Objavljeno

Neophodno jačanje kontrolne funkcije Skupštine

Intenzivna zakonodavna aktivnost parlamenta jedna od neminovnosti koju sa sobom „nosi“ proces pridruživanja EU, a zbog obaveze usaglašavanja kompletnog zakonodavstva sa pravnim propisima Evropske unije. Dakle, Skupština Crne Gore treba da bude na visini zadatka i da odgovori na ovaj izazov na pravi način. Međutim, u okviru svojih ustavom definisanih nadležnosti, Skupština mora pojačati svoju kontrolu u odnosu na izvršnu vlast – vladu.

Imajući u vidu da se u Crnoj Gori trenutno sprovode sveobuhvatne reforme koje će joj omogućiti da u dogledno vrijeme započne pristupne pregovore za članstvo u EU, nameće se pitanje političkog mandata izvršne vlasti (koji se u ovoj situaciji čini preširokim) i uloge Skupštine u tom procesu.

Proces pridruživanja države Evropskoj uniji u najvećoj mjeri se nalazi u nadležnosti izvršne vlasti tj. vlade. Sa druge strane, to ne znači da je uloga parlamenta u ovom procesu zanemarljiva, pa bi se moglo reći da je centralna uloga parlamenta da vrši politički nadzor nad pridruživanjem.

U skladu sa ovom ulogom, Skupština Crne Gore trenutno radi na izmjenama Poslovnika koje bi trebalo da joj omoguće jačanje kontrolne funkcije u odnosu na izvršnu. S obzirom na to da bi ova rješenja trebalo da budu usvojena tek u decembru, nezahvalno je prognozirati u kom smjeru će se ona kretati i koliko će se izaći u susret zahtjevima opozicije. Međutim, izvjesno je i da je rad na izmjenama zapravo rezultat „pritiska“ iz Brisela koji je proizašao iz, sad već čuvenih, sedam prioriteta Evropske komisije, koji su, da podsjetim, uključivali i usvajanje izbornog zakonodavstva i jačanje kontrole i zakonodavne funkcije parlamenta, a ne rezultat „demokratskog iskoraka“.

Nesumnjivo da je od značaja omogućiti veću prolaznost opozicionim predlozima; ojačati kontrolne mehanizme predviđene Poslovnikom; omogućiti intenzivniju saradnju odbora sa civilnim društvom, te ojačati administrativne kapacitete svih radnih tijela parlamenta kako bi Skupština svoju kontrolnu funkciju mogla da obavlja na adekvatan način.

Izjava za dnevni list “Dan” predsjednika Upravnog odbora IA Steva Muka. Članak objavljen u “Danu” 22. novembra 2011. možete pronaći ovdje.

Objavljeno

Skupština zaslužuje bolji kvalitet specijalnog izvještaja o diskriminaciji

Prvi specijalni izvještaj o diskriminaciji u Crnoj Gori nalazi se u postupku usvajanja u Skupštini Crne Gore. Priprema ovog važnog dokumenta predviđena je planiranim aktivnostima Odbora za ljudska prava i slobode i institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Sadržaj i kvalitet ovog dokumenta ne prati u dovoljnoj i očekivanoj mjeri praktični i politički značaj izvještaja koji ima intenciju da predstavi domaću diskriminacionu praksu, djelotvornost mehanizama borbe protiv diskriminacije i pruži jasnija i konkretnija usmjerenja za poboljšanje ukupne prakse ljudskih prava u budućnosti.

Ukupan položaj osoba sa invaliditetom (OSI) praćen je nedogovarajućim brojem preporuka. Date preporuke ne doprinose, u potrebnoj mjeri, prevazilaženju izazova sa kojima se suočavaju pred institucijama i u svakodnevnom životu OSI. Bilo bi dragocjeno za ukupnu praksu ljudskih prava taj dio izvještaja što prije upotpuniti i time iskazati potrebno poštovanje i solidarnost sa OSI organizacijama koje prema instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, posebno prema gospodinu Šućku Baković i gospođi Marijani Laković, gaje snažno povjerenje.

