovu podataka iz medija, te se organizacije civilnog društva češće bave ovakvim načinom praćenja rada vlade. Detaljno je razmatrana i matrica logičkog okvira.
Kroz podrobnije bavljenje fazom evaluacije, polaznici/e Škole upoznali/e su se sa različitim definicijama i svrhama evaluacije, kao i vrstama (formativna, sumativna, prospektivna; ex-ante, srednjoročna, konačna, ex-post, periodična, ad hoc) i kriterijumima za evaluaciju.
Dio seminara posvećen je i evaluaciji javnih politika u Crnoj Gori, kroz razmatranje primjera ex-ante evaluacije na osnovu Pravilnika o metodologiji za izradu strateškog plana razvoja jedinice lokalne samouprave.
Drugi radni dan priveden je kraju razmatranjem analize efekata propisa (Regulatory Impact Assessment – RIA), evaluacije javnih politika u višekorisničkom okruženju, kao i ključnih pitanja evaluacije javne politike.
Kako je akcenat stavljen na praktičnu primjenu usvojenih znanja, pored rada u grupama, polaznici/e su na osnovu prikazanog kratkog dokumentarnog filma imali/e priliku uvidjeti kako se od statistike i analiza može doći do unaprjeđenja javnih politika.
Ni nepunih dvije nedjelje prije održavanja lokalnih izbora, Izborna komisija Glavnog grada nije objavila liste sa kandidatima za buduće odbornike.
Prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika, “Opštinska izborna komisija ima svoju web stranicu na kojoj odmah objavljuje sve akte i podatke od značaja za sprovođenje izbora”.
Međutim, osim odluka o utvrđivanju i proglašavanju izbornih lista od 15. i 30. aprila ove godine, na internet prezentaciji Izborne komisije Glavnog grada nemoguće je pronaći sastav tih lista.
Samim tim, građani ne znaju ko su ljudi koji će zastupati njihove interese u budućnosti i nemaju potpune informacije na osnovu kojih bi na dan izbora trebalo da odluče kome će dati glas.
Zainteresovana javnost je zato prinuđena da se upoznaje sa izbornim listama pretragom medijskih izvještaja, uzimajući u obzir da čak ni sve političke partije nijesu objavile liste na svojim sajtovima.
Podsjećamo, IA je ranije ukazao da sastav izbornih lista, onako kako su one predstavljene u medijima, predstavlja kršenje Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
Naime, ovaj Zakon propisuje da državni službenici svoje poslove moraju izvršavati “politički neutralno i nepristrasno, u skladu sa javnim interesom”, i da su dužni da se uzdržavaju od “javnog ispoljavanja svojih političkih uvjerenja”.
Na drugoj strani, pojedina imena i prezimena upućuju na sumnju da su se za buduće odbornike u Podgorici kandidovali i aktuelni pomoćnici ministara.
U međuvremenu, IA se obratio Upravnoj inspekciji Ministarstva unutrašnjih poslova i Etičkom odboru za praćenje primjene Etičkog kodeksa državnih službenika i namještenika, kako bi ove institucije provjerile sastav svih predatih izbornih lista i utvrdile da li su državni službenici svojim eventualnim kandidovanjem na lokalnim izborima prekršili Zakon o državnim službenicima i namještenicima, Zakon o državnoj upravi i Etički kodeks.
“Podsjećamo, Član 10 Etičkog kodeksa državnih službenika i namještenika (“Službeni list CG“, broj 20/12), čiju primjenu prati tijelo kojem ste na čelu, propisuje da su službenici i namještenici dužni da čak ni načinom odijevanja ne izražavaju političku, vjersku ili drugu ličnu pripadnost koja bi mogla da dovede u sumnju njihovu nepristrasnost i neutralnost u vršenju poslova”, piše u inicijativi upućenoj Dubravki Božović, predjsednici Etičkog odbora.
Iako je članica globalne inicijative Partnerstvo otvorenih vlada (OGP) Crna Gora kasni sa ispunjavanjem obaveza i do 30. aprila nije dostavila prvu verziju drugog Akcionog plana Sekretarijatu za OGP.
Zemlje-članice inicijative obavezne su da razvijaju Akcione planove kojima se promovišu prinicipi transparentnosti, odgovornosti, razvoj novih tehnologija i inovacija, kroz konsultativni proces koji uključuje više zainteresovanih strana i obavezno aktivno učešće građana i civilnog društva. Danas OGP inicijativa okupljna 64 zemlje svijeta a Crna Gora je postala članica inicijative 2011. godine usvojivši prvi Akcioni plan. Međutim, od sredine 2013. godine nema nikakvih aktivnosti u pogledu rada na izradi drugog Akcionog plana.
