Vlada odustala od OGP-a?

PrintFriendly and PDF

Crna Gora je jedna od pet zemalja koje najmanje dvije godine za redom postupaju suprotno pricipima Partnerstva za otvorenu upravu (OGP), zbog čega su pod revizijom od strane Podobora za kriterijume i standard (koji je radno tijelo Upravnog odbora OGP).

O tome da će se status Crne Gore u ovoj globalnoj inicijativi razmotriti, Vlada je obaviještena 13. novembra 2016. godine, putem pisma koje je glavni izvršni direktor inicijative uputio tadašenjem potpredsjendiku Vlade Crne Gore. Pismom je još jednom pozvana crnogorska Vlada da u najkraćem roku a najkasnije do kraja 2016. godine usvoji i pošalje Sekretarijatu OGP drugi Akcioni plan.

Cilj OGP je promocija transparentnosti, odgovornosti i učešća građana u procesu odlučivanja u kojoj učestvuje 75 zemalja svijeta. Od država se očekuje da preuzmu konkretne korake i reformske mjere koje će izraziti u dvogodišnjem Akcionom planu. Neke od zemalja učesnica su i Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Norveška, Italija, koje već sprovode svoj treći Akcioni plan, ali i Njemačka, Francuska i Holandija koje takođe prepoznaju potrebu za daljim reformama u svojim zemljama.

Sa druge strane Crna Gora je postupala protivno pravilima inicijative tri ciklusa za redom (2014/2015/2016), a zapravo od kraja 2012. godine ne uspijeva da usvoji novi akcioni plan.

Vladin Operativi tim Partnerstva za otvorenu upravu koji je radio na pripremi novog Akcionog plana održao je poslednju, svoju petnaestu sjednicu 28. marta prošle godine. Na pomenutoj sjednici je završeno usaglašavanje mjera i aktivnosti od strane predstavnika Vlade i nevladinih organizacije koje imaju članstvu u Operativnom timu. Međutim, iako je bilo najavljeno, Vlada nikada nije razmotrila ni usvojila AP na kojem je rađeno više mjeseci.

Štaviše, od marta prošle godine predstavnici civilnog društva u Operativnom timu (IA, CGO, CRNVO, MANS), ne uspijevaju da zakažu sjednicu ovog tijela. Prema Poslovniku, rukovodilac tima je dužan da u roku od najkasnije 5 dana od dana dobijanja zahtjeva za održanje sjednice od strane tri člana tima – zakaže sjednicu. Međutim, rukovodilac nije nikada odgovorio na ovu i druge inicijative predstavnika NVO za održanje sjednice.

Ključni izgovor koji je rukovodilac OGP dao javnosti za neusvajanje OGP Akcionog plana je navodna „borba da se obezbijedi budžet za sprovođenje mjera iz Akcionog plana za OGP“. Javno obećanje rukovodioca je bilo da će se oformiti poseban budžetski program u Zakonu o budžetu, koji će objediniti budžete potrebne za sprovođenje svih mjera. Međutim, u Zakonu o budžetu za 2017. godinu nema takvog programa, već je osnovan novi program za „Odnose sa javnošću“ od oko 150 hiljada eura, koji se samo jednim svojim dijelom odnosi na OGP, prema obrazloženju, i to nedefinisani dio stavke „ostale usluge“ od 77 000.

Iz svega navedenog se stiče utisak da je Vlada zaključila da reforme po pitanju budžetske otvorenosti, pristupa informacijama, antikorupcije, zaštite prirodnih resursa, sigurnosti zajednica, uklanjanja biznis barijera, javnih usluga, nauke i tehnilogije, prava marginalnih grupa, zdravlja i obrazovanja – Crnoj Gori nisu potrebne, pa da ne vrijedi ulagati napore u popravljanje stanja u ovim oblastima pod okriljem inicijative koju su kao relevantnu prepoznale vodeće zemlje svijeta.

Dina Bajramspahić
Istraživačica javnih politika

Facebook Twitter Email