Rodna ravnopravnost i diskriminacija na temelju pola takođe je neadekvatno tretirana preporukama a riječ je o oblasti ljudskih prava u kojoj bilježimo gotovo nikakav ili jako oskudan napredak. Impuls koji institucija Zaštitnika može pružiti poboljšanju ukupnih ženskih ljudskih prava i postizanju rodne ravnopravnosti bio bi dragocjen.

Inkluzija manjinskih naroda praćena je zanemarljivim brojem preporuka. Saradnja sa civilnim društvom i medijima nije dovoljno prezentovana. Izostavljen je značajan broj aktivnosti u kojima je institucija Zaštitnika učestvovala na visokom nivou i s vidljivim doprinosom. Kontradiktorno bi bilo da te aktivnosti Zaštitnika registruju subjekti civilnog društva a ne i sama institucija. Sadržajnija analiza izvještaja, uz komparaciju sa medijskom arhivom i izvještajima NVO sektora, mogla bi da pokaže da se u institciji Zaštitnika odustalo od nekih rješenja odnosno da postoji različit pristup za eksperstku javnost, NVO scenu, medije i međunarodnu javnost od pristupa, koji se na neki način manifestuje izvještajem, prema političarima i donosiocima odluka.

Posebno je vidljiv, u domenu preporuka, neuobičajeno nizak doprinos institucije Zaštitnika zaustavljanju dalje diskriminacije LGBT osoba u njihovom svakodnevnom životu i radu. Nije prihvatljivo niti je za kredibilitet dobro da u domenu zaštite i promovisanja praktičnih, suštinskih i egzistencijalnih prava ovih osoba institucija

Ombudsmana kasni za rješenjima i planovima izvršne vlasti. Naprotiv, Ombudsman treba da bude prvi koji promoviše međunarodnu praksu i zastupa poboljšanje domaće legislative i stvarnosti.Komunikacija civilnog društva i institucije Ombudmsna u oblasti diskriminacije uglavnom je tekla, na obostrano zadovoljstvo, sa zamjenicom Zaštitnikom gospođom Laković. Izostali su zvanični susreti organizacija koje rade sa diskriminisanim grupama sa Ombudmsanom lično. Izostale su i konsultacije (koje inače praktikuje kompletna izvršna vlast) Zaštitnika sa civilnim društvom. Posebno je korisna mogla biti razmjena mišljenja o nacrtu prvog specijalnoig izvještaja o diskriminaciji u Crnoj Gori i kroz konsultacije poboljšanje njegovog kvaliteta.

Već smo zatražili hitan sastanak Zaštitnika ljudskih prava i njegovih zamjenika i saradnika sa organizacijama civilnog društva i konsultaciju povodom sadržaja i kvaliteta posebnog izvještaja o kretanjima diskriminacije koje se nalazi na usvajanje pred Skupštinom. Smatramo osnovanim i svrsishodnim da se do tada predmetni izvještaj povuče iz dalje skupštinske procedure.

Marina Vujačić, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, izvršna direktorka
mr Aleksandar Saša Zeković, istraživač kršenja ljudskih prava
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje, izvršna direktorka
Milan Šaranović, Centar za anti-diskriminaciju „Ekvista“, direktor
Biljana Zeković, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, izvršnadirektorka
Goran Macanović, Organizacija slijepih za Nikšić, Šavnik i Plužine, izvršni direktor
Ivana Vojvodić Vujović, Juventas, predsjednica
Milenko Vojičić, sekretar, Udruženje “Plegije” Nikšić
Biljana Alković, Fondacija za stipendiranje Roma, izvršna direktorka
Zdravko Cimbaljević, LGBT Forum Progres, izvršni direktor
Ana Novaković, Centar za razvoj nevladinih organizacija, izvršna direktorka
mr Zlatko Vujović, Centar za monitoring, predsjednik Upravnog odbora
Aida Petrović, Crnogorski ženski lobi, koordinatorka
Stevo Muk, Institut Alternativa, predsjednik Upravnog odbora
Ljiljana Raičević, Sigurna ženska kuća, upravnica
mr Momčilo Radulović, Evropski pokret u Crnoj Gori, generalni sekretar

Objavljeno

Budžet i Mi

Koliko pažnje poklanjamo kontroli budžeta?