Vlada je na 64. sjednici, održanoj 10. aprila 2014. godine, donijela zaključak kojim se zadužuje kabinet predsjednika Vlade da „u što kraćem roku“ imenuje novog koordinatora koji će formirati novi operativni tim Partnerstva otvorenih vlada, ali javnosti još uvijek nije poznato ko je novi koordinator. Zaključkom Vlade, takođe je zadužena Kancelarija za saradnju sa nevladinim organizacijama da najkasnije u roku od 7 dana od imenovanja novog koordinatora otpočne aktivnosti na izboru predstavnika NVO u Operativnom timu u skladu sa Uredbom o saradnji Vlade i NVO – što takođe nije još uvijek započeto. Kašnjenje u sprovođenju ovih zaključaka, između ostalog, onemogućilo je dalji rad na pripremi novog Akcionog plana.
Budući da je rok za finalnu verziju Akcionog plana 15. jun, a za početak sprovođenja novog AP 1. jul, potrebno je što prije imenovati koordinatora operativnog tima i ostavle članove, predstavnike Vlade i nevladinih organizacija. Preporuka Instituta alternativa je da se u Operativni tim uključe i prestavnik Unije poslodavaca i Zajednice opština u skladu sa prinicipima inicijative o uključivanju svih segmenata društva u kreiranje javnih politika i građenju snažnije veze između građana i Vlade.
Proces izrade novog AP mora biti široko participativan tj. mora aktivno da uključi građane – za šta je sve manje vremena imajući u vidu postavljene rokove. Primjer dobre prakse je Gruzija gdje je 700 građana učestvovalo i dalo predloge za aktivnosti i mjere AP na 19 održanih sastanaka u 14. gradova. Slična praksa zastupljena je i u zemljama Zapadne Evrope.
Za sprovođenje mjera iz novog akcionog plana biće potrebno izdvojiti budžetska sredstva čime će se mjeriti stvarna opredijeljenost Vlade da konkretnim aktivnostima doprinese ostvarenju ciljeva inicijative.
Predstavnica Instituta alternativa, Dina Bajramspahić, učestvuje na konferenciji „Partnerstvo otvorenih vlada – Evropski regionalni sastanak“ u Dablinu, Irska, koji se održava 8. i 9. maja i okuplja preko 300 predstavnika Vlada i organizacija civilnog društva iz zemalja Evrope, međunarodnih organizacija, biznis i akademske zajednice sa ciljem razmijene iskustava u sprovođenju ove inicijative i pružanja podrške u boljoj realizaciji ovog instrumenta za globalni razvoj i antikorupciju.
Institut alternativa (IA) je među najtransparentnijim istraživačkim centrima na svijetu, prema istraživanju koje je sprovela međunarodna neprofitna organizacija Transparify.
U izvještaju koji je ova organizacija objavila 7. maja, IA je dobio pet zvjezdica za transparentnost, zajedno sa Centrom za monitoring i istraživanja (CEMI)i Centrom za demokratsku tranzciju (CDT) i još svega 18 centara od ukupno 169, koliko ih je bilo obuhvaćeno istraživanjem. Time smo se našli u društvu prestižnih think tank organizacija kao što su Bruegel iz Belgije i Overseas Development Institute iz Ujedinjenog Kraljevstva. Takođe, time se Crna Gora našla na prvom mjestu od ukupno 47 zemalja na koje se izvještaj odnosi.
„Transparify vjeruje da finansijska transparentnost unapređuje kredibilitet nalaza i preporuka istraživačkih centara i spreman je da liderima u ovom polju pruži priznanje koje zaslužuju“, stoji u pismu koje je dr Til Brakner iz ove organizacije uputio Stevu Muku, predsjedniku Upravnog odbora IA.
Istraživački centri koji su bili obuhvaćeni istraživanjem rangirali su se u odnosu na to koliko transparentno prikazuju izvore svog finansiranja.
Oni centri koji su dobili 5 zvjezdica omogućavaju zainteresovanim građanima i javnosti jasne i detaljne informacije o tome ko ih finansira, sa koliko novca i za koje aktivnosti i projekte. Međutim, samo manjina, tj. ukupno 21 istraživački centar, ispunjava ove uslove.
„Iznenađujuće je da smo našli više izuzetno transparentnih istraživačkih centara u Crnoj Gori, nego u čitavim Sjedinjenim Američkim Državama“, piše u rezimeu izvještaja, koji je u cjelosti dostupan ovdje.
Ni nepunih dvije nedjelje prije održavanja lokalnih izbora, Izborna komisija Glavnog grada nije objavila liste sa kandidatima za buduće odbornike.
Iako je članica globalne inicijative Partnerstvo otvorenih vlada (OGP) Crna Gora kasni sa ispunjavanjem obaveza i do 30. aprila nije dostavila prvu verziju drugog Akcionog plana Sekretarijatu za OGP.