Vlada je usvojila Predlog Zakona o budžetu za 2012. godinu. Ove godine Predlog budžeta je predstavljen bez pratećeg obrazloženja, dokumenta koji je prethodnih godina manje-više transparentno objašnjavao brojne planirane stavke budžeta.

Iz izjave ministra finansija raduje procjena da je ovim predlogom tzv. diskreciona potrošnja smanjena za oko 25%. To znači smanjenje prostora za neracionalno i neadekvatno trošenje.

Izvještaj DRI o reviziji završnog računa budžeta, kao i pojedinačni izvještaji o reviziji bi trebalo da budu obavezno štivo za sve one koji se bave kontrolom javnih finanasija, a idealno i za građane zainteresovane za to kako se troši njihov novac. Nalazi DRI govore o zabrinjavajućim i alarmantnim sistemskim problemima, ali i o pojedinačnim praksama i prestupima, koji se u nekim slučajevima ozbiljno približavaju krivičnim djelima. Praksa potrošačkih jedinica da imaju otvorene žiro-račune kod poslovnih banaka koja se nastavila, nedosljedna primjena niza važnih zakona kao što su Zakon o javnim nabavkama ili Zakon o državnoj imovini, “preusmjeravanje” sredstava kojima se mijenja plan budžeta, netransparentne finansije lokalnih samouprava, samo su neki od primjera.

Posebna je novina to što se DRI ove godine po prvi put bavila i prihodnim stavkama u završnom računu budžeta i ukazala na niz problema u punjenju budžeta. Od poreza na dobit do koncesionih naknada, država ostaje kratkih rukava za ono što joj pripada. Posebno je kritikovan rad organa koji bi trebalo da se staraju o tome da porezi i doprinosi budu redovno uplaćivani od strane svih i slaba kontrolom pravnih lica sa najvećim prometom i dobitima, a koja nemarno ispunjavaju svoje obaveze prema državi.

Važno je istaći da prekršajna odgovornost za upravljanje bužetskim sredstvima još uvijek ne postoji. To i druga pitanja govore o potrebi temeljne rekonstrukcije sistemskog zakona o budžetu kako bi se na jasniji, precizniji i moderniji način uspostavila i usaglasila pravila ponašanja svih budžetskih korisnika i odgovornost za njihov rad.

U Skupštini je ove sedmice održana rasprava o izvještajima DRI u nadležnom Odboru. Nedopustivo je to što još uvijek imamo situaciju da u Skupštini Crne Gore, poslanici koji su kao članovi upravnih odbora ili rukovodioci, u ime Vlade trošili novac građana, sada vrše i političku kontrolu nad budžetom. Pored činjenice da su do 01. novembra morali da podnesu ostavke na jednu od funkcija (ili Skupština ili Vlada!) poslanici DPS-a to još uvijek nisu uradili.

Sa vedrije strane, ipak možemo govoriti o napretku kada je riječ o političkoj kontroli budžeta. Važno je napomenuti da je Odbor za ekonomiju, finansije i budžet razdvojio raspravu o reviziji završnog računa budžeta i godišnjem izvještaju DRI, pridajući više pažnje nalazima DRI. Takođe, poslanici su obratili posebnu pažnju na stepen ispunjenja prošlogodišnjih preporuka i tražili od DRI i Vlade da pripreme posebne izvještaje o tome. Vidljivo je značajno veće zalaganje i posvećenost Odbora za budžet, ekonomiju i finansije, odnosno predsjednika i članova ovog Odbora, kako poslanika parlamentarne opozicije tako i onih iz parlamentarne većine. Mogućnost da kroz izmjene i dopune poslovnika dobijemo i pododbor za budžet i reviziju, kao i rasprava o svim pojedinačnim izvještajima mogla bi podstaći još snažnije usmjerenje na ova pitanja.

U Skupštini su i izvještaji Ministarstva finansija i DRI o ispunjavanju preporuka koje je DRI davala u svojim ranijim izvještajima. Rasprava o ovim izvještajima će obezbijediti kompletniju informaciju o stvarnom uticaju nalaza i preporuka, ali i podstaći dalji razvoj sistema nadgledanja i odgovornosti. Potrebno je da i ostali akteri pokažu inicijativu. Državno tužilaštvo i policija bi konačno morali da upoznaju javnost sa rezultatima koje su postigli u makar pet slučajeva kada su na svoj zahtjev zatražili i dobili dokumentaciju o pojedinim subjektima revizije.

Važno je istaći da su poslanici u Odboru za ekonomiju, finansije i budžet jednoglasno odlučili da predlože Skupštini da, povodom razmatranja Predloga zakona o Završnom računu budžeta Crne Gore za 2010. godini, u formi zaključaka usvoji i preporuke DRI u cilju unapređivanja sistema javnih finansija u narednom periodu. Ta činjenica govori o nepodijeljenom stavu poslanika da DRI svoj posao radi dobro i da je obezbijedila zavidan stepen kvaliteta i nezavisnosti.

Stoga je važno da poslanici ostanu pri svom stavu koji su izrazili kada su podržali prijedlog budžeta utvrđen od strane Senata DRI i amandmanski djeluju na prijedlog zakona o budžetu kako bi obezbijedili da DRI tokom 2012. ima uslove za dalji rad i razvoj. Pored finansijske podrške, Skupština bi konačno morala da imenuje uglednu i kompetentnu osobu za petog člana Senata DRI, poziciju koja već duže od godinu dana nedostaje u strukturi DRI.

Snažna i nezavisna DRI, poslanici koji koriste njen rad da bi vršili pritisak na potrošačke jedinice i pokretali sistemske promjene, saradnja i koordinacija između ostalih aktera koji se bave kontrolom finansija uz zainteresovanu i informisanu javnost su najbolji put ka uvođenju reda u naš sistem javnih finansija.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa

Objavljeno

Ne isplati se štedjeti na DRI

Ministarstvo finansija mora preispitati svoj stav u vezi budžeta DRI

Institut alternativa pozdravlja usvajanje Prijedloga zahtjeva za dodjelu budžetskih sredstava Državnoj revizorskoj instituciji (DRI) u budžetu Crne Gore za 2012. od strane Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, u iznosu koji je predložio Senat DRI na sjednici od 24. oktobra. Istovremeno izražavamo zabrinutost da će konačni iznos opredijeljen za DRI biti značajno umanjen i pored stava poslanika, jer je predstavnik Ministarstva finansija na sjednici Odbora najavio da prijedlog budžeta DRI treba smanjiti za više od trista hiljada eura, odnosno, skoro 20% ukupne sume.

Podsjećamo da DRI trenutno funkcioniše u otežanim okolnostima, a da je potreba za jačanjem kapaciteta Institucije naglašena i od strane Evropske komisije u najnovijem Izvještaju o napretku. Ključna ograničenja daljeg razvoja DRI ogledaju se u:

  • Popunjenosti svega trećine sistematizovanih radnih mjesta za obavljanje poslove revizije;
  • Odlivu obučenog i kvalitetnog kadra prema drugim institucijama i sektoru komercijalne revizije;
  • Prosječnom neto zaradom zaposlenih u eksternoj reviziji u javnom sektoru koja je skoro tri puta manja od iste u privatnom sektoru;
  • Nedovoljnim prostornim kapacitetima na raspolaganju za rad;
  • Uspostavljanjem Revizorskog tijela od kapaciteta DRI i njegovim skorim izdvajanjem (U to tijelo delegirano je sedam obučenih revizora, među kojima su i bivši načelnici sektora, a ustupljeni su im određeni prostorni kapaciteti).

Uz sve ove probleme, od DRI se očekuje da iz godine u godinu povećava broj revizija uz održavanje postojećeg i unaprjeđenje kvaliteta, postepeno prelazi sa provjere zakonitosti na provjeru uspješnosti korišćenja javnih sredstava, povećava obim kontrolisanog dijela javnih sredstava u odnosu na ukupni budžet, ispunjavanje zacrtanih ciljeva, rad na razvoju kapaciteta, unaprjeđenju metodologije, itd. DRI je i pored svih uočenih problema uspjela da u ovoj budžetskoj godini obavi najveći dio planiranih revizija, da nastavi rad na važnim unutrašnjim strateškim aktima, kao što je Strategija razvoja DRI, da uradi analizu ispunjenja prošlogodišnjih preporuka, da odradi samoevaluaciju dosadašnjeg rada, oformi tijelo za razvoj revizije presjeka, odnosno, revizije uspješnosti. Sve to uz racionalno korišćenje dodijeljenih sredstava i uštede.

Pozivamo Ministarstvo finansija da preispita svoj stav u vezi budžeta DRI, u potpunosti ispoštuje stav Odbora i na taj način uvaži ulogu DRI u sistemu kontrole javnih finansija. Smatramo da prostor za smanjenje javne potrošnje i racionalizovanje korišćenja javnih sredstava svakako postoji, ali da u tom smislu ne treba poći od korigovanja prijedloga budžeta DRI, već upravo suprotno – snaženje DRI i postupanje po preporukama državnih revizora najsigurniji su put ka boljem stanju u javnim finansijama.

Marko Sošić
Saradnik na projektima

Objavljeno

Glasanje treba učiniti javnim

(Zajednička inicijativa Centra za građansko obrazovanje i Instituta alternativa)

SKUPŠTINA CRNE GORE
g-din Damir Davidović, generalni sekretar

Podgorica, 7.11.2011.

Predmet: Zahtjev za omogućavanje javnosti da zna kako je koji poslanik glasao u proceduri javnog glasanja na sjednicama plenuma

Poštovani g-dine DAVIDOVIĆU,

u skladu sa članom 51 Ustava Crne Gore, kao i u skladu sa članovima 112, 113 i 124 Poslovnika Skupštine Crne Gore Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Institut Alternativa (IA) traže da u elektronskoj formi na sajtu Skupštine Crne Gore postavite dokumentaciju iz koje se nedvosmisleno može utvrditi kako je koji poslanik glasao po pojedinim tačkama dnevnog reda u toku elektronskg (javnog) glasanja, od uvođenja ove tehnologije do danas.

Cijeneći mnogobrojne preporuke u dijelu povećanja stepena javnosti rada Skupštine, kao i doprinoseći jačanju kredibiliteta same Skupštine vjerujemo da je neophodno suštinski omogućiti ispunjenje prava javnosti da zna kako su njihovi predstavnici u zakonodavnoj vlasti glasali po pojedinim pitanjima. Nesporno je da se činom postavljanja dokumentacije o javnom glasanju na sajtu Skupštine Crne Gore u potpunosti izlazi u susret principu javnosti i otvorenosti državnih institucija, a samo građanin koji zna kako glasaju poslanici koje su birali može da donosi racionalne odluke na izborima.

Svjesni činjenice da postoje sve zakonske pretpostavke da informaciju o javnom glasanju poslanika u Skupštini tražimo putem zahtjeva zasnovanog na odredbama Zakona o slobodnom pristupu informacijama i ubijeđeni da bi istu dobili, odlučili smo se da tražimo dostupnost ove informacije za cjelokupnu javnost, jer smatramo da je to jedino svrsishodno i da se na taj način dobija puna suština poštovanja javnog interesa.

Skupština Crne Gore mora svojim primjerom pokazati spremnost državnih institucija da budu otvorene za društvo iz kojeg izrastaju i zbog kojeg postoje. Intezivno prateći rad Skupštine primjetili smo priličan napredak na polju obavještavanja javnosti i dostupnosti dokumenata, te stoga predlažemo da se na uvid javnosti stavi i ovaj, inače, po normi javan postupak glasanja.

Uvjereni da ćete imati puno razumjevanje za predmetni zahtjev,

S poštovanjem,

Daliborka Uljarević, Izvršna direktorka CGO-a
Stevo Muk, Predsjednik UO Instituta alternativa